Upravo je to bila polazišna točka događanja ”State of Health – The Milan Dialogue”, koji je tvrtka Lilly organizirala u Milanu povodom godišnjeg kongresa Europskog udruženja za proučavanje dijabetesa (EASD) 2026. godine. Događanje je okupilo predstavnike iz više europskih zemalja kako bi utvrdili zajedničke prepreke i preduvjete koji bi Europi omogućili da znanstvena postignuća pretvori u bolje zdravstvene ishode.
Polazište je jasno: nacionalni zdravstveni sustavi međusobno se razlikuju, ali su mnogi izazovi zajednički. Čak i u najrazvijenijim sustavima mogućnosti ranog prepoznavanja rizika, osiguravanja kontinuirane skrbi, mjerenja zdravstvenih ishoda i pravodobne dostupnosti inovacija i dalje su neujednačene.
Zdravlje i konkurentnost: Zajednički europski izazov
Kardiometaboličko zdravlje danas je pitanje koje daleko nadilazi zdravstveni sustav. Samo kardiovaskularne bolesti Europsku uniju stoje više od 282 milijarde eura godišnje, od čega se oko 47 milijardi eura odnosi na izgubljenu produktivnost. Tijekom 2021. godine zbog bolesti i invaliditeta izgubljeno je 256 milijuna radnih dana, a zbog prijevremenih smrti 1,3 milijuna godina potencijalnog radnog vijeka.
Ovo je pitanje sada čvrsto na europskoj političkoj agendi. Europski plan za kardiovaskularno zdravlje stavlja kardiovaskularne bolesti, dijabetes i debljinu u središte rasprave o otpornosti i konkurentnosti Unije. Time se zdravlje više ne promatra samo kao trošak, nego kao ulaganje u ljude, njihovo aktivno sudjelovanje u društvu i dugoročni gospodarski rast.
Pitanje stoga nije samo koliko košta rano djelovanje, nego i kolika je cijena zakašnjelog i nepovezanog djelovanja. Sudionici događanja u Milanu istaknuli su da velik dio ekonomskog tereta kardiometaboličkih bolesti proizlazi iz njihovih komplikacija te da znatan dio troškova nastaje izvan zdravstvenih proračuna – za pojedince, obitelji, tržište rada i sustave socijalne zaštite.
Prevencija, rano dijagnosticiranje i dostupnost: tri izazova, jedan zajednički smjer
Izdvajaju se tri ključna područja. Prvo je rano dijagnosticiranje. U Europskoj regiji Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) 2024. godine s dijabetesom je živjelo oko 65,6 milijuna odraslih osoba, a njih 33,6 posto, odnosno približno 22 milijuna ljudi, nije znalo da ima dijabetes. Međutim, rano prepoznavanje rizika ima vrijednost samo ako nakon dijagnoze slijedi jasno definiran i kontinuiran put zdravstvene skrbi.
Drugo područje odnosi se na kontinuitet skrbi i mjerenje zdravstvenih ishoda. Putovi zdravstvene skrbi često su fragmentirani, a zajednički standardi nedostaju. Samo šest država članica sustavno prati kardiovaskularne ishode putem elektroničkih zdravstvenih kartona, dok većina nema sveobuhvatne nacionalne registre kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.
Treće je područje pravodobna i pravedna dostupnost liječenja. Za lijekove odobrene centraliziranim postupkom u Europskoj uniji od 2021. do 2024. godine medijan vremena od odobrenja do njihove dostupnosti pacijentima iznosio je 532 dana, uz raspon od 56 do 1.201 dana, ovisno o tržištu. Međutim, formalna dostupnost ne znači nužno i stvaran pristup liječenju. Kasno postavljanje dijagnoze, nepovezani putovi zdravstvene skrbi i nedostaci u daljnjem praćenju mogu onemogućiti da terapija dođe do pacijenata kojima je potrebna.
Od nacionalnih razlika prema zajedničkim europskim rješenjima
Razlike među državama ne moraju se rješavati ujednačavanjem nacionalnih nadležnosti. Međutim, europski dijalog može pridonijeti stvaranju zajedničkih standarda i protokola, usklađenijih zahtjeva u pogledu dokaza te kvalitetnije mjerenje zdravstvenih ishoda.
Europa je taj proces u području kliničke procjene već započela Uredbom EU-a o procjeni zdravstvenih tehnologija. Otvoreno ostaje pitanje kako sustavnije mjeriti vrijednost rane intervencije i cijenu odgađanja, uzimajući u obzir ne samo neposredne izdatke, nego i dugoročne učinke na putove zdravstvene skrbi, komplikacije i društvo u cjelini.
Događanje ”State of Health – The Milan Dialogue” okupilo je predstavnike institucija, znanstvene zajednice, udruga pacijenata i medija te stručnjake za zdravstvenu ekonomiku iz više europskih zemalja. Skup je otvorio Antonio Tajani, potpredsjednik Vlade te ministar vanjskih poslova i međunarodne suradnje Italije. Uslijedilo je uvodno izlaganje Paola Gentilonija, bivšeg predsjednika Vlade Italije i bivšeg europskog povjerenika za gospodarstvo, o ulozi zdravlja u europskim prioritetima gospodarskog razvoja i konkurentnosti. Među istaknutim europskim sudionicima bili su prof. Chantal Mathieu, predsjednica Europskog foruma za dijabetes (EUDF); prof. Francesco Giorgino, predsjednik Europskog udruženja za proučavanje dijabetesa (EASD) i profesor endokrinologije na Sveučilištu u Bariju; te Tadej Battelino, predsjednik europske regije IDF-a. Događanje je održano pod pokroviteljstvom organizacije IDF Europe, čime je prepoznata važnost unaprjeđenja politika usmjerenih na prevenciju dijabetesa i poboljšanje kardiometaboličkog zdravlja diljem Europe.
Deset radnih skupina tijekom večeri usuglasilo se oko jedne ključne poruke: Europi ne nedostaju dokazi o problemu, nego zajednički sustav mjerenja, putovi skrbi s osiguranim financiranjem i jasno određeni nositelji odgovornosti. U području prevencije sudionici su upozorili na nedostatak jasnog okvira upravljanja, precizno određenih nositelja odgovornosti, namjenski osiguranih proračuna i usporedivih europskih referentnih vrijednosti. Europa bi pritom trebala postavljati standarde, a ne preuzimati ulogu izravnog nositelja provedbe. Kada je riječ o ranom dijagnosticiranju, sudionici su se složili da rano prepoznavanje osoba izloženih riziku ima vrijednost samo ako je povezano s financiranim i učinkovitim sustavom daljnjeg praćenja.
U pogledu pravodobne i pravedne dostupnosti, mišljenja su se razlikovala o tome pojavljuje li se glavna prepreka prije ili nakon odluke o nadoknadi troškova liječenja. Ipak, postignuta je suglasnost da dostupnost treba ocjenjivati prema usporedivim zdravstvenim ishodima te je vrednovati uzimajući u obzir izbjegnute troškove i širu društvenu perspektivu. Istodobno je iskazana stvarna, premda uvjetovana, potpora zajedničkoj europskoj metodologiji za mjerenje cijene odgađanja. Ukratko, sve tri teme počivaju na istim temeljima: mjerenju, osiguranom financiranju putova zdravstvene skrbi i odgovornosti.
Rezultati rada za okruglim stolovima predstavljeni su na plenarnoj sjednici, a o njima je govorio i David A. Ricks, predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor tvrtke Eli Lilly and Company: ”Prevenciju kardiometaboličkih bolesti danas je moguće provoditi u velikom opsegu, a Europa si ne može priuštiti da stoji na mjestu. Lijekovi i dokazi postoje, ali potrebni modeli financiranja i sustavi još nisu uspostavljeni. Kada je riječ o prevenciji, Europa ima prednost koju gotovo i ne koristi: centralizirane sustave koji omogućuju brzu i široku primjenu dokazano učinkovitih intervencija. Vrijeme je da ponovno uspostavimo ravnotežu između ciljeva i resursa u zdravstvu. Izdvajanje tri centa od svakog eura za prevenciju nije dovoljno, a naši su postojeći sustavi osmišljeni za neposredno liječenje akutnih stanja, a ne za dugoročno očuvanje zdravlja velikog broja ljudi. Večerašnja rasprava nije kraj, nego početak. Iskoristi li mogućnost prevencije kardiometaboličkih bolesti na razini cijele populacije, Europa će ojačati svoje zdravstvene sustave, dugoročnu održivost javnih financija i konkurentnost”.
Od inovacija do dostupnosti: Predanost tvrtke Lilly
Načelo na kojem se temelji Milanski dijalog ujedno usmjerava i globalnu predanost I djelovanje tvrtke Lilly. Tvrtka ima za cilj smanjiti nejednakosti u liječenju dijabetesa i debljine, a u sredinama s ograničenim resursima, uključujući zemlje niskog i srednjeg dohotka – omogućiti liječenje jednakom broju pacijenata kao u zemljama visokog dohotka. Tijekom 2025. godine na svake četiri osobe kojima su Lillyjevi lijekovi za kardiometaboličke bolesti bili dostupni u zemljama visokog dohotka dolazila je jedna osoba u zemljama niskog i srednjeg dohotka. Cilj je smanjiti taj jaz i postići omjer jedan prema jedan prije 2040. godine.
Ta se predanost temelji na trima stupovima: uključivom razvoju inovacija (Innovate Inclusively), koji podrazumijeva uključivanje potreba ljudi u sredinama s ograničenim resursima već od najranijih faza kliničkog razvoja; unaprjeđenju dostupnosti (Advancing Access), usmjerenom na pronalaženje novih načina za bržu dostupnost inovacija; te unaprjeđenju skrbi (Enhancing Care), koje se ostvaruje suradnjama usmjerenima na jačanje informiranosti, prevencije, dijagnostike, skrbi i kapaciteta zdravstvenih sustava.
O tvrtki Lilly
Lilly je farmaceutska kompanija koja znanost pretvara u terapijska rješenja kako bi poboljšala živote ljudi diljem svijeta. Već 150 godina predvodimo otkrića koja mijenjaju živote, a danas naši lijekovi pomažu desecima milijuna ljudi diljem svijeta. Koristeći snagu biotehnologije, kemije i genetske medicine, naši znanstvenici ubrzano razvijaju nova otkrića usmjerena na neke od najvećih zdravstvenih izazova današnjice: redefiniranje skrbi za osobe s dijabetesom, liječenje debljine i ublažavanje njezinih najtežih dugoročnih posljedica, unaprjeđenje borbe protiv Alzheimerove bolesti, pružanje rješenja za neke od najtežih poremećaja imunološkog sustava te pretvaranje najteže liječivih oblika raka u bolesti kojima se može upravljati. Svakim korakom prema zdravijem svijetu motivira nas jedno: poboljšati živote još milijuna ljudi. To uključuje provođenje inovativnih kliničkih ispitivanja koja odražavaju raznolikost našeg svijeta te rad na tome da naši lijekovi budu dostupni i cjenovno pristupačni.
