Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) navodi da trenutačno nema pokazatelja da fentanil u Hrvatskoj predstavlja značajniji javnozdravstveni problem, odnosno da je raširen na ilegalnom tržištu ili da uzrokuje veći broj trovanja i smrti.
Prema podacima o liječenju ovisnosti, fentanil je kao glavno sredstvo ovisnosti evidentiran kod dvije osobe u 2025. godini i dvije u 2024., dok je 2023. evidentirana jedna, a 2020. tri osobe.
No, Hrvatska zasad nema ni potpuni uvid u posljedice njegove uporabe. Još nije uspostavljeno sustavno praćenje rezultata toksikoloških analiza smrtnih slučajeva povezanih s uporabom droga pa nije moguće pouzdano reći koliko je tijekom 2024. i 2025. bilo smrti kod kojih je potvrđena prisutnost fentanila.
Slično je s akutnim trovanjima. Među hitnim bolničkim prijemima ima slučajeva u kojima osobe navode uporabu sintetskih opioida, ali zbog ograničenih toksikoloških kapaciteta i nedostupnosti pojedinih specifičnih analiza nije uvijek moguće utvrditi koja je točno tvar uzeta.
Potentniji od morfina 50 do 100 puta
Fentanil je sintetski opioid koji se legalno koristi u medicini, ponajprije za liječenje jake boli i u anesteziji. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da je približno 50 do 100 puta potentniji od morfina. Problem nastaje kada se ilegalno proizvedeni fentanil i njegovi derivati pojave izvan medicinski kontrolirane uporabe.
Kao i drugi opioidi, fentanil djeluje na opioidne receptore u mozgu, ublažava bol, ali može izazvati i euforiju, pospanost te snažno usporavanje disanja. Predoziranje može dovesti do gubitka svijesti, prestanka disanja i smrti.
Ponavljana nemedicinska uporaba može izazvati toleranciju i ovisnost. Osobi su s vremenom za isti učinak potrebne veće količine, a prestanak uzimanja može izazvati simptome ustezanja i snažnu potrebu za ponovnim uzimanjem.
Ovisnost se može liječiti. WHO kao najučinkovitije metode za velik dio osoba s opioidnom ovisnošću preporučuje terapiju metadonom ili buprenorfinom, uz psihosocijalnu podršku. U svojim preporukama iz 2026. WHO ponovno je potvrdio takav pristup zbog dokaza da smanjuje nemedicinsku uporabu opioida, predoziranja i smrtnost.
Najveći rizik kada korisnik ne zna što uzima
Posebnu opasnost ilegalnog fentanila predstavlja mogućnost da ga osoba uzme ne znajući da se nalazi u drogi koju je kupila.
Fentanil se može dodavati heroinu ili drugim drogama kako bi se pojačao njihov učinak, a zabilježena je i njegova prisutnost u krivotvorenim tabletama koje izgledaju poput lijekova na recept. WHO upozorava da dio osoba kod kojih se fentanil naknadno otkrije nije znao da ga je uopće uzeo.
Zbog vrlo velike potentnosti razlika između količine koja izaziva željeni učinak i one koja može izazvati teško predoziranje može biti mala, osobito kod osobe koja nema razvijenu toleranciju na opioide.
Rizik dodatno raste ako se opioidi kombiniraju s alkoholom, benzodiazepinima ili drugim tvarima koje usporavaju disanje.
Kod opioidnog predoziranja može pomoći nalokson, lijek koji privremeno poništava učinke opioida i može ponovno uspostaviti disanje ako se primijeni na vrijeme.
U Hrvatskoj se od 2024. u koordinaciji HZJZ-a provodi pilot-projekt uvođenja kućnih doza naloksona za osobe izložene povećanom riziku od opioidnog predoziranja.
Nema dokaza o raširenom ilegalnom fentanilu
Prema dostupnim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, posljednjih godina u Hrvatskoj nisu utvrđeni pokazatelji značajnije prisutnosti ilegalno proizvedenog fentanila ili njegovih derivata.
Nema ni podataka koji bi upućivali na raširenu pojavu fentanila kao primjese u heroinu ili drugim ilegalnim drogama niti u krivotvorenim lijekovima na hrvatskom tržištu.
HZJZ ipak upozorava da mogućnost njegove pojave ne može biti isključena zbog promjena na europskom tržištu droga.
Hrvatska stoga kroz Sustav ranog upozoravanja na nove psihoaktivne tvari prati fentanil i njegove derivate, kao i druge sintetske opioide. U Zagrebu se dodatno provodi pilot-projekt praćenja intoksikacija drogama i novim psihoaktivnim tvarima radi bržeg otkrivanja novih zdravstvenih rizika.
U Bugarskoj više od 100 smrti
Fentanil u većem dijelu Europe zasad nije dosegnuo razmjere problema koji je godinama prisutan u Sjedinjenim Državama, ali pojedina žarišta upozoravaju na to koliko se situacija može brzo promijeniti.
Europska agencija za droge (EUDA) navodi da je u Bugarskoj tijekom 2024. i 2025. fentanil bio povezan s više od 100 smrtnih slučajeva povezanih s drogama. Tijekom 2025. smrtni slučajevi i hospitalizacije, koji su se u početku uglavnom bilježili u Sofiji, pojavili su se i u drugim gradovima.
U cijeloj Europskoj uniji tijekom 2024. zabilježeno je najmanje 7600 smrti izravno povezanih s uporabom droga. Opioidi, najčešće u kombinaciji s drugim tvarima, ostaju skupina droga koja se najčešće povezuje sa smrtnim predoziranjima.
No, europski problem danas više nije vezan samo uz fentanil.
Nitazeni nova prijetnja
EUDA upozorava da su fentanilne derivate, koji su u Europi bili izraženiji problem tijekom prethodnog desetljeća, od 2019. velikim dijelom zamijenili novi sintetski opioidi poznati kao nitazeni, a u posljednje vrijeme pojavljuju se i tzv. orfini.
Od 2019. najmanje 21 država članica EU prijavila je prisutnost nitazena, a najmanje deset država i orfina. Ti spojevi mogu biti vrlo potentni pa i male količine predstavljaju visok rizik od smrtonosnog trovanja.
Riječ je o vrlo potentnim sintetskim opioidima koji se za ilegalno tržište proizvode u tajnim laboratorijima i djeluju slično kao fentanil – mogu snažno usporiti disanje te čak i u vrlo malim količinama izazvati teško ili smrtonosno predoziranje.
Dodatni problem predstavljaju krivotvorene tablete. U 2024. deset europskih država pronašlo je više od 50.000 tableta koje su sadržavale nitazene. Takve tablete često izgledaju poput legitimnih lijekova, uključujući opioidni analgetik oksikodon ili benzodiazepine.
SAD bilježi pad smrti, ali fentanil ostaje velik problem
Većina novih sintetskih opioida koji se pojavljuju na europskom tržištu, uključujući nitazene, prema EUDA-i potječe iz Kine, dok je njihova proizvodnja unutar Europske unije zasad rijetka. U Sjevernoj Americi obrazac je drukčiji – ilegalni fentanil u velikoj se mjeri proizvodi u Meksiku, često od kemijskih prekursora nabavljenih iz Kine.
Sjedinjene Države godinama su najteže pogođene krizom predoziranja povezanom s ilegalnim fentanilom, no najnoviji preliminarni podaci američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti pokazuju znatan pad smrtnosti. Procjenjuje se da je tijekom 2025. bilo oko 70.000 smrti od predoziranja svim drogama, gotovo 14 posto manje nego godinu ranije.
Broj smrti povezanih sa sintetskim opioidima, kategorijom kojom dominira fentanil, smanjio se s oko 48.900 u 2024. na oko 38.100 u 2025., ali je i dalje riječ o desecima tisuća smrti godišnje.
Najnoviji podaci za razdoblje od 12 mjeseci, zaključno s proljećem 2026., pokazuju nastavak pada ukupnog broja smrti od predoziranja, no američke zdravstvene službe upozoravaju da je broj i dalje vrlo visok.
Za Hrvatsku je zato zasad ključno razlikovati trenutačno stanje od mogućeg budućeg rizika. Dostupni podaci ne pokazuju postojanje fentanilske krize, ali ograničenja toksikološkog praćenja, velika potentnost sintetskih opioida i brze promjene europskog tržišta droga razlozi su za nastavak nadzora, ranog upozoravanja i dostupnosti naloksona, poručuju iz HZJZ-a.
