“Dugo godina smo upoznati s činjenicom koliko problema mentalno zdravlje, a i debljina izazivaju u našem društvu”, kazala je ministrica zdravstva u uvodom govoru.
Kroz četiri akcijska plana, koja će Ministarstvo uskoro uputiti u javno savjetovanje, poseban naglasak stavljen je na jačanje primarne zdravstvene zaštite, dostupnost psihološke podrške, zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih, razvoj mobilnih multidisciplinarnih timova, zaštitu u zajednici, skrb za osobe s demencijom te osiguravanje kontinuirane i integrirane skrbi za osobe s mentalnim poremećajima.
“Udio mentalnih poremećaja u općem pobolu bolesnika u ovom trenutku je šest posto, cilj je da do 2030. dođemo do pet posto”, kazala je ministrica.
Govoreći o skrbi u zajednici, Hrstić je napomenula kako je dugi niz godina hospitalizacija bila jedini model pružanja terapijskih postupaka kod oboljelih, dok su sama struka i vrijeme pokazali da multidisciplinarno djelovanje u samoj zajednici ima veći učinak te utječe i na destigmatizaciju mentalnih bolesti.
“Svi ciljevi izgledaju ambiciozni, ali je činjenica da se po pitanju mentalnog zdravlja već dugi niz godina i radi, tako da vjerujem da su i dosezivi”, poručila je Hrstić.
Po pitanju debljine, ministrica je istaknula kako se već provodi Akcijski plan za prevenciju debljine te naglasila važnost multidisciplinarnog pristupa, uz farmakoterapiju i preventivne zdravstvene programe, koji imaju odaziv veći od 70 posto.
Kovačić: Kvalitetna zdravstvena informacija nije privilegij, već javno dobro
Ravnatelj Hine Siniša Kovačić istaknuo je kako se teme mentalnog zdravlja i debljine na prvi pogled čine različitima, ali imaju mnogo toga što im je zajedničko.
“Obje teme zahtijevaju pravodobnu prevenciju, rano prepoznavanje problema, dostupno liječenje, podršku zajednice i, možda najvažnije, razumijevanje bez stigmatizacije i predrasuda. Upravo Hina, kao najveća nacionalna novinska agencija na ovim prostorima, ima zadatak otvarati prostor za stručnu raspravu i osigurati da pouzdane zdravstvene informacije dopru do što većeg broja medija i građana”, istaknuo je.
Informacija je jedan od najvažnijih saveznika javnog zdravlja, dodao je Kovačić.
“Poglavito danas kada se informacije šire brže nego ikada, a društvene mreže i umjetna inteligencija često zamagljuju granicu između znanstvenih činjenica, osobnih iskustava i neutemeljenih tvrdnji. U vremenu kada gotovo svatko može objaviti informaciju, nikada nije bilo važnije tko za nju preuzima odgovornost”, poručio je ravnatelj.
Naglasio je kako kvalitetna zdravstvena informacija nije privilegij, nego javno dobro, dostupno svakome, zbog čega Hina razvija specijalizirani i besplatni portal Zdravlje Hina, koji nadilazi svakodnevno agencijsko izvještavanje.
Glavni urednik Hine Serđo Obratov istaknuo je kako je portal pokrenut 2015. te da je od tada na njemu objavljeno više od 25.000 članaka vezanih uz zdravstvenu politiku, medicinu, farmaciju te položaj pacijenata u Hrvatskoj.
“Smatram da je Hinin portal Zdravlje odigrao značajnu ulogu 2020. u doba pandemije jer smo tada i objavili najviše sadržaja. Nastojali smo najširoj javnosti pružiti što više vjerodostojnih informacija u realnom vremenu i tako još jednom potvrditi ulogu Hine kao važnog javnog medijskog servisa”, rekao je.
Član Upravnog vijeća Hine Slavko Kozina također je upozorio kako se informacija u digitalnom svijetu širi bitno drugačije nego nekad, poručivši kako Hina drži do odgovornosti i kvalitetnih informacija.
Panel o mentalnom zdravlju: Potrebno unaprjeđenje skrbi
Konferenciju su pratile i dvije panel rasprave, “Mentalno zdravlje danas – izazovi, prevencija i podrška” i “Debljina kao bolest – od prevencije do učinkovitog liječenja” na kojima su stručnjaci govorili o tome kako pravodobno prepoznati izazove, osigurati odgovarajuću podršku te razvijati učinkovitije modele prevencije i liječenja.
Tako je na panelu o mentalnom zdravlju istaknuto da je mentalno zdravlje dio ukupnog zdravlja čovjeka te da je za njegovo unaprjeđenje potrebno reorganizirati sustav i povećati broj stručnjaka kako bi psihološka pomoć bila dostupnija. Uz to, stručnjaci su naglasili važnost pravovremenog prepoznavanja teškoća.
Također su raspravljali o planovima zdravstvene administracije u području mentalnog zdravlja, problemima s kojima se pacijenti suočavaju u zdravstvenom sustavu, mentalnom zdravlju djece i mladih, prepoznavanju bolesti te, između ostalog, o stigmatizaciji.
Panelisti su bili ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb Darko Marčinko, klinička psihologinja i zamjenica pravobraniteljice za djecu Ella Selak Bagarić, predsjednik krovne europske organizacije GAMIAN-Europe i predsjednik Udruge Životna linija Tin Pongrac te psihijatar-psihoterapeut s Medicinskog fakulteta u Zagrebu Marijana Braš.
Marčinko je također održao izlaganje na temu “Mentalno zdravlje danas”, u kojem je istaknuo da je u Hrvatskoj u mlađoj dobi zabilježeno najviše tzv. emocionalnih poremećaja, u srednjoj dobi poremećaja na razini ovisnosti gdje, uz ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, u novije vrijeme postoje i ponašajne ovisnosti, dok je u starijoj dobi najčešći problem demencija.
Posebno izlaganje na temu “Mentalno zdravlje studenata” održala je i pročelnica Sveučilišnog odjela za psihologiju na Sveučilištu Algebra Bernays Ana Havelka Meštrović koja je navela kako istraživanja pokazuju da između 40 i 60 posto studenata iskazuje određenu razinu psiholoških tegoba, koje se najčešće očituju u spektru anksiozno-depresivne simptomatologije.
Panel o debljini: Za velik broj pacijenata debljinu trebati liječiti kao kroničnu bolest
Na panelu o debljini, uz najavu novih lijekova za mršavljenje u obliku tableta, stručnjaci su upozorili da debljinu treba liječiti kao kroničnu bolest jer se nakon prekida terapije kilogrami često vraćaju.
“Nismo dugo smatrali debljinu bolešću, nego individualnim problemom i vlastitim izborom. Danas znamo da je to bolest, da ima svoju dijagnozu i šifru, što izrazito mijenja odnos zdravstvenog sustava prema debljini”, naveo je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
Govoreći o prevenciji, Capak je istaknuo važnost fiskalnih mjera kojima se može poticati zdravija prehrana, poput poreznih olakšica za zdravije namirnice, suradnje s prehrambenom industrijom na smanjenju šećera, soli i zasićenih masnih kiselina u proizvodima te jasnijeg označavanja hrane kako bi potrošači lakše odabrali zdravije proizvode.
Stručnjaci su upozorili i na nedovoljno prepoznavanje debljine kao lječničke dijagnoze, a također su upozorili i na problem vraćanja kilograma nakon gubitka težine, neovisno o tome je li postignut dijetom, lijekovima ili kirurškim zahvatom. Kod suvremenih lijekova za liječenje debljine, nakon postizanja željene tjelesne težine sve se više primjenjuje pristup smanjenja doze i prelaska na dozu održavanja, umjesto potpunog prekida terapije.
Uz Capaka, panelisti su bili predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Hrvatskoga liječničkog zbora Davor Štimac, profesorica s Kineziološkog fakulteta te predsjednica Hrvatske udruge za promicanje tjelesne aktivnosti, prevenciju debljine i unaprjeđenje zdravlja Marjeta Mišigoj Duraković i kardiologinja s KBC-a Zagreb Borka Pezo Nikolić.
Vanesa Benković iz Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar” u izlaganju “Trošak debljine i njezinih komplikacija i potencijal uštede” navela je kako bi smanjenje tjelesne težine na razini populacije za 15 posto moglo do 2034. godine donijeti najmanje 111 milijuna eura ušteda, naglasivši kako prevenciju debljine treba promatrati kao isplativu investiciju.
Iza svake kile stoji razlog i osoba kojoj je potrebna potpora, istaknula je pacijentica Hana Božičević koja je ispričala da cijeli život vodi borbu s pretilošću. Poručila je kako debljina nema samo fizičkij, nego i psihološki utjecaj.
Sponzori konferencije su Eli Lilly (Lilly), dm-drogerie markt d.o.o., Poliklinika Medikol, Swixx BioPharma d.o.o., ENT (Ericsson Nikola Tesla), Merck Sharp & Dohme d.o.o. (MSD) i PLIVA Hrvatska d.o.o.
