Riječ je o edukativnom vodiču koji na jednom mjestu objedinjuje osnovne informacije o bolesti, praćenju terapije, kontroli glukoze, prehrani i prevenciji komplikacija, a namijenjen je i pacijentima i zdravstvenim djelatnicima. Prva će naklada biti distribuirana u sve ordinacije obiteljske medicine, ljekarne i bolničke klinike, zavode i odjele za liječenje šećerne bolesti.
“Dnevnik dijabetesa” zajednički je projekt Udruge za zdravstvenu pismenost (UZP), liječničkih društava i Hrvatske ljekarničke komore, uz podršku Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Predsjednica UZP-a Ljiljana Ćenan rekla je da je Dnevnik nastao iz potrebe da oboljeli imaju “jednostavne i razumljive informacije o bolesti”, ali i kao podsjetnik liječnicima na preporučene algoritme skrbi za dijabetičare.
Najavila je i organiziranje edukacija za pacijente diljem Hrvatske kako bi ih se upoznalo s načinom korištenja Dnevnika i njegovom praktičnom vrijednošću u svakodnevnom upravljanju bolešću.
Predsjednica Hrvatskog endokrinološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora Silvija Canecki-Varžić upozorila je da dijabetes zahtijeva stalnu uključenost pacijenta koji mora voditi računa o prehrani i tjelesnoj aktivnosti, redovitom uzimanju terapije i praćenju vrijednosti glukoze.
Dodala je da suvremeni način života, stres i sjedilačke navike dodatno otežavaju kontrolu bolesti, dok mnogi oboljeli razvijaju i psihološki umor, takozvani “diabetes burnout”.
“Liječenje dijabetesa nije samo propisivanje lijekova. Ključ je uspjeha kvalitetna edukacija, razumijevanje bolesti i aktivna suradnja između bolesnika i zdravstvenog tima”, rekla je Canecki-Varžić.
Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo istaknula je važnost multidisciplinarnog pristupa skrbi za osobe sa šećernom bolešću te ulogu ljekarnika u ranom prepoznavanju čimbenika rizika, edukaciji pacijenata i praćenju terapije.
“Dosljednost u liječenju značajno utječe na dugoročne ishode i prevenciju komplikacija”, rekla je Soldo.
Zamjenik predsjednika Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Miro Bakula upozorio je da šećerna bolest često nije samo problem povišenog šećera u krvi, nego je povezana i s hipertenzijom, pretilošću i povišenim masnoćama.
Dodao je kako od početka bolesti do postavljanja dijagnoze često prođe tri do pet godina pa mnogi bolesnici već u trenutku dijagnoze imaju razvijene komplikacije.
