Znanstvenici s britanskog Sveučilišta Nottingham Trent i Instituta MRC Harwell proveli su studiju na miševima i otkrili mehanizam koji mutiranom genu omogućuje da odigra ključnu ulogu u regulaciji apetita, težine i hormona inzulina, koji pomaže da se razina šećera u krvi održi pod kontrolom i da se spriječe komplikacije koje uzrokuje dijabetes.
Tim znanstvenika otkrio je da se, uključivanjem i isključivanjem drugih gena može utjecati na područje mozga poznato kao hipotalamus, koji kontrolira apetit, unos hrane u organizam, osjećaj gladi i žeđi.
Istraživači kažu da bi razumijevanje ovog načina, o čemu je objavljen rad u časopisu Udruge američkih društava za eksperimentalnu biologiju (FASEB), moglo utrti put novim ciljanim terapijama zdravog mršavljenja.
“Postoji važna genetska komponenta povezana s našim apetitom i rastom, ali je još nismo u potpunosti razumjeli. Razumijevanje onoga što se događa kod osoba s mutacijom utire put istraživanju potencijalnih novih načina djelovanja, kada je posrijedi ciljani gubitak težine za sve ljude”, rekla je dr. Rebecca Dumbell, znanstvenica na Fakultetu za znanost i tehnologiju Sveučilišta Nottingham Trent.
Dr. Dumbell vjeruje da mutacija gena ZFHX3, koja u miševa i ljudi ima sličnu ulogu, može “objasniti zbog čega je u nekih ljudi apetit manji, pa se ne debljaju poput ostalih”.
Mutacija prisutna kod samo četiri posto ljudi
Premda svi imamo gen ZFHX3, smatra se da specifična mutacija koja pokreće ovaj mehanizam postoji kod samo četiri posto ljudi.
“To je vjerojatno jedna od brojnih mutacija koje ljude čine različitima kada je posrijedi njihova prirodna sposobnost da se drže dijete”, smatra Dumbell.
Za potrebe studije istraživači su pratili proces unosa hrane kod miševa s mutiranim genom ZFHX3 i onih koji tu varijaciju nisu imali.
Otkrili su da miševi s mutacijom u organizam unose manje hrane, da su manji i da imaju nižu razinu inzulina, kao i drugog hormona poznatog kao leptin, koji pomaže u regulaciji tjelesne težine.
Ustanovljeno je i da su miševi u dobi od jedne godine konzumirali oko 12 posto manje hrane te su težili su oko 20 posto manje u odnosu na one bez mutacije.
Britanski znanstvenici smatraju da niže razine inzulina upućuju na to da je u miševa s manje tjelesne masnoće prisutna zdravija regulacija šećera u krvi, pa je stoga i manja vjerojatnost da će biti izloženi riziku od razvoja dijabetesa tipa 2 i bolesti srca.
Dr. Dumbell je za nastavak dvogodišnjeg projekta istraživanja uloge ovoga specifičnog gena u porastu težine dobila 100.000 funta od Akademije medicinskih znanosti te najavila da će “u nastavku rada proučavati na koji način gen ZFHX3 djeluje na ključne dijelove mozga”.
Bolje razumijevanje djelovanja spomenutog gena omogućit će znanstvenicima da shvate na koji bi način svi ljudi mogli uspješnije djelovati da bi održali ‘zdravu’ tjelesnu težinu.
Stravična statistika: Broj žena ubijenih u svijetu 2022. najveći u 20 godina!Oko 89.000 žena i djevojaka namjerno je ubijeno prošle godine, izvijestili su tijelo UN-a za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women) i Ured UN-a za droge i kriminal (UNODC).
“Alarmantan broj femicida žena jasan je podsjetnik da se čovječanstvo još uvijek bori s duboko ukorijenjenim nejednakostima i nasiljem nad ženama i djevojčicama”, rekla je Ghada Waly, izvršna direktorica UNODC-a.
“Svaki izgubljeni život je poziv na akciju – molba da se hitno pozabavimo strukturalnim nejednakostima, da poboljšamo odgovore kaznenog pravosuđa tako da se nijedna žena ili djevojka ne boji za svoj život zbog svog spola.”
Više od polovice tih ubojstava, oko 55 posto, počinili su članovi obitelji, ili partneri, u usporedbi s oko 12 posto muških žrtava ubojstava. Najviše ubojstava žena i djevojaka, oko 20.000, dogodilo se u Africi, a zatim u Aziji, navodi se u izvješću UN-ovih organizacija.
WHO zatražio od Kine detalje o porastu respiratornih bolestiDužnosnici kineskoga nacionalnog zdravstvenog povjerenstva održali su konferenciju za novinare 13. studenoga da izvijeste o porastu incidencije respiratornih bolesti.
Na tom događaju nije spomenuta nedijagnosticirana upala pluća, ali jedan je govornik rekao da svi osjećaju da je ove godine došlo do porasta respiratornih bolesti u usporedbi s razdobljem prije tri godine.
Dužnosnici su taj porast pripisali ukidanju ograničenja zbog covida-19 i kruženju poznatih patogena kao što su gripa, mikoplazma pneumonija, uobičajena bakterijska infekcija koja obično pogađa mlađu djecu, respiratorni sincijski virus i virus koji izaziva covid-19.
Kina i WHO suočili su se s pitanjima o transparentnosti izvješćivanja o najranijim slučajevima covida-19 koji su se pojavili u središnjem kineskom gradu Wuhanu krajem 2019. godine.
U srijedu je WHO priopćio da su skupine, uključujući Program za praćenje novonastalih bolesti, prijavile klastere nedijagnosticirane upale pluća kod djece u sjevernoj Kini.
WHO je rekao da nije jasno jesu li oni povezani s ukupnim porastom respiratornih infekcija o kojima su prethodno izvijestile kineske vlasti ili su odvojeni događaji.
WHO je rekao da je zatražio dodatne epidemiološke i kliničke podatke, kao i laboratorijske rezultate prijavljenih izbijanja među djecom, putem mehanizma Međunarodnih zdravstvenih propisa.
Također je od Kine zatražio dodatne informacije o trendovima u kruženju poznatih patogena i opterećenju zdravstvenih sustava.
WHO je rekao da je u kontaktu s kliničarima i znanstvenicima kroz svoja postojeća tehnička partnerstva i mreže u Kini.
Posljednjih su dana mediji u gradovima kao što je Xian na sjeverozapadu objavili video snimke bolnica prepunih roditelja i djece koji čekaju preglede.
Neki korisnici društvenih mreža objavili su fotografije djece koja rade domaću zadaću dok u bolnici primaju intravenske terapije.
dm: Ove godine u drugačijem crnom petkuGiving Friday: pet posto dnevnog prometa dm će donirati za djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi
U prošlogodišnjem izdanju Giving Fridaya više od 90.000 kupaca dm-a omogućilo je donaciju od 56.688 eura centrima za djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi u Osijeku i Lipiku, a ovogodišnja donacija namijenjena je djeci i mladima bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi, a o čijem smještaju, razvoju i dobrobiti brinu Centar za pružanje usluga u zajednici Maestral u Splitu i Centar za pružanje usluga u zajednici Ruža Petrović iz Pule.
”Za nas u dm-u Giving Friday oduvijek ima posebno značenje te smo zahvalni tisućama kupaca koji su nas dosad podržali u obilježavanju drukčijeg Crnog petka i tako nesebično pomogli zajednici. S istim ciljem, i ove godine pozivamo građane da u petak 24.11. obave kupnju u prodavaonicama dm-a i u dm online shopu i tako doprinesu iznosu donacije koja će djeci i mladima u Puli i Splitu omogućiti sretnije odrastanje“, izjavila je Gordana Picek, voditeljica resora nabave i marketinga dm-a za regiju Adria te voditeljica prodajne regije u Hrvatskoj.
Uz podršku kupaca, dm će Centru za pružanje usluga u zajednici Maestral omogućiti završetak rekonstrukcije dječjeg igrališta, opremanje nedavno preuređenih stanova u vlasništvu Centra te uređenje sobe za druženje njihovih korisnika s volonterima.
”Naš Centar trenutno skrbi o više od 250 djece na deset lokacija, stoga nam je svaka donacija važna. Također, one nam omogućuju da unaprijedimo kvalitetu života naše djece, bilo da se radi o boljem uređenju prostorija u kojima borave ili o izletima koji obogaćuju njihovu svakodnevicu i tako im, unatoč izazovnim okolnostima u kojima odrastaju, omogućujemo stvaranje lijepih uspomena.
U ime Centra Maestral zahvaljujem svima koji će na ovaj Crni petak kupnjom u dm-u doprinijeti donaciji te nas tako podržati u želji da našoj djeci i mladima osiguramo sretnije i ugodnije odrastanje“, istaknula je Jelena Burazin, ravnateljica Centra za pružanje usluga u zajednici Maestral.
Centar za pružanje usluga u zajednici Ruža Petrović iz Pule uskoro širi usluge boravka i organiziranog stanovanja na područje Rovinjskog Sela te će dio doniranih sredstava usmjeriti na opremanje novih stanova, a dio će utrošiti na kupnju novog namještaja za zgradu Dječjeg doma u Puli.
Više informacija o dm-ovoj inicijativi možete pronaći na internetskoj stranici: www.dm.hr.
Vlada odobrava 55 milijuna eura za saniranje dugova u zdravstvu!
Idućeg tjedna planiramo sanaciju od oko 55 milijuna eura čime će se riješiti u velikoj većini dospjeli dugovi bolnica za lijekove stariji od 120 dana, najavio je Primorac odgovarajući na replike zastupnika tijekom rasprave o proračunu.
Na dan 31. listopada dospjele obveze Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) prema ljekarnama iznosile su gotovo 153 milijuna eura, a obveze bolnica prema veledrogerijama 541 milijun eura, od čega je dospjelo ukupno 377 milijuna eura a preko 120 dana 56 milijuna eura, naveo je ministar.
Primorac je kazao i kako ga veseli uvođenje propisivanja jedinične terapije po pacijentu za koju kaže da će značiti značajno unapređenje i donijeti značajne uštede kod rashoda za lijekove.
“Uvjeren sam da postoji značajan prostor za unapređenje poslovanja našeg zdravstvenog sustava pa i smanjenje rashoda”, poručio je Primorac.
Medicinska oplodnja – državne klinike na dnu, vode privatni liječniciDok se broj postupaka u odnosu na 2020. povećao za gotovo 30 posto, broj rođene djece porastao je za malo manje od 20 posto. Razlog koji za to mahom navode stručnjaci s kojima smo razgovarali jest utjecaj korone na kvalitetu jajnih stanica te spermatozoida.
”Još nemamo objavljene znanstvene dokaze za to, ali iskustveno možemo reći da ne pamtimo tako loše spermiograme, odnosno analize sjemena, kakve smo imali kod pacijenata koji su nedavno preboljeli koronu. I kvaliteta jajnih stanica kod pacijentica koje su imale koronu bila je lošija. Svojevrsna preporuka je bila da se postupci ne obavljaju tri mjeseca nakon preboljele korone kod žena te šest mjeseci kod muškaraca.
No, nakon potpune obustave obavljanja postupaka tijekom pandemije kod nekih pacijenata nije bilo vremena za čekanje”, kaže dr. Dinka Pavičić Baldani, voditeljica Odjela za MPO Klinike za ženske bolesti i porode u zagrebačkoj Petrovoj te predsjednica Društva za humanu reprodukciju Hrvatskog liječničkog zbora.
Takva smanjena kvaliteta spolnih stanica nakon korone srećom, ističe dr. Pavičić Baldani, nije trajna te se kod pacijenata stanje vraćalo na ono prije korone za nekoliko mjeseci – kod žena je oporavak išao brže nego kod muškaraca, kod kojih su posljedice bile vidljive i do godinu dana.
U 2021. godini, prema podacima koje je Ministarstvo zdravstva objavilo u Godišnjem izvješću o MPO aktivnostima, nakon postupaka medicinski pomognute oplodnje rođeno je 1831 dijete. Stavimo li to u odnos s ukupnim brojem novorođene djece, riječ je o pet posto ukupno rođene djece te godine: kada ta generacija krene u školu, statistički u Hrvatskoj neće biti nijednog razreda u kojem nema djeteta začetog medicinski pomognutom oplodnjom.
Uspješnost klinika ovlaštenih za obavljanje postupaka MPO-a – iako svi koriste iste lijekove i provode iste protokole – značajno se razlikuje. Od državnih ustanova iznimka je Petrova bolnica, koja je po uspješnosti jedina iznad prosjeka, a na vrh rang-liste zasjelo pet privatnika, piše novinarka Jutarnjeg lista Kristina Turčin.
Startup Elona Muska Neuralink kreće u prvo kliničko ispitivanje na ljudima!Nakon što je dobio odobrenje neovisnog odbora, Neuralink će početi nuditi moždane implantate paraliziranim pacijentima kao dio studije PRIME, koja se provodi kako bi se procijenila sigurnost i funkcionalnost implantata, objavila je tvrtka, a prenio CNN u srijedu.
Pacijentima koji će sudjelovati u studiji čip će biti kirurški postavljen u dio mozga koji kontrolira namjeru kretanja. Čip, koji će instalirati robot, zatim će snimati i slati moždane signale aplikaciji, s početnim ciljem da se "omogući ljudima da kontroliraju kursor, ili tipkovnicu računala samo koristeći svoje misli", napisala je tvrtka.
Oni s kvadriplegijom zbog ozljede vratne leđne moždine, ili amiotrofične lateralne skleroze (ALS) mogu se kvalificirati za šestogodišnju studiju. Zainteresirani se mogu prijaviti u registar pacijenata na internetskoj stranici Neuralinka.
Musk već pet godina radi na Neuralinkovom cilju korištenja implantata za povezivanje ljudskog mozga s računalom, no tvrtka je do sada provodila testove samo na životinjama. Tvrtka se također suočila s nadzorom nakon što je majmun uginuo tijekom testiranja projekta 2022. u sklopu nastojanja da se životinja natjera da igra Pong, jednu od prvih videoigara.
U svojoj novoj knjizi o osnivaču Neuralinka, autor Walter Isaacson izvijestio je da je Musk bio inspiriran autorima znanstvene fantastike kao što je Iain Banks da nastavi s ''tehnologijom sučelja čovjek-stroj nazvanom 'neuralna čipka' koja se ugrađuje u ljude i može povezati sve njihove misli s računalom''.
U svibnju je Neuralink tvitao da je dobio odobrenje Agencije za hranu i lijekove (FDA) za klinička ispitivanja na ljudima, a odobrenje je potvrdila agencija u izjavi.
"Izuzetno smo uzbuđeni zbog ovog sljedećeg poglavlja u Neuralinku", napisala je tvrtka u to vrijeme na X-u, platformi društvenih medija u Muskovom vlasništvu, ranije poznatoj kao Twitter.
Musk je predvidio ispitivanja na ljudima u startupu najmanje četiri puta od 2019., no tvrtka nije tražila odobrenje FDA do 2022. a kada je zatražila, dobila je odbijenicu, prema izvješću Reutersa u ožujku. Kao razlog bila je navedena zabrinutost za sigurnost zbog migriranja dijelova implantata u druge dijelove mozga i mogućeg oštećenja moždanog tkiva kada se implantati uklone.
Musk je u prosincu rekao da je Neuralink podnio "većinu" svoje dokumentacije američkoj Agenciji za hranu i lijekove i da bi mogao započeti testiranje na ljudima u roku od šest mjeseci.
Ali, zaposlenici su rekli Reutersu u prosincu da tvrtka žuri na tržište, što je rezultiralo uginućima životinja i saveznom istragom.
Neuralink nije odgovorio na CNN-ov zahtjev za komentarom.
Napunili ste 40? Ako ne vježbate, manji su vam izgledi za dugačak životTo možda i nije vijest, ali dugoročna studija koja je obuhvatila gotovo 720.000 američkih vojnih veterana pokazala je koje su loše životne navike – najgore, barem među bivšim vojnicima, koji imaju veću vjerojatnost da će patiti od stanja kao što je posttraumatski stresni poremećaj od opće populacije.
Za potrebe studije tim znanstvenika predvođen Xuan-Mai Nguyenom sa Sveučilišta Illinois, proučavao je osam životnih navika za koje se smatra da pridonose zdravom načinu života, a to su tjelesna aktivnost, pravilna prehrana, nekonzumiranje većih količina alkohola, nepušenje, dobro podnošenje stresa, dobar san, održavanje pozitivnih društvenih odnosa i nekorištenje opioidnih lijekova protiv bolova.
Samoća, brza hrana, loš san i pretjerani stres su se u nekim slučajevima pokazali gotovo podjednako loši kao pušenje, ili opioidi za svakoga tko bi želio doživjeti punu starost.
Studija je pokazala da je fizička neaktivnost jednako loša, kao i ovisnosti o nikotinu, ili opioidima.
Studija, predstavljena na međunarodnoj konferenciji "Nutrition 2023" u Bostonu, otkrila je da će muškarci u 40-ima sa svih osam loših navika umrijeti 24 godine prije svojih vršnjaka koji nemaju niti jednu lošu naviku, a ženama će životni vijek vjerojatno biti skraćen za 21 godinu.
Pušači, ovisnici o opioidima i oni koji se jedva bave tjelovježbom imali su 30-45 posto veći rizik od smrti, a oni koji se vole napiti, loše jedu, nedovoljno spavaju, ili su pod velikim stresom imali su 20 posto veći rizik od smrti.
Samci stariji od 40 mogu se opustiti jer je "nedostatak pozitivnih društvenih odnosa" povezan sa samo pet posto većim rizikom od smrti.
Zaključci "naglašavaju koju ulogu ima način života u razvoju kroničnih bolesti kao što su dijabetes tipa 2 i srčane bolesti koje dovode do preranog invaliditeta i smrti", prema američkom ministarstvu za ratne veterane i Medicinskom fakultetu Carle Illinois, koji su upozorili da istraživanje ne "dokazuje uzročnost".
Fizička aktivnost samo vikendom- isti učinak na srce kao redovita tjelovježbaI u ''vikend vježbača'' i u onih koji su redovito vježbali tijekom tjedna zamijećen je manji rizik od srčanog udara, fibrilacije atrija, zatajenja srca i moždanog udara, pokazali su rezultati studije objavljeni u JAMA Trusted Source.
Fizička aktivnost bez sumnje je korisna za dobrobit kardiovaskularnog sustava, no s obzirom na današnji ubrzani način života pojedincima je često teško redovito se baviti nekom aktivnošću tijekom radnoga tjedna.
Treninzi vikendom u odnosu na vježbe tijekom tjedna
Istraživači su podsjetili da preporuka za fizičku aktivnost iznosi oko 150 minuta umjerene do žešće tjelesne aktivnosti tjedno.
Željeli su ustanoviti ima li razlika u zdravstvenoj dobrobiti kod dviju skupina vježbača – osoba koje su umjerenu do žestoku fizičku aktivnost sažele u dva dana u tjednu (takozvani vikend vježbači) i onih koji su ravnomjernije rasporedili svoju fizičku aktivnost kroz tjedan.
Da bi napravili preciznu usporedbu u studiju su uključili i grupu vježbača čija je fizička aktivnost iznosila manje od 150 minuta tjedno. Ova skupina nije dosegla prag preporučene tjedne tjelovježbe i stoga se smatrala neaktivnom.
Studijom obuhvaćeno 90.000 ispitanika od prosječno 63 godine
U studiji je sudjelovalo gotovo 90.000 ljudi od prosječno 63 godine života.
Svi su sudionici tjedan dana nosili akcelerometre na zapešćima da bi se evidentirala razina njihove fizičke aktivnosti.
Istraživači su, na temelju razine aktivnosti sudionike klasificirali kao vikend vježbače, one koji redovito vježbaju pod tjednom, ili neaktivne.
Grupu vikend vježbača činilo je oko 42 posto ispitanika, 24 posto ih je bilo u skupini koja redovito vježba, a 33,7 posto ih je ocijenjeno neaktivnima.
Znanstvenici su pri analizi podataka uzeli u obzir faktore poput životne dobi, stupnja obrazovanja i pušenje.
Dobrobit nakon šest godina praćenja gotovo ista
Nakon šestogodišjeg praćenja sudionika studije pokazalo se da je rizik za razvoj srčanog infarkta, u odnosu na fizički neaktivne osobe bio za 35 posto manji kod svakodnevno aktivnih, a 27 posto manji u vikend vježbača.
Rizik od razvoja fibrilacije atrija i zatajenja srca u objema grupama bio je isti – 20 do 27 posto manji.
Slični su rezultati otkriveni i u osoba koje su tjedno prosječno vježbale oko 230 minuta.
Važna ukupna aktivnost, a ne njezin raspored
Autor studije dr. Shaan Khurshid iz Demoulas centra za srčane aritmije u Općoj bolnici Massachusetts za Medical News Today je pojasnio da rezultati upućuju na to kako su "i obrazac aktivnosti vikend vježbača i ujednačeniji obrazac tjedne aktivnosti povezani sa sličnim smanjenjem rizika od srčanog udara, zatajenja srca, fibrilacije atrija i moždanog udara u usporedbi s neaktivnim pojedincima. Čini se da je za poboljšanje zdravlja krvožilnog sustava važna ukupna aktivnost, a ne njezin raspored''.
Dr. John Bahadorani, interventni kardiolog u Institutu za kardiovaskularno zdravlje Medicinskog centra Saddleback u kalifornijskom Laguna Hillsu, koji nije sudjelovao u studiji, za MNT je istaknuo ključne prednosti vježbanja i fizičke aktivnosti.
''Vježbanje je ključno za zdravlje kardiovaskularnog sustava jer pozitivno utječe na srce i krvne žile. Redovita tjelesna aktivnost jača srčani mišić, snižava krvni tlak, smanjuje loš kolesterol (LDL), a povećava dobar kolesterol (HDL). Istodobno pomaže u održavanju zdrave težine, poboljšava cirkulaciju krvi i sposobnost organizma da učinkovito koristi kisik''.
Samo 22 minute tjelesne aktivnosti dnevno neutraliziraju posljedice dugog sjedenjaStručnjaci su uočili veću vjerojatnost od preuranjene smrti kod ljudi koji dugo sjede zbog uredskih poslova, ili pred televizorom, no istodobno su ustanovili da umjerena do intenzivna tjelesna aktivnost (MVPA) otklanja taj rizik.
Primjeri umjerene aktivnosti su vrlo brzo hodanje (6,5 km/h ili brže), intenzivno čišćenje, poput pranja prozora, vožnja bicikla brzinom od 16-19 km/h ili igranje badmintona.
Intenzivna aktivnost uključuje i planinarenje, trčanje brzinom od 9,5 km/h, ili brže, rad u vrtu lopatom, brzu vožnju biciklom, igranje nogometa, košarke, ili tenisa.
U sklopu nove studije, objavljene u online verziji časopisa British Journal of Sports Medicine, stručnjaci su proučili podatke prikupljene kod 11.989 osoba iz Norveške, Švedske i Sjedinjenih Država, starijih od 50 godina, od kojih su polovinu činile žene.
Svi su nosili uređaje za praćenje aktivnosti koji su mjerili njihov MPVA.
Pokazalo se da je 5943 sudionika istraživanja svakodnevno provelo nešto manje od 10,5 sati sjedeći, dok ih je 6042 sjedeći provelo oko 10,5, ili više sati.
U sklopu petogodišnjeg praćenja ispitanika umrlo je njih 6,7 posto ili 805 ljudi.
Istraživanje je pokazalo da MPVA u trajanju od 22 minute svaki dan neutralizira negativne posljedice sjedilačkog načina života i otklanja rizik od prerane smrti zbog dugotrajnog sjedenja.
Autor istraživanja Edvard Sagelv, s norveškoga Arktičkog sveučilišta kazao je kako su znanstvenici "studijom otkrili da je veći rizik od preuranjene smrti uočen samo u onoj skupini ljudi koja je dnevno sjedila više od 12 sati. Pritom mislimo na bilo koji tip sjedenja, od sjedenja za uredskim stolom do gledanja TV-a dulje vrijeme".
''Studija je pokazala da svaka minuta umjerene do intenzivne fizičke aktivnosti smanjuje rizik od preuranjene smrti. To znači da je taj rizik bio manji i u ispitanika koji su dnevno vježbali i manje od 22 minute, primjerice 10 minuta. I to je bilo korisno", rekao je Sagelv.
''No, umjerena do intenzivna tjelesna aktivnost u trajanju od 22 minute otklonila je veći rizik od preuranjene smrti zbog sjedilačkog načina života. Dakle, vježbate li 22, ili više minuta dnevno, neutralizirate ono vrijeme koje ste proveli dugo sjedeći. Naravno, što više vježbate, tim bolje i korisnije za vaše zdravlje".
"Napori na promicanju tjelesne aktivnosti imaju znatnu zdravstvenu korist za pojedinca, a kraća umjerena do intenzivna tjelesna aktivnost učinkovita je strategija u smanjenju rizika od prijevremene smrti povezane s dugotrajnim sjedenjem", zaključili su Sagelv i njegovi kolege.
Regina Giblin, viša medicinska sestra koja radi na odjelu kardiologije i članica Britanske zaklade za srce kaže da "ovo istraživanje ide u prilog rezultatima ranije provedenih istraživanja koji su pokazali negativan učinak dugotrajnog sjedenja i pozitivan učinak bilo kakve tjelovježbe.
"Otprije znamo da sjedilački način života povećava rizik od razvoja bolesti srca i krvožilnog sustava".
Predložila je jednostavne mjere koje vam mogu pomoći da manje vremena provedete sjedeći.
"Ustajanje i udaljavanje od računala u redovitim intervalima, odlazak u šetnju, ili pauza za pripremu zdravog obroka načini su da budete aktivni tijekom dana. Takve vam jednostavne aktivnosti mogu pomoći da regulirate težinu, smanjite krvni tlak i poboljšate mentalno zdravlje".