Nacrt Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka od 2026. do 2028. godine donosi konkretne pokazatelje kojima bi se trebala mjeriti uspješnost prevencije, ranog otkrivanja i liječenja zloćudnih bolesti, ali i kvaliteta života osoba koje su završile onkološko liječenje.
U Hrvatskoj svake godine od raka oboli gotovo 27.000 ljudi, dok s ranije postavljenom dijagnozom zloćudne bolesti živi oko 187.000 osoba. Premda se rezultati liječenja postupno poboljšavaju, Hrvatska je i dalje među europskim zemljama s visokom smrtnošću od raka.
Novi plan obuhvaća 97 mjera i 180 aktivnosti, od prevencije i organiziranih preventivnih pregleda do suvremene dijagnostike, personaliziranog liječenja, rehabilitacije i palijativne skrbi.
Naglasak je na mjerljivim rezultatima, uključujući rokove dijagnostičke obrade, dostupnost liječenja i psihološke podrške te smanjenje razlika među pojedinim dijelovima Hrvatske.

Kolonoskopija u roku od 45 dana
Jedan od konkretnih ciljeva odnosi se na nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, u kojem bi najmanje 80 posto osoba s pozitivnim testom na skriveno krvarenje u stolici trebalo obaviti kolonoskopiju u roku od 45 dana.
Za najmanje 90 posto osoba s pozitivnim testom i sumnjom na rak predviđa se dovršetak dijagnostike i izrada plana liječenja na multidisciplinarnom timu unutar 60 dana.
Cilj je i da se najmanje 65 posto karcinoma otkrivenih programom probira dijagnosticira u ranom stadiju bolesti, kada su mogućnosti uspješnog liječenja znatno veće.
Istodobno se planira snažnije uključivanje liječnika obiteljske medicine u pozivanje građana na preglede, informatičko povezivanje ustanova i sustavno praćenje vremena od pozitivnog testa do završetka dijagnostičke obrade.
Do 2030. godine odaziv na taj nacionalni program trebao bi dosegnuti najmanje 60 posto ciljne populacije, odnosno osoba u dobi od 50 do 74 godine.

Nacionalni program probira raka prostate
Jedna od važnijih novosti jest uspostava nacionalnog programa ranog otkrivanja raka prostate, koji bi trebao omogućiti organiziraniji pristup pretragama i daljnjoj obradi muškaraca sa sumnjivim nalazima.
Predviđa se da najmanje 70 posto pozvanih muškaraca sudjeluje u programu, dok bi najmanje 80 posto onih sa sumnjivim nalazom trebalo obaviti magnetsku rezonanciju prostate, kada je medicinski indicirana, te prvi pregled urologa u roku od 45 dana.
Cilj je da najmanje 70 posto klinički značajnih tumora otkrivenih probirom bude dijagnosticirano u prvom ili drugom stadiju bolesti.
Program bi se temeljio na određivanju vrijednosti PSA, uz dodatnu obradu muškaraca s ponovljenim povišenim nalazima. Poseban naglasak stavlja se na informiranje o koristima, ali i mogućim rizicima probira, uključujući nepotrebne dijagnostičke postupke i liječenje.
Predviđa se i jedinstveni informatički sustav kojim bi se pratilo uključivanje muškaraca u probir, provođenje dijagnostičkih pretraga i ishodi liječenja.

Onkološko liječenje dostupno unutar 90 minuta putovanja
Jedan od ciljeva nacrta jest osigurati da najmanje 95 posto stanovništva ima pristup centru koji provodi sustavno onkološko liječenje unutar najviše 90 minuta putovanja.
Za ostvarenje tog cilja predviđa se razvoj nacionalne onkološke mreže, koja bi trebala jasno definirati u kojim se ustanovama liječe pojedine vrste raka, koje su njihove mogućnosti i kakve rezultate liječenja postižu.
Takva organizacija trebala bi smanjiti regionalne nejednakosti, zbog kojih dostupnost pojedinih dijagnostičkih i terapijskih postupaka može ovisiti o mjestu stanovanja.
Plan predviđa i razvoj centara onkološke izvrsnosti, širu primjenu molekularne dijagnostike i personalizirane medicine te dostupnost najmanje pet onkogenetičkih centara ili savjetovališta u različitim dijelovima Hrvatske.
Genetičko testiranje posebno je važno za osobe s nasljednim rizikom od razvoja pojedinih zloćudnih bolesti, ali i za izbor odgovarajuće terapije kod određenih tumora.

Psihološka pomoć u roku od 14 dana
Poseban dio plana posvećen je psihološkim potrebama onkoloških bolesnika, koje bi se trebale procjenjivati već nakon postavljanja dijagnoze i tijekom daljnjeg liječenja.
Do 2028. najmanje 60 posto onkoloških bolesnika trebalo bi proći osnovnu procjenu psiholoških potreba, a najmanje 80 posto pacijenata s izraženim psihološkim teškoćama trebalo bi započeti odgovarajuću stručnu intervenciju unutar 14 dana od utvrđivanja potrebe.
Plan predviđa da do 2028. najmanje 70 posto bolničkih ustanova ima organizirano psihoonkološko savjetovalište ili uslugu savjetovanja, dok bi takva podrška trebala postati sastavni dio redovitog onkološkog liječenja.
Predviđa se i razvoj savjetovališta pri županijskim zavodima za javno zdravstvo te mobilnih timova koji bi pružali pomoć oboljelima i njihovim obiteljima, osobito kada im je dolazak u zdravstvenu ustanovu otežan.
Psihološka podrška bila bi namijenjena i članovima obitelji koji se suočavaju sa strahom, neizvjesnošću i emocionalnim opterećenjem zbog bolesti svojih bližnjih.

Povratak na posao nakon liječenja raka
Nacrt posebno prepoznaje probleme osoba koje su završile liječenje raka, ali se zbog posljedica bolesti i terapije teško vraćaju svakodnevnim aktivnostima i radnim obvezama.
Predviđa se razvoj organiziranih programa rehabilitacije koji bi uključivali tjelesni oporavak, psihološku pomoć, procjenu radne sposobnosti i prilagodbu radnog mjesta.
Jedan je od ciljeva da najmanje 50 posto radno aktivnih onkoloških bolesnika bude uključeno u rehabilitacijske programe, a najmanje 90 posto njih ima individualizirani plan rehabilitacije.
Planom se predviđa i da se najmanje polovica radno aktivnih bolesnika koji su završili primarno liječenje vrati na posao unutar 12 mjeseci, uz prilagodbu radnog mjesta kada je potrebna.
U provedbu bi se trebali uključiti specijalisti medicine rada, poslodavci, zdravstvene ustanove i udruge pacijenata.
Predviđa se i ubrzavanje postupaka za ocjenu radne sposobnosti, utvrđivanje tjelesnog oštećenja te ostvarivanje naknada i drugih prava iz sustava socijalne sigurnosti.
Posebna skrb za djecu liječenu od raka
Akcijski plan obuhvaća i pedijatrijsku onkologiju, s naglaskom na kvalitetu liječenja, rehabilitaciju i dugoročno praćenje djece koja su preboljela zloćudnu bolest.
Najmanje polovica djece i mladih nakon završetka aktivnog liječenja trebala bi biti uključena u rehabilitacijske programe ili programe vršnjačke podrške.
Predviđa se organiziranje najmanje jednog rehabilitacijskog kampa godišnje, u suradnji zdravstvenih ustanova, udruga i lokalne zajednice.
Posebna pozornost posvećena je komunikaciji s djecom i roditeljima, uključujući standardizirane postupke informiranja u teškim situacijama, kao i dostupnosti genetičke dijagnostike prema medicinskoj indikaciji.
Cilj je da skrb za djecu ne završava uspješnim liječenjem tumora, nego uključuje i praćenje mogućih kasnih posljedica terapije te podršku tijekom odrastanja i povratka u školu i svakodnevni život.

Više mamografskih pregleda i cijepljenja protiv HPV-a
Akcijski plan predviđa i širenje organiziranih programa ranog otkrivanja raka. Tijekom 2027. trebali bi se znatno proširiti programi koji se trenutačno provode u pilot-fazi, nakon dovršetka potrebne informatičke infrastrukture.
Među ciljevima je povećanje odaziva žena na mamografski probir na najmanje 70 posto te nabava najmanje triju dodatnih mobilnih mamografa za područja na kojima je dostupnost pregleda slabija.
U prevenciji raka povezanog s HPV-om cilj je do 2028. povećati obuhvat cijepljenjem na najmanje 70 posto djevojčica i 60 posto dječaka.
Nastavlja se i razvoj programa ranog otkrivanja raka pluća, uz nastojanje da se građanima s povećanim rizikom osigura pravodobno uključivanje u preglede.

Pratit će se rezultati liječenja po bolnicama
Jedna od važnijih promjena odnosi se na sustavno prikupljanje i povezivanje podataka o onkološkim bolesnicima.
Planira se unaprjeđenje Registra za rak te uspostava Nacionalne baze onkoloških podataka, koja bi trebala omogućiti praćenje vremena do početka liječenja, primijenjenih terapija, preživljenja i drugih ishoda.
Na temelju tih podataka moglo bi se preciznije utvrđivati postoje li razlike među bolnicama i pojedinim dijelovima Hrvatske te u kojim je područjima potrebno dodatno ulagati u kadrove, opremu ili organizaciju liječenja.
Posebno se naglašava potreba praćenja kvalitete i sigurnosti liječenja, uključujući komplikacije i ishode pojedinih terapijskih postupaka.
Ministarstvo ističe da cilj nije samo povećati broj pregleda i medicinskih postupaka, nego i mjeriti koliko oni pridonose duljem preživljenju i boljoj kvaliteti života oboljelih.
Nacrt akcijskog plana nalazi se u javnom savjetovanju do 16. prosinca, a predloženi rokovi i postoci predstavljaju ciljeve koje zdravstveni sustav tek treba ostvariti, a ne već zajamčena prava pacijenata.