Bolnica će objediniti medicinsku rehabilitaciju, suvremenu terapijsku tehnologiju i hotelski smještaj, uz mogućnost višednevnog ili višetjednog boravka pacijenata i članova njihovih obitelji, najavio je ravnatelj Ivan Matić u razgovoru s novinarima.
U novu zdravstvenu ustanovu uloženo je oko 11 milijuna eura, od čega je gotovo 6,5 milijuna osigurano bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Matić je rekao da će Zelendur u početnoj fazi rada biti usmjeren na rehabilitaciju pacijenata nakon operacija zglobova i kralježnice, ozljeda tetiva i mišića te drugih ozljeda mišićno-koštanog sustava. U planu je da bolnica uskoro započne i s rehabilitacijom pacijenata nakon moždanog udara te drugih neuroloških bolesti i stanja.
Bolnica raspolaže s 33 sobe i ukupno 60 bolničkih i hotelskih kreveta, a uz liječnike specijaliste fizikalne medicine i rehabilitacije u radu će sudjelovati fizioterapeuti i drugi zdravstveni djelatnici.
U liječničkom timu bit će fizijatri, radiolozi, anesteziolozi, internisti i kirurzi.
Matić ističe da je riječ o ustanovi znatno manjeg kapaciteta od velikih rehabilitacijskih centara, što će omogućiti intenzivniji rad s pojedinim pacijentom i bolje praćenje njihova oporavka.
Umjesto nekoliko sati intenzivne terapije, rehabilitacija tijekom cijelog dana
Specijalistica fizikalne medicine i rehabilitacije Matea Vuković kaže da je za uspješan oporavak ključna multidisciplinarna suradnja liječnika i fizioterapeuta te stalna razmjena informacija o napretku pacijenta.
”Važno je da su fizioterapeuti, medicinske sestre i liječnici stalno u kontaktu, da možemo razgovarati o tome gdje je nastao problem, što pacijentu ide bolje, a što lošije, te prema tome individualizirati pristup”, istaknula je Vuković.
Posebnost rada bit će raspored terapijskih postupaka tijekom cijelog dana, kako bi se postigao maksimalan kumulativni učinak terapije bez preopterećenja pacijenta.
Vuković objašnjava da preintenzivna rehabilitacija u kratkom vremenu kod pojedinih pacijenata može izazvati nepovoljne reakcije, osobito nakon operativnih zahvata.
”Nije nam cilj u dva ili tri sata preopteretiti pacijenta, nego ga motivirati da tijekom dana provodi kineziterapiju, vježbe u bazenu i druge postupke fizikalne terapije”, rekla je.
Poseban naglasak bit će na individualnim terapijskim vježbama, pri čemu će se nastojati osigurati kontinuitet rada istog fizioterapeuta s pacijentom.
Fizioterapeutkinja Mirna Golubić procjenjuje da bi za kvalitetan individualizirani pristup bilo optimalno da jedan fizioterapeut prati između tri i šest pacijenata, ovisno o njihovim zdravstvenim potrebama i složenosti rehabilitacijskih postupaka.
Liječnici će redovito obilaziti prostore u kojima se provode terapije te s fizioterapeutima procjenjivati napredak pacijenata. Na temelju tih procjena rehabilitacija će se prema potrebi ubrzavati ili će se smanjivati njezin intenzitet.
Robotska rehabilitacija za ponovno učenje hoda
U rehabilitacijskom dijelu bolnice koristit će se robotski potpomognuta rehabilitacija, terapijski bazen i izokinetički uređaji za procjenu i vježbanje mišićne funkcije.
Golubić objašnjava da robotski uređaj omogućuje djelomično rasterećenje tjelesne težine pacijenta, što je osobito važno u početnim fazama rehabilitacije nakon operacija kuka i koljena.
Takvi pacijenti, ovisno o vrsti zahvata i liječničkim uputama, ponekad ne smiju punom težinom opterećivati operiranu nogu, a uređaj im omogućuje postupno uvježbavanje pravilnog obrasca hoda, uz rad na ravnoteži i mišićnoj snazi.
Važnu ulogu imat će i rehabilitacija u bazenu jer uzgon vode smanjuje opterećenje zglobova i olakšava izvođenje pokreta rukama i nogama.
Izokinetički uređaji omogućuju objektivno mjerenje mišićne snage i drugih pokazatelja funkcionalnog stanja te provedbu ciljanih vježbi.
”Kada napravimo mjerenja, važno je dobro protumačiti rezultate i na temelju njih izraditi odgovarajući terapijski plan”, objasnila je Golubić.
Suvremena tehnologija pritom treba biti nadopuna individualnom radu s pacijentom te omogućiti preciznije planiranje i praćenje rehabilitacije.
Oporavak se nastavlja i nakon izlaska iz bolnice
Trajanje rehabilitacije ovisi o vrsti operacije ili ozljede, zdravstvenom stanju pacijenta i njegovu napretku.
Boravak od jednog, dva ili tri tjedna ne mora značiti i završetak rehabilitacijskog procesa.
Golubić kaže da će pacijenti prije odlaska dobiti preporuke i plan vježbi koje bi trebali nastaviti provoditi kod kuće, a prema potrebi bit će im ponuđena i ponovna procjena funkcionalnog stanja.
Cilj je pratiti pacijenta tijekom cijelog rehabilitacijskog procesa, a ne samo tijekom njegova boravka u bolnici.
Posebna pozornost posvetit će se i odmoru između terapijskih postupaka, osobito kod pacijenata neposredno nakon operacija, kod kojih su umor i smanjena tjelesna izdržljivost česti.
Terapije će se prema planu provoditi radnim danom od 8 do 19 sati, a subotom do 15 sati, dok je zdravstvena skrb predviđena tijekom 24 sata.
Hotel i bolnica pod istim krovom
Zelendur je koncipiran kao spoj specijalne bolnice i hotelskog smještaja, što bi pacijentima trebalo omogućiti višednevnu rehabilitaciju u okruženju prilagođenom oporavku.
Uz medicinske i terapijske prostore, objekt raspolaže s 33 sobe, restoranom, unutarnjim bazenom te dodatnim sadržajima za odmor i rekreaciju.
Matić kaže da su pri osmišljavanju ustanove željeli izbjeći uobičajenu predodžbu bolnice kao neugodnog prostora u kojem pacijent boravi isključivo zbog liječenja.
”Smatramo da se najbolji klinički ishodi u rehabilitaciji mogu dobiti kod onih pacijenata koji se osjećaju ugodno, koji vjeruju zdravstvenim profesionalcima i aktivno sudjeluju u tome da im bude bolje”, istaknuo je Matić.
Dodaje da kvaliteta smještaja, prehrana i odnos osoblja prema pacijentima mogu pridonijeti njihovu zadovoljstvu i motivaciji za sudjelovanje u rehabilitaciji.
Jedan je od razloga povezivanja bolnice i hotela i mogućnost boravka članova obitelji uz pacijente.
”Vrlo često osoba koja se ozlijedila ima članove obitelji koji žele biti uz nju tijekom oporavka, pratiti njezin napredak i komunicirati sa zdravstvenim timom”, rekao je Matić.
Članovi obitelji moći će se, pod određenim uvjetima, koristiti dijelom dodatnih sadržaja, pri čemu će prednost imati rehabilitacijski programi pacijenata.
Osim članova obitelji, u hotelu će moći boraviti i pacijenti kojima nije potreban bolnički smještaj, ali im je potrebna intenzivna cjelodnevna rehabilitacija.
Ulaganje u zdravstveni turizam
Projekt je zamišljen kao doprinos razvoju zdravstvenog turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj, povezivanjem medicinskih usluga i smještajnih kapaciteta.
Matić kaže da bolnica neće biti usmjerena isključivo na hrvatske pacijente, nego računa i na korisnike iz susjednih zemalja, osobito Slovenije.
Ustanova je, prema njegovim riječima, spremna za prihvat slovenskih pacijenata, a među zaposlenicima je i fizioterapeut koji govori slovenski jezik.
Bolnica se nalazi u Samoboru, u Ulici Davora Kelemena Dabra 2, nedaleko od gradskog središta.
Prema Matićevim riječima, već postoje neslužbeni upiti zainteresiranih pacijenata, no službena komunikacija o prijemu i dostupnim rehabilitacijskim programima počet će nakon dobivanja dozvole.
Za sada nisu objavljene cijene rehabilitacijskih programa niti je potvrđeno hoće li pacijenti moći koristiti usluge na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
