Debljina je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice, povezana s brojnim kroničnim bolestima poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i povišenog krvnog tlaka.
Hrvatska se suočava s alarmantnim porastom pretilosti u svim dobnim skupinama. Ukupan broj djece, adolescenata i odraslih u Hrvatskoj koji žive s debljinom premašio je milijun, a stope debljine u djece i adolescenata udvostručile su se između 1990. i 2022., kao i stope debljine u odraslih,
“Posebno zabrinjava trend rasta pretilosti kod djece i adolescenata – 7, 2 posto djevojčica i 11, 3 posto dječaka bilo je pretilo 2022. godine, što predstavlja rast od 3, 9 posto, odnosno 6, 3 posto u odnosu na 1990. godinu. Hrvatska se nalazi na trećem mjestu po udjelu pretilih odraslih u središnjoj Europi, odmah iza Rumunjske i Mađarske.
Iz udruge podsjećaju na deset preporuka za prevenciju debljine i zaštitu zdravlja osoba koje koriste lijekove za mršavljenje, kao i kod djece i odraslih.
Ističu važnost konzultacije s liječnikom prije početka uporabe lijekova za mršavljenje, osobito za osobe koje koriste druge lijekove. Važno je pratiti nuspojave lijekova te se u slučaju njih obratiti liječniku, kao i pridržavati se preporučene doze.
Također, važna je redovita tjelesna aktivnost, dovoljan unos vode, zdrava i uravnotežena prehrana te izbjegavanje alkohola.
Debljina je ozbiljno zdravstveno stanje
Potrebno je pratiti napredak kroz mjerenje obujma struka i tjelesne težine uz napomenu da je mršavljenje dugoročan proces koji iziskuje strpljenje. “Lijekovi mogu pomoći, ali ključ su zdrave navike i dosljednost”, poručili su.
Za ranu prevenciju debljine kod djece najbolji početak je majčino pa se preporučuje isključivo dojenje do šest mjeseci, a zatim postupno uvođenje raznovrsne prehrane.
Savjetuje se smanjenje unosa šećera i prerađene hrane te uvođenje redovitih obroka u obiteljskom okruženju koje potiče usvajanje zdravih navika. Uz svakodnevnu tjelesnu aktivnost bitno je ograničiti djeci provođenje vremena pred ekranima (manje od jednog sata za mlađu djecu) kao i kvalitetan san, jer djeci treba 10 do 12 sati sna za pravilan razvoj.
“Debljina je ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva multidisciplinarni pristup. U liječenju debljine tim stručnjaka treba predvoditi endokrinolog-dijabetolog, a uz njega je važno uključiti nutricionista, psihologa, kineziologa i epidemiologa. Svaki pacijent treba individualizirani pristup, uključujući detaljnu medicinsku obradu, isključivanje sekundarnih uzroka te procjenu metaboličkih posljedica. Najvažniji fokus treba biti na poboljšanju kvalitete prehrane i usvajanju zdravijih životnih navika, umjesto isključivog fokusa na gubitak težine, jer ove promjene mogu donijeti značajna poboljšanja zdravlja”, ističe predsjednik HaRPH-a Ranko Stevanović.
Čak 60 posto odraslih i 36 posto djece je pretilo
Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) održala je u utorak Dan otvorenih vrata Savjetovališta za promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti, upozorivši da u Hrvatskoj 36 posto osmogodišnjaka i 60 posto odraslih ima prekomjernu težinu, što je iznad europskog prosjeka.
U Hrvatskoj svako treće dijete ima višak kilograma, dok je europski prosjek manji, odnosno prosječno svako četvrto dijete ima prekomjernu tjelesnu masu, istaknula je voditeljica Službe za promicanje zdravlja Sanja Musić Milanović na Danu otvorenih vrata Savjetovališta, a u povodu obilježavanja Svjetskog dana debljine, 4. ožujka.
Prekomjerna težina i debljina jedan su od glavnih javnozdravstvenih izazova današnjice, posebno debljina u djece, ističu u HZJZ-u.
Hrvatska se nalazi na četvrtome mjestu po prevalenciji prekomjerne težine i debljine u djece te je uz pet mediteranskih zemalja (Cipar, Italija, Grčka, Malta i Španjolska) u samome europskom vrhu, pokazuju rezultati Europske inicijative praćenja debljine u djece.
“Oko 60 posto odraslih u RH ima višak kilograma, što je iznad europskog prosjeka”, rekla je Musić Milanović govoreći o epidemiološkoj slici debljine u Hrvatskoj.
Ustvrdila je i da je “debljina normalan odgovor normalnog pojedinca na abnormalno okruženje u kojem živi”, odnosno da ne bismo imali problem debljine kada bismo jeli samo onoliko koliko je potrebno da utažimo glad.
“Ako ovu priču ne zaustavimo, djeca koja se rode 2050. godine u Hrvatskoj živjet će 3,5 godina kraće u odnosu na djecu koja su se rodila 2020.”, upozorila je Musić Milanović.
Smatra da je riječ o sustavnoj odgovornosti jer je 95 posto sedmogodišnjaka tjelesno aktivno na ulasku u osnovnu školu, a na izlasku iz osnovne škole svega njih 15-ak posto.
U Hrvatskoj se trenutno provodi Nacionalni program ”Živjeti zdravo“ usmjeren na promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti s ciljem prevencije prekomjerne težine.
Uz to, 2024. usvojen je Akcijski plan za prevenciju debljine do 2027. usmjeren na promicanje zdravih stilova života, prevenciju rizika, prepoznavanje, praćenje i liječenje debljine.
Na Svjetski dan debljine, Musić Milanović pozvala je građane da stanu na vagu i osvijeste imaju li problem s težinom kako bi se mogli uhvatiti u koštac s tim problemom, u čemu im može pomoći multidisciplinarni tim u savjetovalištu HZJZ-a, koji se sastoji od od nutricionista, kineziologa, psihologa, sanitarne inženjerke i liječnice.
“Javite nam se i dođite bez uputnice, besplatno je”, pozvala je građane.
Upitana za lijekove za mršavljenje, odgovorila je da su poznate brojne nuspojave, te osobno ne misli da je to rješenje problema debljine na nacionalnoj razini.
