Prema podacima HZJZ-a, na razini Hrvatske više je od tisuću oboljelih od hripavca, a najveća incidencija, odnosno broj oboljelih je na području Splitsko-dalmatinske županije i Grada Zagreba.
Prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar dosad su u Zagrebu od početka epidemije sveukupno prijavljena 523 učenika osnovnih i srednjih škola.
Zasad je unatoč rastu broja zaraženih, prema tvrdnjama ravnatelja desetak zagrebačkih osnovnih i srednjih škola koje je Hina kontaktirala, stanje pod kontrolom.
Tako je u jednoj srednjoj školi, koja ima gotovo tisuću učenika, od hripavca prije tri tjedna oboljelo osam učenika u istom razrednom odjelu.
“Prvo smo imali jednog učenika za kojeg smo od roditelja saznali da ima hripavac. I oni su se odmah javili u Nastavni zavod za javno zdravstvo. Nas je kontaktirao jedan liječnik da upozorimo učenike koji se nalaze u njegovoj neposrednoj blizini”, ispričala je Hini ravnateljica te škole.
Sazvana je i sjednica razrednog vijeća tog razreda, u online okruženju podijeljene su informacije vezane uz situaciju u tom jednom razrednom odjelu te su upoznati svi nastavnici.
Nakon toga je u istom razrednom odjelu od hripavca oboljelo još sedam učenika. “Učenici su ostali kod kuće, isto tako su podijelili svoje kontakte i sad je situacija sanirana. Više nakon toga nemamo saznanja o toj bolesti”, ispričala je.
U otprilike istom razdoblju, prije tri tjedna, u gimnaziji koja ima nešto više od tisuću učenika razboljelo se oko deset učenika, a ravnateljica te škole ističe da možda negdje ima da su dva iz istog razreda.
“Oni su zbrinuti i upoznata je epidemiološka služba. Poduzete su mjere koje su nam propisali liječnici – da se pojačano čisti, da profesori masku stave, da se djeca ne druže izvan škole i ne okupljaju na nekakvim proslavama. Mi smo to sve proslijedili roditeljima”, naglasila je.
Ravnatelji ne vide “veliku frku”
U još dvije škole sa sličnim brojem učenika također nije bilo masovnih razmjera, u jednoj je oboljelo 15 učenika, pri čemu troje u jednom prvom razredu, dok se u drugoj školi zarazilo pet učenika, pri čemu troje u istom razredu.
“Dogovor je da liječnici obavještavaju liječnika školske medicine naše škole, koji obavještavaju nas i mi obavještavamo roditelje. Dobili smo i dopise od Grada, od ministarstva kako obavijesti dostavljamo roditeljima, što tražimo, da ne šalju djecu koja kašlju u škole i da ih testiraju. Tako da za sada ne vidim veliku frku”, ispričao je jedan od ravnatelja.
U jednoj srednjoj školi s nešto manje od 300 učenika početkom mjeseca razbolio se jedan učenik.
U osnovnim školama koje je Hina kontaktirala, stanje s hripavcem izgleda bolje nego u srednjim školama. U jednoj osnovnoj školi s više od 800 učenika nisu službeno imali potvrdu o slučajevima.
U drugoj školi, koja ima više od 450 učenika, bilježe jedan slučaj, dok su u trećoj s više od 200 učenika zabilježena tri slučaja hripavca – dva u višim razredima predmetne nastave i jedan u nižem.
“Surađujemo razrednici i uprava škole s liječnikom školske medicine. Poslali smo poruku roditeljima s povratnom informacijom od naše liječnice školske medicine i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji surađuju. Tako da je sve pod kontrolom i odmah reagiramo na pojavu”, ispričao je jedan od ravnatelja.
Da je sve više sumnji na hripavac ili pertusis, dokazuje i povećan broj testiranja na ovu bolest u zavodima za javno zdravstvo. Na testnom punktu HZJZ-a u Rockfellerovoj i danas su se stvarale gužve s obzirom da se testiranje na hripavac dosad provodilo svakim danom samo sat i pol. No, prema novoj obavijesti HZJZ-a, provodit će se tri sata.
Epidemiolozi upozoravaju da je jedan od glavnih razloga raširenosti bolesti za koju već šezdesetak godina postoji cjepivo koje je sastavni dio kalendara cijepljenja, sve slabija cijepljenost djece za koju ova bolest može biti opasna. S druge strane, epidemije hripavca javljaju se ciklički budući da zaštita koju pruža cjepivo s godinama slabi, kao što slabi i zaštita nakon prebolijevanja.
Također, cjepivo protiv hripavca nije 100 posto učinkovito, već negdje između 85 i 90 posto.
Prijetnja čovječanstvu: Kako klimatske promjene utječu na zdravlje?Globalno zatopljenje mora se ograničiti na 1,5 stupanj Celzija “da bi se izbjegao katastrofalan utjecaj na zdravlje i spriječili milijuni smrti povezanih s klimatskim promjenama”, navodi WHO.
No, prema trenutačnim nacionalnim planovima za smanjenje emisije ugljika svijet je na putu da se u ovom stoljeću zagrije do 2,9 stupnjeva, objavio je prošli tjedan UN.
Premda nitko neće biti potpuno pošteđen utjecaja klimatskih promjena, stručnjaci očekuju da će najugroženiji biti djeca, žene, stariji, migranti i ljudi u manje razvijenim zemljama koje zapravo emitiraju najmanje stakleničkih plinova.
Ekstremna vrućina
Općenito se očekuje da će ova godina biti najtoplija otkako postoje mjerenja. A kako se svijet nastavlja zagrijavati, očekuju se još češći i intenzivniji toplinski valovi.
Vjeruje se da je prošlog ljeta vrućina uzrokovala više od 70 tisuća smrti u Europi. Taj su podatak prošli tjedan iznijeli znanstvenici, revidirajući prethodnu brojku od 62 tisuće.
Diljem svijeta ljudi su prošle godine bili izloženi temperaturama opasnim po život u prosjeku 86 dana, prema izvješću objaljenom u časopisu Lancet.
Broj starijih od 65 godina koji su umrli od vrućine porastao je u razdoblju od 2013. do 2022. za 85 posto u odnosu zadnju dekadu prošlog stoljeća.
Nastavi li se planet ovako zagrijavati, do 2050. umrijet će ih čak pet puta više. Češće suše globalno će dovesti do više gladi.
U međuvremenu, ostali ekstremni vremenski događaji poput oluja, poplava i požara i dalje će prijetiti zdravlju ljudi diljem planeta.
Onečišćenje zraka
Gotovo 99 posto svjetske populacije udiše zrak koji premašuje smjernice WHO-a o onečišćenom zraku.
Zagađenje zraka uzrokovano emisijama fosilnih goriva svake godine ubije više od četiri milijuna ljudi, podaci su WHO-a.
Ono povećava rizik od bolesti dišnog sustava, moždanog udara, bolesti srca, raka pluća, dijabetesa i drugih zdravstvenih problema.
Štetu djelomično uzrokuju mikročestice PM2.5 koje su uglavnom iz fosilnih goriva. Ljudi udišu te sićušne čestice koje iz pluća mogu ući u krvotok.
No nisu sve vijesti loše.
Izvješće Lanceta pokazalo je da je broj smrtnih slučajeva od posljedica onečišćenja zraka uzrokovanog fosilnim gorivima pao za 16 posto od 2005. godine, uglavnom zbog nastojanja da se smanji utjecaj izgaranja ugljena.
Zarazne bolesti
Promjena klime znači da će se komarci, ptice i sisavci kretati izvan svojih staništa i tako povećati prijetnju širenja zaraznih bolesti.
Najviše bi, zbog klimatskih promjena mogle širiti bolesti koje prenose komarci – denga groznica, čikungunja, zika, virus zapadnog Nila i malarija.
Potencijal prijenosa samo denga groznice povećat će se za 36 posto uz zagrijavanje od 2 stupnja Celzija.
Oluje i poplave stvaraju vode stajaćice, a one su leglo komaraca i povećavaju rizik od nastanka bolesti koje se prenose vodom poput kolere, tifusa i dijareje.
Znanstvenici se boje i da bi sisavci koji zalutaju u nova područja mogli međusobno prenositi bolesti, potencijalno stvarajući nove viruse koji bi potom mogli prijeći i na ljude.
Mentalno zdravlje
Zabrinutost zbog budućnosti našeg planeta koji se zagrijava, među njezinim stanovnicima izaziva sve više tjeskobe, depresije, čak i posttraumatskog stresa, osobito u onih ljudi koji se otprije bore s tim mentalnim poremećajima, upozorili su psiholozi.
Zanimljivo je da su korisnici interneta u prvih deset mjeseci ove godine u tražilici najviše upisivali pojam “klima”.
Specijalizacije liječnika idu na državni natječaj?Umjesto da svaka zdravstvena ustanova usavršava liječnike specijaliste za svoje potrebe, ubuduće bi se specijalizacije mogle raspisivati na nacionalnoj razini, navodi dnevnik.
Nakon što je Ustavni sud vraćanje bruto plaća u slučaju prekida radnog odnosa prije isteka specijalističke ugovorne obveze proglasio kršenjem ustavnog prava radnika na zaradu, Ministarstvo zdravstva ide u izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i ukida ugovore s mladim liječnicima koje ovi nazivaju robovlasničkima.
”Ministarstvo zdravstva prošli tjedan nam je obećalo da 15. prosinca ide novi prijedlog Zakona u prvo saborsko čitanje i da će od početka veljače u primjeni biti novi pravilnik o specijalizacijama u kojem se mijenja samo članak o plaćanju odštete u slučaju prijevremenog raskida ugovora”, rekla nam je dr. Mirjana Livojević iz Inicijative mladih liječnika.
Novo zakonsko rješenje više neće obračunavati penale za raniji raskid ugovora sa zdravstvenom ustanovom temeljem proračunske osnovice, već će se u tom slučaju podmirivati samo fiksni trošak mentorstva i edukacije.
”Izmjene ovog zakona definirale bi da u slučaju prekida radnog odnosa prije isteka ugovorne obveze liječnici imaju obvezu plaćanja stvarnih troškova specijalizacije, što ne mogu biti niti bruto plaće niti paušalno određene proračunske osnovice. Nesporni troškovi specijalizacije trošak su poslijediplomskog studija, trošak završnog i specijalističkog ispita, troškovi glavnog mentora i komentora i trošak knjižice i dnevnika rada za specijalističko usavršavanje. Ukupno se ti troškovi kreću trenutno oko šest- sedam tisuća eura”, navodi doc. Krešimir Luetić, predsjednik Liječničke komore.
Prijedlozi za izmjene stavljeni su pred radnu skupinu, posebno dio o izjednačavanju svih ugovora o specijalizaciji u pogledu materijalnih obveza, a u međuvremenu je pribavljeno mišljenje Ureda za zakonodavstvo o mogućnosti povratnog djelovanja u ove ugovore. Dakle, to su iskoraci koji su učinjeni i koji su preduvjet stvaranja realnih izmjena u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i sada je na radnoj skupini da utvrdi prijedloge izmjena koje će ići u zakonodavnu proceduru, kaže ministar Vili Beroš, piše novinarka Večernjeg lista Romana Kovačević Barišić.
Inicijativa “#NeZaboraviMe” traži povećanje broja BRCA testiranja u Hrvatskoj”Pune tri godine od usvajanja Nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030., genetička testiranja koja čine osnovu prevencije i liječenja raka dojke ili jajnika i na koja pacijentice imaju pravo unutar hrvatskog javnozdravstvenog sustava, nisu zaživjela u mjeri u kojoj bi trebala”, priopćila je inicijativa.
Ističu da se testiranja na BRCA 1 i BRCA 2 mutacije, kojima se može utvrditi visoki rizik od razvoja raka dojke i jajnika, ili definirati preciznija terapija, u Hrvatskoj ne provode u dovoljnoj mjeri ni u skladu s kriterijima iz stručnih smjernica na području cijele Hrvatske.
S ciljem što hitnijeg rješavanja tog problema, inicijativa je organizirala sastanke akterima javnozdravstvenog sustava iz kojih je proizašlo pet zahtjeva, usmjerenih na povećanje dostupnosti BRCA testiranja u Hrvatskoj.
Inicijativa, uz ostalo traži raspisivanje natječaja za uspostavljenu specijalizaciju iz medicinske genetike, potreban broj specijalista u budućnosti, zapošljavanje i osposobljavanje stručnjaka za laboratorijski rad te uspostavu edukacije za rad u genetičkim savjetovalištima do završetka specijalizacije i uspostavljanje centra ili centara izvrsnosti.
Slovenija testira daleko više od Hrvatske
“Zahtjevi naše inicijative usmjereni su na potrebno poboljšanje pristupa genetičkom testiranju u Hrvatskoj. Dovoljno je pogledati u susjedstvo pa vidjeti kako to rade drugi. U Sloveniji, koja ima upola manje stanovnika od Hrvatske, testiranje se obavlja bez velikih poteškoća”, poručila je predsjednica udruge Nismo same Ivana Kalogjera.
Navodi da se u Institutu za onkologiju u Ljubljani godišnje testira više od 3000 pacijenata, što je daleko više nego u Hrvatskoj.
U inicijativi ističu kako neće stati dok ta tema ne dobije zasluženo mjesto kod ključnih donositelja odluka, među kojima se najviše ističu Ministarstvo zdravstva, HZZO, ali i klinički bolnički centri.
Predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska i voditeljica Odjela za citologiju Kliničkog zavoda za patologiju i citologiju “Ljudevit Jurak” Vesna Ramljak ističe da tema BRCA testiranja jest pitanje struke, ali velikim dijelom i administracije koja se mora što prije pokrenuti kako bi se spasili životi žena diljem Hrvatske.
“Rješenja postoje, ali za njih treba više volje i posvećenosti”, poručila je Ramljak, ističući da su testiranja na BRCA mutacije nužan alat usmjeren na spašavanje života zdravih žena, ali i pacijentica koje već imaju dijagnozu.
Dvije trećine građana ima zdravstvene probleme!Poslano je gotovo 3000 poziva osobama starijim od 40 godina koje zadnje dvije godine nisu ni na koji način bile u kontaktu s izabranim liječnikom obiteljske medicine, a do 15. studenog pregledano je 213 osoba.
Bez obzira na neveliki uzorak, istaknuto je u srijedu u NSK prilikom predstavljanja rezultata dosadašnje provedbe preventivnih pregleda, faktori rizika za razvoj kroničnih bolesti utvrđeni su kod 70 posto pregledanih čime su se već sada za njih potencijalno spriječile akutne posljedice neprepoznatih kroničnih bolesti.
Riječ je o povišenom krvnom tlaku, povećanim razinama kolesterola, šećera u krvi, prekomjerne debljine, štetnog utjecaja pušenja i alkohola na zdravstveno stanje, a pregledani građani sa zdravstvenim problemima upućeni su, primjerice na kardiološku, oftalmološku ili ORL obradu ili u nacionalne preventivne programe ranog otkrivanja raka dojke, pluća ili debelog crijeva.
“Iznimno sam sretan i zadovoljan što mogu danas svjedočiti činjenici da smo utemeljili jedan novi oblik brige za zdravlje hrvatskih građana. Naravno da svaki proces ima nekakve početne poteškoće i siguran sam da ovo nije završena forma”, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš novinarima nakon predstavljanja rezultata.
Dodao je kako će se sustav prilagođavati i odgovarati na nova pitanja, poput onog hoće li upućeni na daljnje obrade povećati liste čekanja i hoće li drugi segmenti bolničkog zdravstvenog slučaja biti spremni.
Provedba preventivnih zdravstvenih pregleda na nacionalnoj razini očekuje se u prvom kvartalu iduće godine, a na temelju rezultata pilot projekta poziv će se proširiti na građane starije od 40 koji zadnje dvije godine nemaju opći pregled kod svog liječnika.
Također, tim obiteljske medicine moći će pozvati i svoje pacijente s kroničnim bolestima (hipertenzija, šećerna bolest, kronične bolesti donjega dišnog sustava, hiperkolesterolemija) koji zadnjih šest mjeseci nemaju zabilježeni kontrolni pregled svoje kronične bolesti.
Na predstavljanju je istaknuto da je jedan od razloga malog odaziva na preventivne preglede – strah.
“Taj strah je prisutan i sam se bojim kada odlazim na nekakvu pretragu kakvi će biti rezultati. Međutim, svi oni koji nemaju uznapredovale simptome, ako se i otkrije neki detalj, lako ga je moguće riješiti”, objasnio je Beroš.
Dodao je kako se taj strah mora dodatno razbijati u komunikaciji s javnošću i razvijanju zdravstvene pismenosti jer svjesnost da se može puno napraviti dok nema toliko prisutnih simptoma, mora biti dodatni motiv, a ne kočnica odaziva na preventivne zdravstvene preglede.
U Hrvatskoj se uspješno liječi fibrilacija atrijaFibrilacija atrija jedan od pet najčešćih uzroka hospitalizacija radi kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj kod oba spola i u dobi od 35 do 64 godine života. Liječenje fibrilacije atrija ablacijom u posljednjih deset godina uvećano je za deset puta, rečeno je na skupu Radna skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog kardiološkog društva i udruga Ritam srca.
To je aritmija je koja se ne može u potpunosti izliječiti, ali intervencijskim zahvatima i lijekovima niz godina može se održavati normalan srčani ritam.
Doktor Šime Manola ističe kako je u ove godine u Hrvatskoj napravljeno 3068 ablacijskih procedura. U usporedbi s drugim članicama EU središnje i istočne Europe, broj ablacija na milijun stanovnika najveći je u Hrvatskoj i Češkoj.
Istaknuo je i da je postupak po jednoj proceduri ablacije u Hrvatskoj bitno jeftiniji nego u nizu drugih država i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za kompleksne ablacije osigurava dodatna sredstva.
Fibrilacija atrija dijagnosticira se EKG-om, a doktor Vjekoslav Radeljić ističe kako ona izaziva napadaje brzog i nepravilnog rada srca. Najčešća i najopasnija komplikacija vezana uz tu bolest je moždani udar.
“Debljina, hipertenzija i pretjerano korištenje alkohola su poznati rizični faktori za nastanak fibrilacija atrija te se njihovom regulacijom može smanjiti vjerojatnost pojave fibrilacije atrija”, kazao je Radeljić.
“Obilježavanjem Svjetskog tjedna fibrilacije atrija dodatno skrećemo pažnju javnosti na čimbenike obolijevanja od kardiovaskualarnih bolesti, a rano otkrivanje aritmije srca i odgovarajuća terapija dodatno umanjuju rizik za nastanak ozbiljnih komplikacija”, kazala je Renata Sabljar Dračevac, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu pa tako i u Hrvatskoj gdje su u prošloj godini uzrok 39,1 posto u ukupnoj smrtnosti
Podatci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ukazuju kako su kardiovaskularne bolesti uzrok i 23 posto svih prijevremenih smrti što se smatra smrt prije 65. godine života.
Završen projekt Gerontološkog centra Zajezda vrijedan 1,8 milijuna euraNositelj projekta je Hrvatski Crveni križ, odnosno Gradsko društvo Crvenoga križa Krapina, a partneri su općine Budinščina, Konjščina i Hrašćina.
Ravnatelj krapinskog Crvenog križa Davor Šimunović istaknuo je kako je cilj projekta ulaganje u socijalnu infrastrukturu sa svrhom provođenja procesa prevencije institucionalizacije te razvoja mreže izvaninstitucijskih usluga i službi podrške u zajednici, kako bi se ranjivim skupinama omogućila skrb u zajednici.
”Krapinski Crveni križ provodit će projekt izvaninstitucionalne skrbi za osobe treće životne dobi i osobe s invaliditetom, nadamo se od početka iduće godine, kada dobijemo sve dozvole”, najavio je Šimunović.
Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić, istaknuo je kako projekt za uključene općine predstavlja veliku investiciju.
”Iza nas je financijska perspektiva gdje smo svi zajedno učinili jako puno i u posljednjih deset godina, s europskim sredstvima, uspjeli smo transformirati svaki dio Republike Hrvatske”, rekao je državni tajnik.
Kako se radi o povijesnom trenutku za mještane istočnog dijela Krapinsko-zagorske županije istaknuo je načelnik Općine Budinščina, Radovan Hercigonja, rekavši kako će taj projekt značajno utjecati na kvalitetu života starijih mještana, odnosno mještana u potrebi.
Gradonačelnik Grada Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović istaknuo je kako su takvi centri bitni za sve stanovnike.
”Kad korisnici pogledaju oko sebe, vide prirodu i ljepotu svega oko nas, sigurno će im biti nekako umirujuće i lakše će se priviknuti na sve ovo”, rekao je Gregurović.
Realizacijom projekta rekonstruirani su sanitarni čvorovi, kupaonice, kuhinja, čajna kuhinja, blagovaonica, dnevni boravak, prostorije za rad s korisnicima, prostorija za medicinsku gimnastiku, senzorna soba, računalna prostorija, čitaonica i prostorije za održavanje.
Usluga boravka namijenjena je za maksimalno 30 osoba dnevno, dok će se usluga pomoći u kući, odnosno organizirana prehrana, provoditi za još dodatnih 20 osoba dnevno, a zaposleno će biti desetak djelatnika.
Ukupna vrijednost projekta je oko 1,8 milijuna eura, pri čemu je iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano 1,5 milijuna, odnosno 85 posto, dok je preostalih 15 posto financirano iz državnog proračuna.
Vlada odobrava 55 milijuna eura za saniranje dugova u zdravstvu!Idućeg tjedna planiramo sanaciju od oko 55 milijuna eura čime će se riješiti u velikoj većini dospjeli dugovi bolnica za lijekove stariji od 120 dana, najavio je Primorac odgovarajući na replike zastupnika tijekom rasprave o proračunu.
Na dan 31. listopada dospjele obveze Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) prema ljekarnama iznosile su gotovo 153 milijuna eura, a obveze bolnica prema veledrogerijama 541 milijun eura, od čega je dospjelo ukupno 377 milijuna eura a preko 120 dana 56 milijuna eura, naveo je ministar.
Primorac je kazao i kako ga veseli uvođenje propisivanja jedinične terapije po pacijentu za koju kaže da će značiti značajno unapređenje i donijeti značajne uštede kod rashoda za lijekove.
“Uvjeren sam da postoji značajan prostor za unapređenje poslovanja našeg zdravstvenog sustava pa i smanjenje rashoda”, poručio je Primorac.
Tjedan besplatnog i anonimnog testiranja na HIV i hepatitis u RijeciTako se testirati do 22. studenoga može u sjedištu županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (NZJZ), 23. i 24. studenoga u prostorijama suradne udruge Hepatos u Rijeci te od jučer do 24. studenoga u prostorijama riječke udruge LORI.
Epidemiologinja primorsko-goranskog NZJZ-a Andrea Petaros Šuran podsjetila je na konferenciji za novinare kako se Europski tjedan testiranja priređuje od 2013. godine, a cilj je podizanje svijesti o važnosti testiranja i ranog otkrivanja infekcije HIV-om kao i važnosti pravodobnog liječenja.
HIV često ostaje neotkriven u organizmu i po cijelo desetljeće, a kad se otkrije vrlo teško se liječi, ostavlja teške posljedice, pa i smrt. Ako se pravodobno otkrije, može se uspješno liječiti, terapija traje cijeli život, ali pacijent može normalno živjeti, te se danas AIDS ubraja u kronične bolesti, istaknula je.
Na području Hrvatske su se prvi slučajevi infekcijom HIV-om pojavili još 1985. godine, a od tada do danas bilo ih je 2017, po čemu je Hrvatska među zemljama s niskim udjelom zaraženih i oboljelih. Većinom se HIV prenosi spolnim putem, znatno manje zaraženim injekcijama među intravenskim ovisnicima, a u pojedinima slučajevima bilo je i prijenosa s majke na dijete, rekla je Petaros Šuran.
Predsjednica udruge Hepatos Aleksandra Marković naglasila je da je testiranje jedan od najučinkovitijih načina suzbijanja hepatitisa i AIDS-a. Ta udruga i izvan tjedna testiranja, tijekom cijele godine, četvrtkom u svom prostoru organizira besplatna i anonimna testiranja. Ovog tjedna, priredit će se akcije testiranja i u riječkom zatvoru te na otoku Rabu, za mještane i pacijente tamošnje bolnice.
Andrea Petaros Šuran navela je da je tijekom ove godine na području Primorsko-goranske županije bilo devet novooboljelih od hepatitisa C i jedan od hepatitisa B. Uglavnom godišnje bude na području PGŽ između 15 i 30 novooboljelih, rekla je.
Startup Elona Muska Neuralink kreće u prvo kliničko ispitivanje na ljudima!Nakon što je dobio odobrenje neovisnog odbora, Neuralink će početi nuditi moždane implantate paraliziranim pacijentima kao dio studije PRIME, koja se provodi kako bi se procijenila sigurnost i funkcionalnost implantata, objavila je tvrtka, a prenio CNN u srijedu.
Pacijentima koji će sudjelovati u studiji čip će biti kirurški postavljen u dio mozga koji kontrolira namjeru kretanja. Čip, koji će instalirati robot, zatim će snimati i slati moždane signale aplikaciji, s početnim ciljem da se "omogući ljudima da kontroliraju kursor, ili tipkovnicu računala samo koristeći svoje misli", napisala je tvrtka.
Oni s kvadriplegijom zbog ozljede vratne leđne moždine, ili amiotrofične lateralne skleroze (ALS) mogu se kvalificirati za šestogodišnju studiju. Zainteresirani se mogu prijaviti u registar pacijenata na internetskoj stranici Neuralinka.
Musk već pet godina radi na Neuralinkovom cilju korištenja implantata za povezivanje ljudskog mozga s računalom, no tvrtka je do sada provodila testove samo na životinjama. Tvrtka se također suočila s nadzorom nakon što je majmun uginuo tijekom testiranja projekta 2022. u sklopu nastojanja da se životinja natjera da igra Pong, jednu od prvih videoigara.
U svojoj novoj knjizi o osnivaču Neuralinka, autor Walter Isaacson izvijestio je da je Musk bio inspiriran autorima znanstvene fantastike kao što je Iain Banks da nastavi s ''tehnologijom sučelja čovjek-stroj nazvanom 'neuralna čipka' koja se ugrađuje u ljude i može povezati sve njihove misli s računalom''.
U svibnju je Neuralink tvitao da je dobio odobrenje Agencije za hranu i lijekove (FDA) za klinička ispitivanja na ljudima, a odobrenje je potvrdila agencija u izjavi.
"Izuzetno smo uzbuđeni zbog ovog sljedećeg poglavlja u Neuralinku", napisala je tvrtka u to vrijeme na X-u, platformi društvenih medija u Muskovom vlasništvu, ranije poznatoj kao Twitter.
Musk je predvidio ispitivanja na ljudima u startupu najmanje četiri puta od 2019., no tvrtka nije tražila odobrenje FDA do 2022. a kada je zatražila, dobila je odbijenicu, prema izvješću Reutersa u ožujku. Kao razlog bila je navedena zabrinutost za sigurnost zbog migriranja dijelova implantata u druge dijelove mozga i mogućeg oštećenja moždanog tkiva kada se implantati uklone.
Musk je u prosincu rekao da je Neuralink podnio "većinu" svoje dokumentacije američkoj Agenciji za hranu i lijekove i da bi mogao započeti testiranje na ljudima u roku od šest mjeseci.
Ali, zaposlenici su rekli Reutersu u prosincu da tvrtka žuri na tržište, što je rezultiralo uginućima životinja i saveznom istragom.
Neuralink nije odgovorio na CNN-ov zahtjev za komentarom.