Mladi u Hrvatskoj sa 16 godina stupaju u spolne odnose…

Naglasak će biti na osnaživanju za korištenje kontracepcije, za testiranje na spolne bolesti i eventualno liječenje, ističe Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u povodu održavanja Tjedna spolnog zdravlja.

Prema podacima HZJZ-a, prosječna je dob stupanja u spolne odnose u Hrvatskoj između 16 i  17 godina. U anketama 32 posto 16-godišnjaka (35 posto mladića i 47 posto djevojaka) izjavilo je da nije koristilo zaštitu (kondom) kod posljednjeg spolnog odnosa. 

Čak 14 posto petnaestogodišnjaka (21  posto mladića i 6 posto djevojaka) izjavilo je da je imalo rani spolni odnos – u dobi 15 godina ili ranije.

Dio mladih, 18 posto, navodi korištenje manje pouzdanih metoda zaštite od trudnoće kao prekinuti snošaj (15 posto mladića i 30 posto djevojaka).

U 2022. u Hrvatskoj rodila 191 djevojčica 

U Hrvatskoj je 2022. rodilo oko 660 adolescentica mlađih od 20 godina, a 191 rodilja bila je maloljetna, odnosno u dobi između 13 i 17 godina.

Javnozdravstvena kampanja “Nema maženja bez paženja” kao glavni cilj ima promicanje svih segmenata zdravstvene pismenosti u području spolnog i reproduktivnog zdravlja.

Savjetovalište za promicanje spolnog zdravlja HZJZ-a tijekom ovoga će tjedna provoditi od 15 do 19 sati anonimno i besplatno (bez uputnice, naručivanja) savjetovanje i testiranje osoba u riziku od zaraze spolno prenosivim mikrobiološkim uzročnicima.

Neki od njih pripadaju među najučestalije uzročnike spolno prenosivih infekcija, koje su uz to i asimptomatske, zbog čega ih je teško pravovremeno dijagnosticirati.

Prema podacima registra zaraznih bolesti i registra za HIV/AIDS, u Hrvatskoj se u posljednjih pet godina (2019.-2023.) godišnje prosječno bilježi oko 129 oboljelih od klamidijske infekcije. Prevalencija klamidijskih infekcija kod adolescenata i mladih do 25 godina kreće se od 1,8 do 6,2 posto.

Godišnje se evidentira u prosjeku oko 38 oboljelih od hepatitsa B, 98 oboljelih od hepatitisa C, 37 oboljelih od sifilisa, 24 od gonoreje kao i 93 oboljelih od zaraze HIV-om.

U Hrvatskoj je do 2023. zabilježeno 2114 osoba oboljelih od HIV-a/AIDS-a, a 269 oboljelih umrlo je od AIDS-a. Većina osoba koje žive s HIV-om zarazila se spolnim putem. Spolni odnos između muškaraca najčešći je prijavljeni put prijenosa (70 posto svih slučajeva).

HealthComm Forum: Zdravlje postaje naš kritični nacionalni resurs

Zdravstvo nam je neučinkovito, zastarjelo i financijski neodrživo, a sve mu manje vjeruju i sami pacijenti. Stoga je krajnji čas da krenemo u ozbiljnu reformu zdravstvenog sustava te vraćanje  povjerenja građana u njega.

S tim je ciljem održana i najveća regionalna konferencija o zdravstvu –HealthComm Forum koja je na jednom mjestu okupila vodeće svjetske stručnjake, medicinsku struku, farmaceute, menadžere u zdravstvu, pacijente i predstavnike političkih stranaka.

Svi oni poručili su kako je vrijeme za iskorak i kreiranje modernog, funkcionalnog, dostupnog i održivog zdravstvenog sustava koji je usmjeren na pacijenta, ali ističu i kako takva promjena ne može doći samo s jedne adrese.

”Cilj ovogodišnjeg Foruma je postići konsenzus svih njegovih sudionika oko krajnjih ishoda koje želimo imati u našem zdravstvu, a koji se ne vežu samo uz jedan mandat jedne vlade, već moraju biti dio šireg društvenog ugovora. Postizanjem takvog  konsenzusa dajemo i vjetar u leđa donositeljima odluka jer nitko ovako kompleksnu transformaciju ne može provesti sam i bez bliske suradnje i doprinosa javnog, privatnog i nevladinog sektora”, istaknula je na otvaranju konferencije Nina Išek Međugorac, direktorica HealthComm Foruma čija je ovogodišnja zemlja-partner Kraljevina Danska.

Foto: Direktorica HealthComm Foruma Nina Išek Međugorac tijekom HealthComm Forum 2024.

Upravo je u toj zemlji zdravstveni sustav napredan ponajviše zahvaljujući dobroj komunikaciji i povjerenju između pacijenata i zdravstvenih djelatnika, ali i poreznih obveznika i države, istaknuo je na početku konferencije Veleposlanik Danske Ole Henrik Frijs-Madsen. Danska je primjer ispravnog modela društvenog ugovora u zdravstvu koji je potreban i Hrvatskoj.  

Foto: Danski veleposlanik u RH Ole Henrik Frijs-Madsen tijekom HealthComm Forum 2024.

”Javno zdravstvo mora biti usmjereno na pacijenta i organizirano tako da pacijenti, liječnici i zdravstvo tretiraju jedni druge s poštovanjem i povjerenjem. Zato nam je važan dobro definiran društveni ugovor koji postavlja jasna razgraničenja uloga i odgovornosti vlade, pružatelja zdravstvene skrbi i pacijenata te potiče odgovornost i suradnju”, istaknula je dr. med. Ksenija Kos, neurologinja iz bolnice Mercy Hospital u St. Louisu i predsjednica udruge CROMed-USA te dodala kako postojeći društveni ugovor u zdravstvu koji imamo u Hrvatskoj više ne odgovara vremenu ni potrebama pacijenata.

Foto: Predsjednica i osnivačica CROMed-a Ksenija Kos tijekom HealthComm Forum 2024.

Štoviše, Hrvatska je u vrlo nezavidnoj poziciji jer nam se u posljednjih 30 godina broj stanovnika smanjio za gotovo 900 tisuća, a broj starijih od 65 godina se udvostručio pa ih je danas gotovo milijun. Uz to, živimo nezdravo, rano umiremo i imamo pet godina zdravog života manje od prosjeka EU.  To znači da građani u sve većoj mjeri moraju koristiti  zdravstveni sustav koji je već sad preopterećen.

Centri izvrsnosti kao rasterećenje bolnicama

”Naš je sustav zastario i nije orijentiran na pacijenta. Moderni zdravstveni sustavi u središte stavljaju put pacijenta kroz sustav – od prevencije, dijagnostike, pa do praćenja tijeka i ishoda liječenja. Da bismo to postigli, trebamo biti puno bolji u prikupljanju i korištenju podataka, omogućiti pacijentima inovativne lijekove i metode liječenja te im osigurati educirano i motivirano osoblje u ustanovama“, istaknuo je Sani Pogorilić, izvršni direktor Inovativne farmaceutske inicijative koja okuplja inovativne farmaceutske kompanije na hrvatskom tržištu.

Preopterećenost zdravstvenog sustava, koja doduše nije vezana samo uz Hrvatsku, sve češće udaljava medicinske djelatnike od pacijenata što se ne bi smjelo događati.

Tako je Michael Skovdal Rathleff, profesor danskog Sveučilišta Aalborg istaknuo kako su radnici u zdravstvu zatrpani raznim zadacima koji im smanjuju vrijeme za bavljenje pacijentima. ”Potrebna nam je suradnja  između različitih sektora te integracija digitalnih rješenja kako bismo rasteretili zdravstvene djelatnike. No, uvođenje digitalnih rješenja mora pratiti i edukacija zdravstvenih radnika kako ih koristiti”, istaknuo je Rathleff.

Digitalizacija može znatno unaprijediti upravljanje zdravstvenim podacima te omogućiti bolju suradnju između javnog i privatnog sektora, složili su se i sudionici panela ”Kako promjene u društvenom okruženju utječu na zdravstvene potrebe za 2030.?“. Ondje su ravnatelj KB Dubrava Ivica Lukšić, Dražen Jurković iz Udruge poslodavaca u zdravstvu, Ena Vitlov iz AstraZenece, Maja Vajagić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ”Dr. Andrija Štampar“ te Vesna Štefančić Martić iz Hrvatske liječničke komore raspravljali kako tehnološki napredak mijenja ulogu i funkcije bolnica.

Dražen Jurković je istaknuo ideju za koju se zalažu i mnogi stručnjaci unutar zdravstvenog sustava, a to je smanjenje broja bolnica te zaokret prema formiranju centara izvrsnosti.

Inovativni lijekovi dostupni svima

Posebno je mjesto na konferenciji zauzelo i pitanje zašto Hrvatska ima znatno slabiju dostupnost suvremenim onkološkim lijekovima, i to slabiju čak i od susjednih zemalja koje su nam usporedive po ekonomskoj razvijenosti.

U raspravi, u kojoj su sudjelovali i zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol i kandidatkinja na izborima za Europski parlament Ivana Kekin, pokušalo se odgovoriti na pitanje kakve politike su potrebne da bi se povećala dostupnost novih lijekova na području čitave Europske unije.

KONFERENCIJA DONIJELA MANIFEST  

Svi ključni akteri u hrvatskom zdravstvu na HealthComm Forumu su podržali i manifest sa sedam prioritetnih područja na kojima se mora temeljiti sveobuhvatna reforma zdravstva.  

1. Zdravstvo mora biti dostupno svakom građaninu u trenutku kada mu je ono doista i potrebno.
2. Prevencija je temelj dugovječnosti. Moramo se više usredotočiti na primarnu i sekundarnu prevenciju u sklopu koje pravovremeno dijagnosticiramo bolest te je liječimo i kontroliramo u fazama u kojima je opterećenje na pacijentu i sustavu minimalno.
3. U procesu liječenja pacijenti moraju imati pravo na pristup najsuvremenijim znanstvenim i tehnološkim dostignućima.
4. Daljnja digitalizacija, umrežavanje sustava i prikupljanje podataka preduvjeti su za uspješnu reformu koja će u fokus staviti praćenje ishoda liječenja.
5. Bolnički sustav mora odgovarati potrebama modernog zdravstva, ali i stvarnim potrebama pacijenata.
6. Pacijenti zaslužuju individualni pristup liječenju u centrima izvrsnosti gdje će im biti dostupni vrhunski stručnjaci s najnovijima saznanjima u liječenju pojedinih bolesti.
7. Hrvatskom zdravstvenom sustavu potreban je održiv plan financiranja, a stupanj ulaganja u zdravstvo mora dostići razine najuspješnijih država članica Europske unije.

Također, na skupu su dodijeljene i brojne nagrade, a popis nagrađenih za promicanje kvalitetnijeg i efikasnijeg zdravlja u Hrvatskoj možete pročitati na ovom linku:

https://healthcommforum.com/hr/nagrade/

Globalni sporazum o pandemiji bit će sklopljen do 2025.

O sporazumu koji bi trebao poboljšati suradnju prije i tijekom pandemija, nakon priznatih neuspjeha tijekom pandemije covida-19, dvije su godine pregovarale 194 države članica WHO-a.

Ta je organizacija inicijalno imala namjeru ovaj tjedan sklopiti sporazum, ali su razgovori produženi zbog dubokih podjela između bogatih i siromašnijih zemalja o pitanjima poput dijeljenja cjepiva i spremnosti.

No zemlje su se ipak uspjele dogovoriti o paralelnom sporazumu kojim se ažuriraju postojeća pravno obvezujuća zdravstvena pravila, poznata kao Međunarodni zdravstveni propisi (IHR), a koja uključuju novu kategoriju ”pandemijske hitne situacije” kada se radi o najvažnijim i globalno prijetećim zdravstvenim krizama.

”Povijesne odluke koje su danas donesene pokazuju zajedničku želju država članica da zaštite vlastito i svjetsko stanovništvo od zajedničkog rizika kriza u javnom zdravstvu i budućih pandemija“, izjavio je glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Cilj promjena globalnih zdravstvenih pravila je jačanje svjetske obrane od novih patogena nakon što je covid-19 ubio više od sedam milijuna ljudi, prema podacima WHO-a.

Predstavljanje rezultata istraživanja o pušačima u Hrvatskoj

Na skupu će biti predstavljeni rezultati neovisnog Istraživanja stavova i ponašanja pušača Republike Hrvatske vezanih uz bezdimne duhanske i nikotinske proizvode koje je na nacionalno reprezentativnom uzorku provela Promocija plus za udrugu HaRPH.

U Hrvatskoj trećina građana puši, a rezultati novog istraživanja pokazuju da je tek polovica njih dobro upoznata sa štetnim utjecajem pušenja. Istraživanje pruža uvid o tome koliko pušača ima i priznaje zdravstvene tegobe, žele li dugogodišnji pušači uopće prestati pušiti, što ih na to može motivirati i kako gledaju na dostupnost i učinkovitost metoda odvikavanja od pušenja.

Istraživanje je ispitalo i stavove prema alternativnim, bezdimnim proizvodima te donijelo neke iznenađujuće rezultate. Istraživanje o stavovima i navikama pušača predstavit će doc. dr. sc. Ranko Stevanović, dr. med, predsjednik udruge HaRPH i direktor Promocije Plus Agan Begić.

Nakon toga prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender iznijet će najnovije podatke o debljini, još jednom velikom uzročniku ozbiljnih zdravstvenih problema, a o mogućim rješenjima i postignućima na području smanjenja šteta po zdravlje i pušenja i debljine govorit će se na panelu zdravstvenih stručnjaka na kojem će sudjelovati: Ranko Stevanović, Stipe Drmić, Maja Žanko, Deniza Lukšić Bogdanović i Dijana Mayer

Medico obnovio prestižnu AACI akreditaciju

”To je još jedan dokaz da smo u Medicu maksimalno usmjereni na pacijente i razinu usluge koju pružamo. Naravno da na ovome nećemo stati, mi i dalje nastavljamo ulagati u ljude, opremu, znanje i razvoj bolnice”, rekao je ravnatelj Specijalne bolnice Medico, Davor Štimac.

Medico je 2017.godine postao prva bolnica u Hrvatskoj koja je dobila certifikat izvrsnosti AACI-ja. Spomenuti certifikat jamči da su svi procesi, od prijema u ustanovu do kraja liječenja, usklađeni s globalnim medicinskim standardima sigurnosti i kvalitete.

Dvije godine kasnije, ista je bolnica dobila i certifikat kvalitete sustava upravljanja EN15224. Obnova ovih prestižnih certifikata znači da pacijenti u Medicu dobivaju najvišu razinu zdravstvene usluge, a u njihovom se liječenju koriste najnovije medicinske tehnologije.

”Ponosni smo što naša svakodnevna posvećenost izvrsnosti ima konkretnu potvrdu, jer je riječ o prestižnim američkim certifikatima”, kazao je ravnatelj Štimac.

Kroz bolnicu Medico godišnje prođe 60 tisuća pacijenata, koji obave više od 100 tisuća pregleda i 240 tisuća zdravstvenih usluga. O pacijentima u Medicu svakodnevno brine gotovo 200 djelatnika, koji pokrivaju gotovo sva područja medicine.

Besplatan pregled štitnjače, stanje alergija, srca…

Nakon što su proteklih godina zdravstvenu komunikaciju doveli u fokus javnosti, dr. Natko Beck i Tajana Beck i ove godine okupljaju brojne renomirane stručnjake iz područja medicine, znanosti i komunikacija na novom izdanju Back Together summita.

Ovaj jedinstveni medicinski događaj održat će se u subotu, 8. lipnja od 10 do 15 sati na Zrinjevcu u Zagrebu te putem streama na YouTube kanalu Back Together summita od 15 sati pa sve do ponoći.

Genijalno je iz godine u godinu surađivati s najvećim umovima Lijepe naše i donositi najvažnije zdravstvene informacije na lak i jednostavan način. Sretni smo što barem jedan dan u godini donosimo zdravlje dostupno svima, bez selekcije po platežnoj moći’‘, izjavila je Tajana Beck, direktorica summita.

Svake godine okupimo više od 40 stručnjaka uz 20 tema koje sluša preko 20 tisuća građana. Te su nam brojke dokazale da su građanima zdravstvene teme izrazito bitne. S istim žarom kreiramo i četvrto izdanje Back Togethera na kojem će ponovno priznati pojedinci iz svijeta medicine i znanosti približiti javnosti najaktualnije zdravstvene teme”, poručio je dr. Natko Beck, specijalist radiologije, prvi hrvatski doktor-influencer i Komunikator 2020. godine prema izboru Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ).

Uz podršku Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom te Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar građani će moći obaviti mnoštvo preventivnih pregleda i tako unaprijediti zdravlje i prevenirati bolest na vrijeme.

Osim zanimljivih panela, gdje ćete i ove godine imati prilike iz prve ruke saznati mnoštvo informacija vezanih uz najnovije tehnike liječenja u korak s trendovima, summit nudi i mogućnost besplatnog pregleda srca, UZV štitnjače i karotida, mobilne mamografije, oftalmološkog pregleda, psiholoških i kinezioloških savjetovanja, školu nepušenja i mnoštvo drugih zdravstvenih sadržaja.

S ciljem osvještavanja javnosti o važnim zdravstvenim temama na jednom mjestu okupit će se renomirani stručnjaci iz područja medicine, znanosti i komunikacija te sudjelovati u zanimljivim panel raspravama poput Bitter Sweet Symphony – Balans o kojem svi pričaju, bitka za blagostanje, na kojemu  će se govoriti o utrci s vremenom, borbi protiv anksioznosti i boljem balansiranju važnih životnih situacija, zatim Make it Happen – kad nemoguće postane moguće, gdje će biti govora o lijeku za koji su istraživanja pokazala da nevjerojatno dobro jača srce ili One step closer – personalizirana medicina, s fokusom na holistički pristup zdravlju, tj. sagledavanju zdravlja kroz sve aspekte.

Panel rasprave i ove godine je moguće pratiti besplatno putem YouTube kanala Back Together Summit-a ili na backtogether.hr, a svi koji se žele besplatno pregledati dobrodošli su na Zrinjevac u subotu 08.06.2024.

Napominjem da je za mobilnu mamografiju potrebna prethodna prijava, što možete obaviti brzo na našemu webu“, poručila je Tajana Beck. 

Odvojite vrijeme za sebe i svoje zdravlje, naučite nešto novo i isplanirajte dolazak već danas, a za više informacija i detalje zapratite stranicu backtogether.hr te Instagram, Facebook, YouTube, Tik Tok i Linkedin profil summita.

Otvorena Specijalna bolnica Primamed

Specijalna bolnica Primamed kontinuirano nastoji razmjenjivati medicinsko znanje i stručnost stoga su započeli stratešku suradnju s drugim po veličini zdravstvenim lancem u svijetu, turskim Acibadem Healthcare Group.

Svečanom otvorenju svjedočile su i brojne osobe iz javnog života, poput ministra zdravstva Vilija Beroša, ministra financija Republike Sjeverna Makedonija Fatmira Besimija, Dragana Primorca, Ive Josipovića, Mladena Bodaleca, Minee, Andrije Jarka, Mirjane Mikulec i brojnih drugih.

Otvorena u zagrebačkoj Lovinčevićevoj ulici, Specijalna bolnica Primamed pruža najsuvremeniju zdravstvenu skrb današnjice. Obuhvaća niz internističkih i specijalističkih bolničkih djelatnosti, a multidisciplinarni tim vodećih stručnjaka i liječnika osigurava vrhunsku uslugu kojoj je na prvom mjestu uvijek pacijent.

Glavni cilj djelovanja Specijalne bolnice Primamed je pružiti zdravstvenu skrb s individualiziranim i holističkim pristupom te uspostaviti i održavati najviši standard pružanja zdravstvene skrbi u jugoistočnoj i srednjoj Europi. Na području bolnice također se provode i djelatnosti medicine rada i sporta, medicine spavanja te zdravstvenog turizma.

”Specijalna bolnica Primamed garant je medicinske izvrsnosti. Danas svjedočimo otvorenju bolnice s suvremenom zdravstvenom infrastrukturom, kirurškom odjelu, operacijskom bloku, jedinice za intenzivno liječenje – a sve to uz najmoderniju zdravstvenu i medicinsku opremu te sa timom vrhunskih stručnjaka. Ono što mi je posebno drago je da Specijalna bolnica surađuje s jednim od globalnih lidera, pružatelja zdravstvenih usluga i na taj način u naš zdravstveni sustav implementirate nove kvalitete, novi način organizacije rada, najmoderniju tehnologiju, i dijagnostičku i terapijsku, ali ono što je bitno je da sve uz sve to imate individualizirani pristup pacijentima“, izjavio je izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministar zdravstva Vili Beroš.

”Neizmjerno mi je drago vidjeti da su se snovi mog prijatelja Gzima Redžepija ostvarili. Ovakav investicijski projekt u zdravstvenom sektoru od iznimne je važnosti za bolji i kvalitetniji život građana u Hrvatskoj. Postoji jedna izreka koja kaže da ako želimo nešto stvoriti za budućnost – to moramo stvoriti sami. Mislim da ste vi uspjeli i čestitam vam na tome”, rekao je ministar financija Republike Sjeverna Makedonija, Fatmir Besimi.

”Otvaranje Specijalne Primamed bolnice ostvarenje je našeg sna. To za nas znači, prije svega, omogućavanje zdravstvene skrbi većem broju ljudi. Nova bolnica opremljena je, vrhunskim uređajima koji su na razini svjetske klase, a medicinsko osoblje i dalje sačinjavaju jedni od najvećih stručnjaka u zdravstvu. Svi ljudi bi trebali imati pravo na adekvatnu zdravstvenu skrb, što je i krajnji cilj Specijalne bolnice Primamed. Pacijenti su nam bili i ostali srž onoga zašto ovo radimo“, izjavio je ravnatelj bolnice, prim. dr. sc. Gzim Redžepi.

Specijalna bolnica Primamed sadrži opremu koju koriste najrazvijenije bolnice diljem Europe, a usluga kvalitete u skladu je s najboljim svjetskim praksama. S ciljem daljnjeg razvoja, izmjenjivanja medicinskog znanja, praksi i stručnosti, započeta je i strateška suradnju s drugim najvećim zdravstvenim lancem u svijetu, turskim Acibadem Healthcare Group.

”Dugo smo tražili partnera na hrvatskom tržištu tko bi dijelio našu viziju, a to je izvrsnost u zdravstvu. Specijalna bolnica Primamed nam se pokazala kao pravi partner iza kojeg stoje najveći stručnjaci u zdravstvu, i to stručnjaci za čije se ime zna puno šire od granica Hrvatske. Acibadem Healthcare Group se veseli suradnji i razmjeni znanja, koje će biti na obostranu korist, a najviše na korist naših pacijenata, koji zaslužuju najbolju zdravstvenu skrb“, rekao je predstavnik Acibadem Healthcare Group, Ilyas Benveniste.

Otvorenje bolnice nije prošlo bez svečanosti, koju su uveličali najbolji vokali, Vanna, Matija Cvek, Mia Dimšić, Mate Grgat i Marija Mirković.

Specijalna bolnica Primamed od kirurške djelatnosti obuhvaća područja plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije, opće kirurgije, kao i maksilofacijalne, torakalne kirurgije i abdominalne kirurgije, a specijalizirana je i za djelatnosti ortopedije i traumatologije.

Od specijalističkih djelatnosti obuhvaća anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu, neurologiju, psihijatriju, urologiju, dermatologija i venerologija, oftalmologiju, ginekologiju, otorinolaringologija, fizikalna medicina i rehabilitacija te pedijatrija, kao i bolničke djelatnosti internističke djelatnosti kardiologije, pulmologije, gastroenterologije, endokrinologije, hematologije, alergologije, imunologije i reumatologije.

Rubikova kocka – veza između mozga i ruku

Ipak, milenijalci i generacija Z jednako su ludi za Rubikovom kockom kao što su bili i njihovi roditelji, što jako zabavlja njezina 79-godišnjeg tvorca.

U digitalnom svijetu “polako zaboravljamo da imamo ruke”, rekao je Rubik u rijetkom intervjuu AFP-u.

“Ali, ruke su naši prvi alati” i kocka nam pomaže da se igrom vratimo nečem iskonskom. 

Rubik je rekao da je “veza između uma i ruku”, koju kocka pospješuje, bila “vrlo važan faktor u ljudskom razvoju”.

“Mislim da nas vjerojatno kocka podsjeća da imamo ruke… Ne samo da razmišljate, nešto i radite pritom”, rekao je. 

43 kvintilijuna

Samozatajni mađarski profesor arhitekture nikada nije ni sanjao da će prototip koji je osmislio osvojiti svijet i riješiti mu egzistenciju. 

Prodano je više od 500 milijuna primjeraka kultnog predmeta, što je čini jedom od najprodavanijih slagalica u svijetu, ne računajući pritom bezbroj krivotvorina.

Više je od 43 kvintilijuna, a kvintilijun je milijarda trilijuna, načina za njezino rješavanje.

Čak i nakon “tisuća godina” nalazili biste i dalje nove načine da je složite, kazao Rubik.

Čudo od djeteta

“To je poput toga da imate čudo od djeteta u obitelji”, opisuje Rubik svoj odnos s kockom. 

“Ali, ponekad se morate malo odmaknuti jer to dijete i ta slava znaju biti zamorni”. 

Rubik je u knjizi objavljenoj 2020. otkrio da mu nikada nije bila namjera ostaviti svoj trag u svijetu, već ga je vodila ljubav prema izgradnji geometrijskih modela.

Trebalo je nekoliko prototipova i tjedni razmišljanja da smisli idealan mehanizam i način da riješi svoju zagonetku prije nego što je mogao prijaviti patent 1975. godine.

Kocka se na mađarskom tržištu pojavila 1977., a na međunarodnim policama tri godine poslije. 

Sve što se dalje zbivalo Rubik opisuje “nevjerojatnim”. Među ostalim, kocka mu je omogućila da iz Mađarske, tada iza Željezne zavjese, putuje na zapad. 

Dobra mirovina

Unatoč sramežljivosti, izumitelj je tijekom godina prikupio kolekciju od oko 1500 naslovnica časopisa s njegovom kockom, koja je postala “simbol složenosti” za ilustraciju svega od geopolitičkih problema do izbora.

Ili je “volite ili mrzite”, rekao je, ali je ignorirati ne možete.

Naslijeđe Rubikove kocke snažno živi u pop kulturi, prikazano je u brojnim televizijskim serijama i holivudskim hitovima. 

Do danas je središnji dio svih natjecanja u rješavanju zagonetki.

Majstori kocke često se okupljaju diljem svijeta, bore se rukama i nogama, s povezom na očima ili dubeći na glavi, kako bi je što brže riješili. 

Kocka ima mjesto u stalnom postavu njujorškog Muzeja moderne umjetnosti, obrazovni je alat koji se koristi posvuda od vrtića do sveučilišta, a popularna je i u domovima za umirovljenike i pomaže ljudima koji žive s autizmom. 

Rubik je rekao da su emocionalne nagrade koje mu je kocka donijela bolje od “dobre mirovine” koju mu je priskrbila. 

Lijep je osjećaj učiniti “nešto dobro za ljude”, rekao je. 

Neplodnost raste kod muškaraca, najčešći uzrok debljina oba spola

Jedan od glavnih razloga nesrazmjera broja osoba suočenih s neplodnosti i onih koje se liječe je slaba informiranost o mogućnostima liječenja i pravima pacijenata te društvena stigma povezana s neplodnosti, izneseno je u srijedu na Rodinoj konferenciji Zajedno za plodnost.

”Zahvaljujući MPO-u u Hrvatskoj je do sada rođeno oko 40 000 djece i to znači da je ove školske godine u svakom razredu barem po jedno dijete začeto izvantjelesnom oplodnjom (IVF – In vitro fertilization)”, kaže Bojana Šantić iz udruge Roda.

Uzroci neplodnosti

”Više je uzroka neplodnosti, a jedan od češćih je pretilost. Hrvatska je nažalost prva u EU po broju osoba s prekomjernom tjelesnom masom i pretilih”, rekla je Šantić.

”Osim debljine još jedan od alarmantno rastućih uzroka neplodnosti su okolišni faktori, odnosno endokrini disruptori (tvari koje uzrokuju poremećaje u sustavu žlijezda s unutarnjim izlučivanjem) iz raznih kemikalija, kozmetike, gotovo svega čime smo okruženi”, dodala je.

”Poodmakla dob žene je jedan od češćih uzroka neplodnosti. Nakon 35. plodnost pada, a osobito nakon 42. godine”, kaže Nina Gelo, voditeljica odjela za kliničku embriologiju KBC Zagreb.

Smatra da bi zbog sve veće neplodnosti u muškoj populaciji bilo dobro kada mladić napuni 18 godina da napravi spermiogram. ”Ako je u podlozi neka bolest, možda tada još nije kasno za pohraniti sjeme ili tkivo testisa. Žene kao preventivu neplodnosti mogu provjeriti svoj hormonski status”.

O čemu ovisi uspjeh MPO-a

U Hrvatskoj postoji 17 centara za liječenje neplodnosti što je po broju stanovnika znatno više nego u drugim zemljama EU-a. Iz Roda kažu da je iz službenih izvješća Ministarstva zdravstva vidljivo da postotak uspješnosti MPO-a u Hrvatskoj varira ovisno o dijelu zemlje.

”Istina je da postoji navedena razlika, ali ona nije tako velika”, kaže Dinka Pavičić Baldani iz Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb.

”Sada su se obnovile bolnice u Osijeku, Rijeci, obnovljen je i Sv. Duh te KBC Sestara Milosrdnica. Uložena su velika sredstva i tek sada ćemo moći govoriti o toj temi. Kada je u pitanju uspješnost važno je napomenuti i da se parovi prijavljuju na liječenje tek nakon četiri godine pokušaja, što nikako nije pozitivno”, objasnila je.

Gelo ističe da je u posljednjih 10 godina kada je MPO u pitanju došlo do značajnog napretka. “Uvedena je kontrola kvalitete, sustavni nadzor, poboljšanje laboratorija i sada možemo reći da su naši laboratoriji na svjetskoj razini”.

Komentirala je i razlike u uspješnosti MPO-a napomenuvši da radi u Petrovoj bolnici i može govoriti samo o njoj. “Ulagali smo u obrazovanje, slali naše stručnjake na edukacije, pratili trendove u nabavljanju opreme, a što je jako važno svjesni smo važnosti timskog rada. Ginekolozi i embriolozi moraju raditi timski da bi došli do rezultata”.

Druge bolnice imaju svoj put, možda nemaju ni tolike resurse, ali svi zajedno idemo u dobrom smjeru, dodala je.

Gelo kaže da se majčinstvo ne bi trebalo odgađati jer ni jedna metoda ni jedan laboratorij ne može izbrisati godine.

“Moramo se odnositi prema plodnosti odgovornije i što se tiče životnog stila, upotreba lijekova, pušenje, alkohol, droga sve to utječe na plodnost”, kaže. Dodaje da ljudi trebaju znati da MPO ne znači odmah IVF, nego da se ide često i s nekim manje invazivnim metodama.

“Treba micati stigmu sa samog postupka”, zaključila je.  

Važnost psihološke podrške tijekom IVF-a

Postupak IVF-a je zahtjevan fizički i psihički, a koliko je taj postupak težak pokazuju i rezultati za EU da polovica parova odustaje nakon prvog postupka, kaže Pavičić Baldani.

”Sada je trend da u svim centrima za MPO postoji stručni tim psihologa koji djeluje u sklopu same ustanove”, pojasnila je.

Iz Roda kažu da u Hrvatskoj centri za psihološku potporu još nisu profunkcionirali, ali pohvaljuju inicijativu.

Koliko je važna psihološka potpora ispričala je i Ana Majetić (38) koja je prije šest mjeseci rodila nakon što je prošla 20 postupaka IVF-a. ”Oko mene ima puno žena koje su uz značajno manji broj IVF-a uspjele začeti i roditi, tako da je moja priča specifična”, rekla je.

Prije nego što je počela s IVF-om Majetić je imala dvije izvanmaternične trudnoće zbog zdravstvenih poteškoća koje je morala riješiti operativnim putem. Na postupke je išla u privatnu polikliniku, a dio troškova snosio je HZZO.

Kaže da su joj iskustva s medicinskim osobljem bila izuzetno pozitivna, ali da bi cijeli proces i ona i partner puno lakše podnijeli da su imali uključenu i psihološku pomoć.

Utjecaj zakona na MPO

Rezultati MPO-a usko su povezani i sa zakonima koje pojedine države propisuju. ”Zakonom donesenim 2012. godine omogućena je donacija ženskih i muških spolnih stanica te zametaka u Hrvatskoj, ali se Zakon ne provodi u praksi”, kaže Šantić.

Pacijenti koje žele obaviti taj postupak šalju se u inozemstvo. Slanjem pacijenata u inozemstvo krše se i prava djece rođene iz tih postupaka.

”Po našem Zakonu taj postupak je neanoniman, što znači da dijete kada postane punoljetno ima pravo saznati informacije o svom biološkom identitetu. Međutim, do sada su se pacijenti slali u zemlje gdje je donacija anonimna. Tek nedavno su se pacijent počeli slati u zemlje koje imaju sličan zakonodavni okvir kao Hrvatska i to pozdravljamo”, rekla je Šantić.

Najavila je da će to biti sljedeća tema kojom će se Rode aktivno baviti.

Hrvatski zakon zabranjuje pristup MPO-u ženama bez partnera i osobama u istospolnim zajednicama što također utječe na broj rođene djece.

Imunološki zavod gradit će postrojenje za zmijski antitoksin

Vlada je dala suglasnost Zavodu za sklapanje ugovora o javnoj nabavi za projektiranje i izgradnju postrojenja na lokaciji Radne zone Rugvica – sjever u općini Rugvica, u iznosu od 4,8 milijuna eura.

Radi se o projektiranju i izgradnji biofarmaceutskog postrojenja za proizvodnju animalnih imunoseruma namijenjenih za ljudsku i veterinarsku uporabu s primarnom namjenom proizvodnje antitoksina za otrov europskih zmija otrovnica.

“Izrazito mi je zadovoljstvo na prvoj sjednici u mandatu nove Vlade predložiti usvajanje tako važne odluke za zdravstveni sustav jer je revitalizacija Imunološkog zavoda strateški projekt utemeljenja biotehnološke neovisnosti Hrvatske. Ovim aktom nakon gotovo 30 godina oživjet će proizvodnja važnih biofarmaceutskih proizvoda”, istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš.

Vlada time nastavlja provedbu strateških projekata ključnih za zdravlje hrvatskih građana, dodao je Beroš te pojasnio da nabava predstavlja prvu fazu revitalizacije Imunološkog zavoda, nakon čega slijede još dvije – izgradnja pogona za frakcionaciju plazme te izgradnja pogona za proizvodnju virusnih cjepiva.