Istraživanje su proveli znanstvenici s Urbanog instituta pri Sveučilištu Heriot-Watt u Edinburghu u suradnji sa stručnjacima Stockholmskog instituta za okoliš pri Sveučilištu York.
Oni smatraju da klimatske promjene i porast ekstremnih vremenskih događaja predstavljaju “golem izazov” kada su posrijedi zdravlje i dobrobit starijih ljudi te upozoravaju da je riječ o gorućem javnozdravstvenom problemu.
Zdravo starenje u klimi koja se mijenja
U izvješću pod nazivom “Zdravo starenje u klimi koja se mijenja”, britanski istraživači ukazuju na potrebu za “učinkovitim djelovanjem” koje bi pridonijelo stvaranju inkluzivnih i klimatski otpornih gradova i zajednica, prijateljski nastrojenih prema starijim osobama.
Predložili su i konkretne mjere, poput gradnje stambenih objekata otpornih na ekstremne klimatske okolnosti i projektiranje “vanjskih prostora otpornih na klimu”, poput autobusnih postaja u sjeni, ulica s drvoredima i više gradskih odmorišta.
Među ostalim zamislima je i gradnja svojevrsne “kupole-skloništa” gdje bi se osobe treće životne dobi mogle skloniti od ekstremnih vremenskih uvjeta u “područjima s najtoplijom klimom” te im istodobno omogućiti druženje.
Voditelj istraživanja, profesor Ryan Woolrych, direktor Instituta za urbanizam na Sveučilištu Heriot-Watt podsjetio je da “klimatske promjene imaju golem utjecaj na stariju populaciju koja je često i najviše izložena riziku od ekstremnih vremenskih prilika”.
Stariji najizloženiji riziku od ekstremnih vremenskih prilika
“Smatram da moramo hitno kreativno razmišljati o tomu na koji način djelovati da bismo pomogli osobama treće životne dobi prije, za vrijeme i nakon ekstremnih vremenskih događaja. Ako danas ne djelujemo, riskiramo daljnje negativne posljedice za starije ljude, a pritom mislim i na njihovu povećanu smrtnost”, kazao je Woolrych.
Podsjetio je da u Velikoj Britaniji danas živi više od 11 milijuna ljudi u starijih od 65 godina, što je gotovo 19 posto ukupnog stanovništva, a očekuje se da će do godine 2030. ova demografska skupina porasti na 13 milijuna ljudi ili 22 posto ukupnog stanovništva.
Autori studije istaknuli su da klimatske promjene povećavaju ozbiljnost i učestalost ekstremnih vremenskih događaja.
U razdoblju od 2022. do 2023. prikupili su mišljenja više od 140 starijih osoba, kreatora politika i liječnika iz Engleske, Sjeverne Irske, Škotske i Walesa. Istraživali su i koji čimbenici pridonose otpornosti starijih ljudi na klimatske promjene, uključujući toplinske valove, poplave i oluje.
Studija donosi brojne preporuke za djelovanje, među kojima je i osnaživanje starijih osoba za klimatske akcije te preporučuje da se klimatske promjene prepoznaju kao neposredan javnozdravstveni problem te opisuje na koji način klimatske promjene mogu izravno i neizravno utjecati na zdravlje i dobrobit starijih osoba.
Visoke temperature rezultirat će većom smrtnošću starijih
Više temperature prouzročene toplinskim valovima mogu rezultirati povećanom smrtnošću. Pritom treba imati na umu smanjenu sposobnost regulacije tjelesne temperature među osobama treće životne dobi.
Šteta od snažnih oluja i prekid prometa zbog ekstremnih vremenskih uvjeta mogu smanjiti mobilnost starijih osoba, njihovu društvenu interakciju i pristup osnovnim uslugama. Sve to negativno utječe na dobrobit starijih osoba.
“Naše društvo stari, a to za sobom povlači posebne zdravstvene potrebe”, zaključio je dr. Gary Haq, viši istraživač Stockholmskog instituta za okoliš na Sveučilištu York, koji je surađivao na projektu.
“Ključno je razumjeti da će češći i ozbiljniji ekstremni vremenski događaji naškoditi zdravlju i dobrobiti starijih osoba, osobito onih u ranjivijim područjima ili onih koji nemaju odgovarajuća financijska sredstva i sustave potpore koji bi im pomogli da se nose s takvim ekstremnim vremenskim uvjetima ili ih umanje”.
“Naše istraživanje pokazalo je da moramo zauzeti holistički pristup želimo li zadovoljiti potrebe stanovništva koje stari u promjenjivoj klimi i zaštititi njihovu kvalitetu života”.
Istraživanje je financirao UK Research and Innovation, javno tijelo vlade Ujedinjenog Kraljevstva koje upravlja financiranjem istraživanja i inovacija, a financira se iz proračuna za znanost ministarstva znanosti inovacija i tehnologije.
Svakodnevno vježbanje u isto vrijeme može znatno utjecati na zdravlje!Nova studija provedena na laboratorijskim miševima ukazuje na to da redovit ritam vježbanja donosi više prednosti za zdravlje.
Premda u mozgu postoji središnji tjelesni sat koji se nalazi u suprahijazmatičnoj jezgri, smještenoj u bazalnom dijelu prednjeg hipotalamusa, postoje i ostali periferni tjelesni satovi. Suprahijazmatična jezgra važna je jer regulira cirkadijalni ritam.
Naš središnji sat CNS (središnji živčani sustav) djeluje kao glavni ”pacemaker” za proizvodnju i održavanje cirkadijskog ritma u cijelome tijelu.
A tjelovježba može resetirati periferne tjelesne satove u zglobovima i kralježnici, pokazalo je istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Manchesteru.
Dogodi li se taj ”reset” svaki dan u isto vrijeme, periferni bi satovi mogli biti sinkroniziraniji s onim glavnim, otkrili su istraživači.
Prethodna istraživanja pokazala su da nesinkronizirani satovi u perifernim tkivima mogu povećati rizik od razvoja zdravstvenih problema poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, prenosi Science Alert.
“Naši su rezultati pokazali da je tjelesna aktivnost koja se prakticira tijekom jutra povezana s dnevnim obrascima ciklusa spavanja/buđenja i da prenosi informacije o vremenu iz središnjeg sata u mozgu, koji je osjetljiv na svjetlost, do skeletnog tkiva koje nosi težinu. To zapravo šalje signal vašem koštanom sustavu da je vrijeme da se probudi”, pojasnio je Qing-Jun Meng, kronobiolog na Sveučilištu u Manchesteru.
Znanstvenici su za potrebe studije pratili periferne satove u hrskavici, kralježnici i mozgu miševa dok su vježbali na trakama za trčanje u različito vrijeme.
Otprije se zna da su područja zglobova i kralježnice posebno aktivna za vrijeme tjelesne aktivnosti, a zna se i da se tijekom dana iz njih izbacuje voda.
To djelomično svakodnevno resetira periferne tjelesne satove.
Tim znanstvenika je otkrio da tjelesna aktivnost uz proces osmolariteta (smanjenja vode) dodatno resetira ove satove i, obavlja li se prema dosljednom rasporedu, poboljšava vremensku povezanost između satova u tijelu.
Rezultate još treba potvrditi na ljudima, no znanstvenici vjeruju da je posrijedi sličan učinak.
Zdravlje kostiju i zglobova utječe na sve u našem organizmu – od toga koliko dobro uspijevamo izvesti sportske aktivnosti do vjerojatnosti ozljeda ili razvoja stanja poput artritisa.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications.
Trećina britanskih zaposlenika od kuće radi u pidžami…Tvrtka za zapošljavanje ‘Indeed’ ispitala je više od 1000 zaposlenika i 500 poslodavaca iz Ujedinjenog Kraljevstva te otkrila da je 33 posto radnika koji rade od kuće odjeveno u pidžamu.
U prosjeku zaposlenici nose pidžamu 46 radnih dana godišnje, a svaki dvanaesti u pidžami je svaki dan.
Gotovo polovica ispitanih šefova je kazala kako smatra da su zaposlenici nakon pandemije koronavirusa postali preopušteni upravo zbog rada od kuće, pa ih se 29 posto zalaže za stroža pravila kada je odijevanje posrijedi.
Poslodavci pidžame smatraju najneprikladnijim outfitom za posao, na drugom mjestu su neoprana kosa, ili neuredna frizura, a 44 posto ih smatra da zaposlenici ne bi smjeli nositi ni donji dio trenirke.
Četrdeset posto poslodavaca smatra tenisice neprikladnom obućom za posao, premda ih gotovo dvije trećine osoblja obuva i kad odlazi na posao.
Istodobno provedeno drugo istraživanje pokazalo je da se generacija Z, oni u dobi izmeđz 18 i 26 godina odijeva najmudrije – 42 posto ih nosi odijela u usporedbi s 15 posto starijih od 35 godina koji se odijevaju poput njih.
Više od polovice ili 53 posto radnika priznalo je da, dok sudjeluje u video sastancima od kuće nosi manje atraktivnu odjeću na donjem dijelu tijela, koji se na ekranu ne vidi.
Istraživanja su za Indeed Censuswide provedena u razdoblju između 24. i 30. listopada ove godine.
U jednome je sudjelovalo 1035 zaposlenika Ujedinjenog Kraljevstva, a u drugome 500 donositelja odluka u tvrtkama.
Mutirani gen mogao bi ‘pomoći u borbi protiv pretilosti’ ?Znanstvenici s britanskog Sveučilišta Nottingham Trent i Instituta MRC Harwell proveli su studiju na miševima i otkrili mehanizam koji mutiranom genu omogućuje da odigra ključnu ulogu u regulaciji apetita, težine i hormona inzulina, koji pomaže da se razina šećera u krvi održi pod kontrolom i da se spriječe komplikacije koje uzrokuje dijabetes.
Tim znanstvenika otkrio je da se, uključivanjem i isključivanjem drugih gena može utjecati na područje mozga poznato kao hipotalamus, koji kontrolira apetit, unos hrane u organizam, osjećaj gladi i žeđi.
Istraživači kažu da bi razumijevanje ovog načina, o čemu je objavljen rad u časopisu Udruge američkih društava za eksperimentalnu biologiju (FASEB), moglo utrti put novim ciljanim terapijama zdravog mršavljenja.
“Postoji važna genetska komponenta povezana s našim apetitom i rastom, ali je još nismo u potpunosti razumjeli. Razumijevanje onoga što se događa kod osoba s mutacijom utire put istraživanju potencijalnih novih načina djelovanja, kada je posrijedi ciljani gubitak težine za sve ljude”, rekla je dr. Rebecca Dumbell, znanstvenica na Fakultetu za znanost i tehnologiju Sveučilišta Nottingham Trent.
Dr. Dumbell vjeruje da mutacija gena ZFHX3, koja u miševa i ljudi ima sličnu ulogu, može “objasniti zbog čega je u nekih ljudi apetit manji, pa se ne debljaju poput ostalih”.
Mutacija prisutna kod samo četiri posto ljudi
Premda svi imamo gen ZFHX3, smatra se da specifična mutacija koja pokreće ovaj mehanizam postoji kod samo četiri posto ljudi.
“To je vjerojatno jedna od brojnih mutacija koje ljude čine različitima kada je posrijedi njihova prirodna sposobnost da se drže dijete”, smatra Dumbell.
Za potrebe studije istraživači su pratili proces unosa hrane kod miševa s mutiranim genom ZFHX3 i onih koji tu varijaciju nisu imali.
Otkrili su da miševi s mutacijom u organizam unose manje hrane, da su manji i da imaju nižu razinu inzulina, kao i drugog hormona poznatog kao leptin, koji pomaže u regulaciji tjelesne težine.
Ustanovljeno je i da su miševi u dobi od jedne godine konzumirali oko 12 posto manje hrane te su težili su oko 20 posto manje u odnosu na one bez mutacije.
Britanski znanstvenici smatraju da niže razine inzulina upućuju na to da je u miševa s manje tjelesne masnoće prisutna zdravija regulacija šećera u krvi, pa je stoga i manja vjerojatnost da će biti izloženi riziku od razvoja dijabetesa tipa 2 i bolesti srca.
Dr. Dumbell je za nastavak dvogodišnjeg projekta istraživanja uloge ovoga specifičnog gena u porastu težine dobila 100.000 funta od Akademije medicinskih znanosti te najavila da će “u nastavku rada proučavati na koji način gen ZFHX3 djeluje na ključne dijelove mozga”.
Bolje razumijevanje djelovanja spomenutog gena omogućit će znanstvenicima da shvate na koji bi način svi ljudi mogli uspješnije djelovati da bi održali ‘zdravu’ tjelesnu težinu.
Pandemija covida-19 usporila svjetski napredak u borbi protiv duhanaAnalizu je objavio centar Global Tobacco Control Progress Hub, plod suradnje između neprofitne organizacije Action on Smoking and Health (ASH) u Kanadi i obrazovne ustanove Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health.
Centar prati primjenu zakonodavnog okvira za kontrolu duhana Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koji predstavlja globalni sporazum usmjeren na borbu protiv pušenja.
Rezultati analize su pokazali da je između 2020. i 2022. godine došlo do usporavanja implementacije šest ključnih mjera iz sporazuma, uključujući povećanje poreza, zabranu reklamiranja i promocije te pravila o zabrani pušenja na javnim mjestima.
Les Hagen, čelnik ASH-a u Kanadi, rekao je da je razumljivo da je pandemija skrenula pozornost vlada, no da je usporavanje “uznemiravajuće” te je pozvao države da pojačaju vlastite napore.
Upozorio je da bi odstupanje od implementacije moglo imati “ozbiljne posljedice za milijune ljudi diljem svijeta, naročito ako se nastavi”.
Analiza se temelji na izvješćima koje su zemlje poslale WHO-u, rekao je Hagen. Dvije trećine zemalja ili nisu zabilježile nikakav napredak ili su izvijestile o pogoršanju implementacije ključnih politika o duhanskim proizvodima, a samo je jedna trećina prijavila poboljšanje.
Najveća pogoršanja su zabilježena u zemljama s niskim dohotkom, a naročito na istočnom Sredozemlju i u jugoistočnim azijskim regijama, objavio je centar.
Šest ključnih politika je pokazalo da uspješno smanjuju stopu pušača kada ih se implementira, kazao je Hagen, dodavši da milijuni ljudi, koji bi inače prestali pušiti, vjerojatno i dalje konzumiraju duhanske proizvode zbog neuspjeha u implementaciji.
Duhan ubija do polovice svojih korisnika koji ne prestanu pušiti, prema WHO-u.
Zasebno izvješće mreže akademskih i javnozdravstvenih organizacija STOP te centra Good Governance in Tobacco Control objavljeno prošlog tjedna je također otkrilo pogoršanje u implementaciji drugog dijela sporazuma WHO-a usmjerenog na sprečavanje uplitanja duhanske industrije u javne politike.
Trbušno salo nastalo u srednjim godinama povezuje se s AlzheimeromZnanstvenici ističu da krivac za to nije bilo kakva nakupljena masnoća.
Pojasnili su da je riječ o trbušnoj masnoći nakupljenoj duboko u abdomenu koja okružuje trbušne organe, a poznata je i kao visceralna masnoća te je treba razlikovati od one potkožne koja se nalazi neposredno ispod kože.
Istraživači koji su radili na ovoj studiji otkrili su da trbušna masnoća izaziva upalu koja može utjecati na mozak i biti preteča ranih stadija Alzheimerove bolesti desetljećima prije nego što se oni manifestiraju.
“Već neko vrijeme znamo da s povećanjem obujma trbuha centri za pamćenje u mozgu postaju sve manji”, rekao je dr. Richard Isaacson, neurolog na floridskom Institutu za neurodegenerativne bolesti koji proučava Alzheimerovu bolest, ali nije sudjelovao u studiji.
“Istraživanje pokazuje neuroinflamatorni marker moždane slike koji prije nisam vidio. Snimka mozga ukazuje na to da se trbušno salo ili visceralna masnoća može povezati s disfunkcijom mozga kroz upalnu kaskadu”.
Rezultati njihove studije predstavljeni su u studenom na godišnjoj konferenciji Radiološkog društva Sjeverne Amerike u Chicagu.
Istraživači su proučavali stanje 54-vero kognitivno zdravih sudionika studije u dobi od 40 do 60 godina, čiji je prosječni indeks tjelesne mase (BMI) iznosio 32.
U onih s većim omjerom visceralnog i potkožnog masnog tkiva zamijećene su i više razine amiloidnog proteina (koji se povezuje s razvojem Alzheimerove bolesti) u dijelu mozga u kojemu se bolest manifestira kada se pojavi prvi put.
Čini se da je ta masnoća izazvala i upalu mozga, što je još jedan okidač za razvoj Alzheimerove bolesti.
Sve navedeno češće je uočeno u muškoj populaciji, a rjeđe u žena. Pokazalo se da su ta stanja bila povezana s promjenama u mozgu pacijenata punih 15 godina prije nego što su se pojavili najraniji simptomi Alzheimerove bolesti.
Istodobno treba istaknuti da se visceralna mast može izgubiti i da dobro reagira na promjene u prehrani, kao i na tjelesnu aktivnost, rekao je jedan od autora studije dr. Cyrus Raji, izvanredni profesor radiologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Washington u St. Louisu.
Može li glazba pomoći u ublažavanju fizičke boli?No, glazba istodobno može djelovati terapeutski, kao stvaran auditivni analgetik, prema istraživanju provedenom na montrealskom sveučilištu McGill.
Zaključci objavljeni u časopisu “Frontiers in Pain Reasearch” upućuju na to da omiljena glazba stvara emocionalan odgovor koji može ublažiti bol.
Slušanje omiljenih pjesama “može znatno smanjiti intenzitet boli i neugode” dok “nepoznate pjesme nemaju takav učinak”, otkrio je glavni autor istraživanja Darius Valevicius koji je isprobao djelovanje niza melodija na 63 osobe.
“Možemo približno procijeniti da je omiljena glazba smanjila bol za jedan bod na ljestvici od deset, što je barem jednako snažno kao lijek protiv bolova bez recepta”, kazao je.
Znanstvenici su to testirali tako što su sudionicima na ruku stavili termalni ugođaj koji im je zagrijavao taj dio tijela do razine boli.
Ispitanici su pritom slušali pjesme koje su sami izabrali, one koji su im izabrali istraživači, a trećoj skupini nije puštana nikakva glazba.
“Omiljena glazba koju su sudionici istraživanja izabrali sami imala je puno veći učinak na smanjenje akutne toplinske boli nego opuštajuća, ali nepoznata im glazba”, rekao je Valevicius.
I prethodna istraživanja pokazala su da glazba može pomoći u ublažavanju fizičke boli, depresije i visokoga krvnog tlaka.
Godine 2012. Centar za istraživanje boli Sveučilišta u Utahu objavio je hipotezu po kojoj “glazba može skrenuti kognitivni fokus s boli”, a neka ranija istraživanja pokazala su da terapija glazbom ili muzikoterapija može smanjiti potrebu za količinom lijekova i do 50 posto.
Startup Elona Muska Neuralink kreće u prvo kliničko ispitivanje na ljudima!Nakon što je dobio odobrenje neovisnog odbora, Neuralink će početi nuditi moždane implantate paraliziranim pacijentima kao dio studije PRIME, koja se provodi kako bi se procijenila sigurnost i funkcionalnost implantata, objavila je tvrtka, a prenio CNN u srijedu.
Pacijentima koji će sudjelovati u studiji čip će biti kirurški postavljen u dio mozga koji kontrolira namjeru kretanja. Čip, koji će instalirati robot, zatim će snimati i slati moždane signale aplikaciji, s početnim ciljem da se "omogući ljudima da kontroliraju kursor, ili tipkovnicu računala samo koristeći svoje misli", napisala je tvrtka.
Oni s kvadriplegijom zbog ozljede vratne leđne moždine, ili amiotrofične lateralne skleroze (ALS) mogu se kvalificirati za šestogodišnju studiju. Zainteresirani se mogu prijaviti u registar pacijenata na internetskoj stranici Neuralinka.
Musk već pet godina radi na Neuralinkovom cilju korištenja implantata za povezivanje ljudskog mozga s računalom, no tvrtka je do sada provodila testove samo na životinjama. Tvrtka se također suočila s nadzorom nakon što je majmun uginuo tijekom testiranja projekta 2022. u sklopu nastojanja da se životinja natjera da igra Pong, jednu od prvih videoigara.
U svojoj novoj knjizi o osnivaču Neuralinka, autor Walter Isaacson izvijestio je da je Musk bio inspiriran autorima znanstvene fantastike kao što je Iain Banks da nastavi s ''tehnologijom sučelja čovjek-stroj nazvanom 'neuralna čipka' koja se ugrađuje u ljude i može povezati sve njihove misli s računalom''.
U svibnju je Neuralink tvitao da je dobio odobrenje Agencije za hranu i lijekove (FDA) za klinička ispitivanja na ljudima, a odobrenje je potvrdila agencija u izjavi.
"Izuzetno smo uzbuđeni zbog ovog sljedećeg poglavlja u Neuralinku", napisala je tvrtka u to vrijeme na X-u, platformi društvenih medija u Muskovom vlasništvu, ranije poznatoj kao Twitter.
Musk je predvidio ispitivanja na ljudima u startupu najmanje četiri puta od 2019., no tvrtka nije tražila odobrenje FDA do 2022. a kada je zatražila, dobila je odbijenicu, prema izvješću Reutersa u ožujku. Kao razlog bila je navedena zabrinutost za sigurnost zbog migriranja dijelova implantata u druge dijelove mozga i mogućeg oštećenja moždanog tkiva kada se implantati uklone.
Musk je u prosincu rekao da je Neuralink podnio "većinu" svoje dokumentacije američkoj Agenciji za hranu i lijekove i da bi mogao započeti testiranje na ljudima u roku od šest mjeseci.
Ali, zaposlenici su rekli Reutersu u prosincu da tvrtka žuri na tržište, što je rezultiralo uginućima životinja i saveznom istragom.
Neuralink nije odgovorio na CNN-ov zahtjev za komentarom.
I ako spavate, ili stojite, sve je bolje od- sjedenja!Daleko od toga da istraživanje sugerira kako bismo svi trebali zamijeniti svoje uredske stolce udobnim naslonjačima, naprotiv, njime su istraživači željeli ukazati na to da čak i sasvim male svakodnevne promjene u tjelesnoj aktivnosti rezultiraju velikim poboljšanjem kad je posrijedi zdravlje našega srca i krvožilnog sustava.
Pokazalo se da je cjelodnevno sjedenje najštetnije za zdravlje kardiovaskularnog sustava, za indeks tjelesne mase (BMI) i opseg struka, za razinu kolesterola i glikirani hemoglobin (GHB), koji je marker za dijabetes tipa 2.
I san bolji od sjedenja
Rezultati ukazuju na to da je čak i spavanje, odnosno dobar i kvalitetan san bolji i korisniji za naše zdravlje od sjedenja dugo u noć pred nekim novim Netflixovim krimićem, ili trilerom.
Najnoviji dokazi idu u prilog onomu što smo otprije znali – da je sjedilački način života 'ubojica' našeg srca i zdravlja te upućuju na to da samo nekoliko minuta tjelesne aktivnosti dnevno pridonosi smanjenju rizika od razvoja srčanih bolesti i moždanog udara, manjoj razini kolesterola i pomaže u održanju zdrave tjelesne težine.
"Konačan zaključak našeg istraživanja je da, koliko god malene bile promjene u načinu vašeg kretanja, one imaju pozitivan učinak na zdravlje srca, a u konačnici je važan i intenzitet kretanja", rekla je voditeljica studije, epidemiologinja s londonskoga University Collegea, Jo Blodgett.
Zamijeniti sjedenje fizičkom aktivnošću makar na nekoliko minuta
"Najkorisnijim se pokazalo kada su ispitanici sjedenje zamijenili tjelesnom aktivnošću umjerenog do snažnog intenziteta, poput trčanja, brzog hodanja, ili penjanja uz stepenice, odnosno bilo kojom aktivnošću koja je ubrzala broj otkucaja srca i natjerala vas da brže dišete, čak i na minutu ili dvije", rekla je Blodgett.
Rezultati studije, objavljeni u časopisu European Heart Journal, pokazuju korist za zdravlje i kada "samo četiri do 12 minuta dnevno sjedilački načini života pretvorimo u isto toliko minuta tjelesne aktivnosti umjerenog do snažnog intenziteta". Naravno, preporučuje se da to bude i više.
I razina šećera u krvi se smanjila kada su sudionici ispitivanja provodili više vremena vježbajući, stojeći ili spavajući u odnosu na sjedenje.
Kao primjere umjerene tjelesne aktivnosti autori su naveli vrlo brzo hodanje (šest km/h ili brže), intenzivno čišćenje stana, poput pranja prozora, vožnju bicikla ili igranje badmintona. Ako radni stol na poslu zamijenimo visokim stolom za kojim ćemo raditi i stajati samo nekoliko sati dnevno, učinili smo dobro za svoj krvožilni sustav.
Srčani i moždani udari godišnje odnesu gotovo 18 milijuna života
Istraživači su podsjetili da su danas u svijetu srčane i kardiovaskularne bolesti ubojica broj jedan. Svake godine srčani i moždani udari i ostale kardiovaskularne bolesti odnesu gotovo 18 milijuna života
Premda neki ljudi imaju genetske predispozicije za bolesti srca i krvožilnog sustava, moderan način života u cijelome svijetu ni u kojem slučaju ne olakšava posao našem srcu, a tjelesna neaktivnost, loša prehrana, pušenje i konzumacija alkohola golemi su čimbenici rizika.
Zdrava prehrana, prestanak pušenja i ograničen unos alkohola navečer dobar su početak za zdraviji organizam, no većina ljudi ne uspijeva izbjeći svakodnevno dulje putovanje do ureda i mentalno naporan posao na kojemu će veći dio dana provesti u sjedećem položaju.
Rezultati šest studija provedeni na 15.253 sudionika
Da bi bolje razumjeli odnos između različitih vrsta kretanja, istraživači su kombinirali podatke iz šest studija provedenih na više od 15.000 sudionika, što im je dalo uvid u različit utjecaj sjedilačkog načina života, stajanja, lagane i umjereno snažne tjelesne aktivnosti i sna na zdravlje srca. Svi su ispitanici za vrijeme studije nosili gadgete za mjerenje razine aktivnosti 24 sata dnevno.
Rezultati kažu da se najkorisnijom pokazala umjerena do energična tjelovježba, potom lagana tjelesna aktivnost, a nakon toga spavanje, ili stajanje.
Studija je otkrila i da je zamjena 30-minutnog sjedenja dnevno s 30-minutnom umjerenom do snažnom tjelesnom aktivnošću imala najveći učinak na ljude s nižom tjelesnom masom.
Istraživanje je pokazalo da poboljšanje ovakve statistike ne zahtijeva velike promjene.
Izračun je pokazao da 54-godišnja žena s prosječnim indeksom tjelesne mase od 26,5, koja dnevno zamijeni 30 minuta sjedenja umjerenom ili intenzivnom tjelovježbom, uspijeva prosječno smanjiti BMI za 2,7 posto.
Ako tih pola sata iskoristite za brzu šetnju koja ubrzava puls, opseg struka mogao bi vam se smanjiti za 2,5 centimetra, a GHB pasti za oko 3,6 posto. Zamijenimo li dio vremena provedenog u spavanju, stajanju ili sjedenju laganom do umjereno intenzivnom tjelesnom aktivnošću to će se pozitivno odraziti i na naš krvožilni sustav.
Ako nam je izbor ograničen na sjedenje na kauču da bismo odgledali još jednu napetu krimi epizodu na Netflixu ili dobar noćni odmor, odlazak na počinak trebao bi imati prioritet.
U idealnom svijetu, svi bismo rado odbacili duge i naporne radne sastanke zbog dugih šetnji, plivanja, vožnje biciklom, a potom zbog odlaska kući da se dobro naspavamo. No, čak i u nesavršenom svijetu možemo odlučiti da dio puta do kuće prehodamo, da se uspnemo uz stepenice i ponekad malo ranije navečer ugasimo svjetlo da bismo produljili život svome srcu.
Bolesti koje se prenose sa životinja mogle bi ubiti 12 puta više ljudi do 2050.
Stručnjaci iz američke biotehnološke tvrtke Ginkgo Bioworks pozvali su na "hitnu akciju" za smanjivanje rizika za globalno javno zdravlje. Epidemije uzrokovane zoonotskim bolestima mogle bi biti češće u budućnosti zbog klimatskih promjena i krčenja šuma, upozorili su.
Analiza je promatrala povijesne trendove za četiri određena virusna patogena. Radilo se o filovirusima, koji uključuju virus ebole i virus Marburg, SARS Coronavirus 1, virus Nipah i virus machupo, koji uzrokuje bolivijsku hemoragičnu groznicu.
Studija nije uključila covid-19, koji je izazvao globalnu pandemiju 2020. godine i vjerojatno potječe od šišmiša.
Znanstvenici su pregledali više od 3150 izbijanja između 1963. i 2019., identificirajući 75 prijenosa sa životinja na ljude u 24 zemlje.
Baza podataka pokrivala je epidemije o kojima je izvijestila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), izbijanja koja su se dogodila od 1963. godine i koja su ubila 50 ili više ljudi te povijesno značajne događaje uključujući pandemije gripe 1918. i 1957. godine.
Događaji su prouzročili 17.232 smrti, od kojih je 15.771 uzrokovano filovirusima i uglavnom se dogodilo u Africi.
Znanstvenici su rekli da su se epidemije povećavale za gotovo pet posto svake godine između 1963. i 2019., a smrtnost je porasla za 9 posto.
"Ako se ove godišnje stope porasta nastave, očekujemo da će analizirani patogeni uzrokovati četiri puta veći broj prijenosa i 12 puta veći broj smrtnih slučajeva 2050. nego 2020.", dodali su.
Oni su također sugerirali da su brojke vjerojatno podcijenjene zbog strogih kriterija uključivanja patogena u analizu i isključivanja covida-19.
Rekli su da procjena dokaza sugerira da nedavne epidemije izazvane prelijevanjem zoonoza "nisu aberacija ili slučajnost", već slijede "višedesetljetni trend u kojem su epidemije izazvane prelijevanjem postale veće i učestalije".
Tim je dodao da je "potrebna hitna akcija za rješavanje velikog i rastućeg rizika za globalno zdravlje" na temelju povijesnih trendova.
Nalazi studije objavljeni su u časopisu BMJ Global Health.