Riječ je o operativnom dokumentu koji se svake godine donosi na temelju trogodišnjeg programa cijepljenja, a kojim se precizno određuje raspored cijepljenja, dob u kojoj se pojedina cjepiva primjenjuju te način njihove provedbe kroz sustav pedijatrijske i školske medicine. Time se osigurava kontinuitet nacionalnog programa imunizacije, koji se smatra jednim od ključnih javnozdravstvenih alata u sprječavanju širenja zaraznih bolesti.
Cijepljenje započinje već u rodilištu, gdje novorođenčad prima zaštitu protiv tuberkuloze i hepatitisa B, a nastavlja se tijekom prvih mjeseci života nizom kombiniranih cjepiva koja štite od više bolesti istodobno, uključujući difteriju, tetanus, hripavac, dječju paralizu te infekcije uzrokovane bakterijom Haemophilus influenzae tipa B. U kasnijoj dobi dodaju se i cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole, kao i zaštita od pneumokoknih infekcija.
Program prati dijete kroz različite razvojne faze – od dojenačke i predškolske do školske dobi – pri čemu se određena cjepiva ponavljaju kroz tzv. docjepljivanje kako bi se održala dugotrajna imunost. Upravo su takva docjepljivanja ključna za sprječavanje ponovne pojave bolesti koje su zahvaljujući cijepljenju stavljene pod kontrolu.
U programu za 2026. godinu zadržan je postojeći raspored, uz manju, ali značajnu prilagodbu u školskoj dobi. Zbog povećanog broja slučajeva hripavca među starijom djecom i adolescentima, uvedeno je dodatno docjepljivanje protiv difterije, tetanusa i hripavca u osmom razredu osnovne škole, čime se nastoji ojačati zaštita u toj dobnoj skupini.
No, nisu prihvaćeni prijedlozi HPD-a da se cjepiva protiv meningokoka, vodenih kozica i rotavirusa, kao i imunizacija protiv respiratornog sincicijskog virusa (RSV), zadrže kao dobrovoljna, ali da njihovu cijenu pokriva Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Takva odredba u konačnom dokumentu nije predviđena pa ta cjepiva i dalje ostaju izvan sustavno financiranog programa.
Iako su dostupna na tržištu, roditelji ih u pravilu moraju sami platiti. Cijene se kreću od oko 50 eura po dozi za vodene kozice, oko 60 eura za rotavirus, do 90 do 100 eura za meningokok, dok imunizacija protiv RSV-a može doseći i oko 200 eura po dozi. Budući da se neka cjepiva primjenjuju u više doza, ukupni trošak može narasti na nekoliko stotina eura, što, prema upozorenjima stručnjaka, stvara razlike u dostupnosti zdravstvene zaštite među djecom.
U programu se spominju dodatne preventivne mjere za pojedine skupine, uključujući RSV, no one nisu uvedene kao univerzalna, besplatna mjera. Prevencija te infekcije i dalje je ograničena na visokorizičnu djecu, dok za ostalu populaciju nije dio standardnog programa.
Tako nije prihvaćen prijedlog uvođenja pasivne imunizacije novorođenčadi i dojenčadi protiv RSV-a primjenom jedne doze dugodjelujućih monoklonskih protutijela na teret HZZO-a, iako se takva mjera već provodi u pojedinim europskim državama.
Švedska za 94 posto smanjila hospitalizaciju dojenčadi
Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da se RSV javlja sezonski, najčešće tijekom zimskih mjeseci, te da kod dojenčadi može uzrokovati teške infekcije donjih dišnih putova, uključujući bronhiolitis i upalu pluća, zbog kojih je često potrebno bolničko liječenje.
Istodobno, iskustva iz drugih europskih zemalja pokazuju dobre učinke preventivnih mjera u praksi. U jednoj švedskoj regiji preventivna zaštita uvedena je za svu novorođenčad od jeseni 2025., a obuhvat je dosegnuo oko 85 posto djece.
Prema podacima regionalnih zdravstvenih službi, broj dojenčadi koja zbog RSV infekcije zahtijeva bolničko liječenje pao je sa 78 u prethodnoj sezoni na manje od pet u sezoni 2025./2026., dok je dvije godine ranije hospitalizirano više od 130 djece. Time je zabilježeno smanjenje od oko 94 posto.
Liječnici navode i blaži tijek bolesti kod djece koja su primila zaštitu, a u pojedinim bolničkim sustavima nije bilo hospitalizacija među najmlađom dojenčadi u dobi do tri mjeseca.
Zdravstvene vlasti ističu da RSV svake zime predstavlja velik teret za sustav zbog velikog broja hospitalizacija, no uvođenjem preventivne imunizacije taj je pritisak znatno smanjen, uz istodobno rasterećenje bolničkih kapaciteta i smanjenje troškova liječenja.
Stručnjaci navode da je ključna prednost nove generacije monoklonskih protutijela njihovo dugotrajno djelovanje, koje omogućuje zaštitu tijekom cijele sezone jednom dozom.
Sličan pristup postupno uvode i druge europske zemlje, a na takve primjere pozivalo se i Hrvatsko pedijatrijsko društvo, predlažući uvođenje univerzalne, dobrovoljne imunizacije protiv RSV-a na teret HZZO-a.
