Engleski uzgajivači protiv stresa nude ‘druženje’ s kravama

Fiona Wilson i njezini partneri s farme nov su sadržaj posjetiteljima počeli nuditi u veljači kad im je postalo jasno da njihove ekonomske nevolje neće nestati u skorije vrijeme.

“Neki ljudi vole kontakt s psima, drugi s mačkama ili konjima, a ima i onih koji vole ‘druženje’ s kravama”, rekla je AFP-u Fiona Wilson, pojasnivši da ljudi zapravo “dolaze zbog vlastite dobrobiti. Znanstveno je dokazano da blizina ovih velikih domaćih životinja mnogima ublažava tjeskobu te djeluje gotovo poput terapije”.

Vlasnici farme Dumble, blizu mjesta Beverlyja u istočnome Yorkshireu su, kao i mnogi drugi farmeri teško pogođeni naglim padom cijena mlijeka i u novije vrijeme visokom inflacijom. Ovaj su sektor u posljednjih nekoliko desetljeća napustili deseci tisuća uzgajivača.

Po službenim podacima knjižnice Donjeg doma britanskog parlamenta, u Ujedinjenom Kraljevstvu je 1950. godine bilo 196.000 farmi na kojima se proizvodilo mlijeko, no do 1995. ih je aktivno ostalo samo 35.700.

Pad cijena mlijeka i sve veći izdaci za energetske troškove, gorivo, stočnu hranu i gnojivo, nakon izbijanja rata u Ukrajini u veljači 2022. zapečatili su sudbinu mnogih poljoprivrednika. Podaci Odbora za razvoj poljoprivrede i hortikulture, udruge britanskih poljoprivrednika, kažu da je do listopada 2023. u Britaniji ostalo samo 7500 proizvođača mlijeka.

Usto su se vlasnici farme Dumble u posljednjih sedam godina šest puta suočili s poplavama zbog kojih je ona pod vodom bila mjesecima.

Shvativši da su im rashodi veći od prihoda Fiona i njezini partneri u siječnju 2022. odlučili su prodati svoje stado i započeti drugi posao.

Zadržali su pet krava, koje nisu mogli napustiti. “Smatrali smo ih, a to mislimo i danas, svojim prijateljicama. Tako su prijateljski nastrojene i oko sebe šire neki mir”, pojasnila je Fiona Wilson.

“Upravo zbog tog mira smo pomislili da bismo i posjetiteljima mogli ponuditi boravak s kravama, što bi nam omogućilo nešto veću zaradu, a i ljude bi zainteresiralo za to što mi ovdje zapravo radimo”.

Danas se čini da su i krave i posjetitelji vrlo zadovoljni. Fiona i partneri posjetiteljima govore o održivoj poljoprivredi. Zamijetili su da im je to zanimljivo. Maženje i četkanje krava privlači parove, obitelji i ljubitelje tih pitomih životinja iz cijele zemlje.

Druženje s kravama na farmi Dumble rezervirano je mjesecima unaprijed po cijeni od 50 funta (58,30 eura) po osobi. Morag i njezine prijateljice uživaju dok ih posjetitelji češkaju po bradi ili ih četkaju.

Vjerovanje da korištenje interneta šteti mentalnom zdravlju dovedeno u pitanje

No jedno od najopsežnijih istraživanja o mentalnom zdravlju i korištenju interneta, Oxford Internet Institutea ukazuje na to da zapravo nema čvrstih dokaza koji bi povezali internet s negativnim utjecajem na ljudsku psihu.

Istraživanje provedeno na Sveučilištu Oxford upućuje na to da nema previše istine u informacijama o povezanosti intenzivnog surfanja i lošeg mentalnog zdravlja, odnosno da ne postoji ništa što bi to moglo potvrditi.

Britanska studija čiji su rezultati objavljeni u časopisu Clinical Psychological Science otkrila je da je “povezanost korištenja interneta i psihološke dobrobiti u najgorem slučaju – mala.”

“Uložili smo golem napor da bismo otkrili što to povezuje tehnologiju i dobrobit pojedinca, no vezu nismo uspjeli pronaći”, kazao je Andrew Przybylski, profesor s Oxforda.

Przybylski je pojasnio da su on i kolege znanstvenici vrlo detaljno testirali kolika je mogućnost utjecaja interneta na različite dobi i spolove te su ustanovili da “nema dokaza koji bi poduprli popularne teorije po kojima su određene dobne skupine izloženije riziku”.

Znanstvenici s Oxford Internet Institutea proučili su podatke prikupljane gotovo dvadeset godina koji su obuhvatili korisnike interneta u dobi od 15 do 89 godina iz 168 zemalja.

Autori studije proučili su i ranije provedena istraživanja. Otkrili su da su brojne studije koje povezuju internetsku tehnologiju s negativnim utjecajem na mentalno zdravlje korisnika bile dvosmislene i podložne raznim tumačenjima.

“Razmotrili smo i proučili velik broj podataka o dobrobiti pojedinca i korištenju interneta, kako kroz vrijeme tako i kroz demografiju stanovništva”, rekao je Matti Vuorre, docent na Sveučilištu Tilburg i znanstveni suradnik na oksfordskom institutu.

Vuorre i kolege upozorili su da bi tehnološke tvrtke morale pružiti uvid u više podataka, umjesto da ih većinu zadržavaju za sebe, žele li konačno utjecati na to da se “popularne pretpostavke o negativnim psihološkim učincima internetskih tehnologija i platformi” odbace. Priznaju da su rezultati njihove studije nepotpuni samo zato jer istraživačima nije omogućen pristup podacima samih platformi.

Sve više djece i mladih treba potporu zbog narušenog mentalnog zdravlja…

“Savršena oluja” – pandemija koronavirusa, produbljivanje nejednakosti u društvu i “desetljeća neaktivnosti”, rezultirali su situacijom u kojoj potražnja premašuje kapacitet usluga, objavila je Britanska udruga za mentalno zdravlje djece i mladih.

Upozorava se da su djeca i mladi ljudi suočeni s “velikim izazovima” kada pokušaju doći do potrebne im podrške, jer su postavljeni vrlo visoki pragovi da bi mlada osoba ili dijete uopće bili upućeni na dodatnu stručnu pomoć. Nerijetko im se odbijaju stručne preporuke za pomoć, a liste čekanja su duge. 

Udruga, koju čini 200 organizacija, među kojima su i dobrotvorne zdravstvene ustanove i organizacije, ističe da će se, bez obzira na to koja politička stranka pobijedi na predstojećim općim izborima, ona morati uhvatiti u koštac s ozbiljnim izazovom i intenzivno se posvetiti poboljšanju mentalnog zdravlja mladih ljudi u zemlji.

A to znači više ulaganja u potporu, bolju ranu podršku čim se pojave problemi, više brige o mentalnom zdravlju u svim obrazovnim ustanovama i reformu Zakona o mentalnom zdravlju i zaštiti prava djece.

Svako peto dijete ili mlada osoba u dobi od osam do 25 godina suočeno s problemom mentalnog zdravlja 

U novom manifestu Udruge, u kojemu se iznose potezi koje bi političke stranke trebale poduzeti za očuvanje mentalnog zdravlja djece, stoji da se u 2023. godini svako peto dijete ili mlada osoba u dobi od osam do 25 godina suočilo s problemima povezanim s mentalnim zdravljem.

“To znači da se radi o šestero djece u razredu od njih 30”, napisali su autori, ističući da su “desetljeća neaktivnosti rezultirala sustavom mentalnog zdravlja djece u kojemu danas potražnja premašuje kapacitete.”

“Postavljanje visokog praga da bi se uopće dobila bilo kakva potpora, odbijanje stručnih preporuka i dugo vrijeme čekanja glavne su kočnice u sustavu, što rezultira time da se djeca i mladi suočavaju s velikim problemima u pristupu potpori koja im je potrebna”.

Autori smatraju da je mentalno zdravlje postupno jednostavno “iskliznulo s dnevnog reda političara”, zbog čega su izrazili zabrinutost. 

Amy Whitelock Gibbs, predsjednica Udruge za mentalno zdravlje djece i mladih rekla je kako smatra da je “sada ključan trenutak za bolju brigu o mentalnom zdravlju djece i mladih”.

Malo ili nimalo konkretnih poteza

“Savršena oluja pandemije koronavirusa, produbljivanje nejednakosti u društvu i desetljeća neaktivnosti doveli su do neodržive situacije, ostavivši bebe, djecu, mlade ljude i njihove obitelji bez podrške koja im je toliko potrebna”.

“Više ne možemo prihvaćati lažna obećanja o promjenama, jer ona rezultiraju s malo ili nimalo konkretnih poteza. Predstojeći opći izbori su golema prilika da se pozornost usmjeri na mentalno zdravlje”, kazala je.

Istodobno glasnogovornik engleskog NHS-a kaže da je “ta služba angažirala 400 timova za mentalno zdravlje u školama i na fakultetima, što je još uvijek premalo, no ipak više od trećine učenika i studenata ima pristup podršci u učionicama, a još stotinu dodatnih timova trenutačno se obučava za pomoć”. 

“Dakle, ako je vašem djetetu potrebna potpora ili pomoć kada je posrijedi mentalno zdravlje, javite se – NHS je tu da vam pomogne”, poručio je.

NHS je Nacionalna zdravstvena služba i javno financiran zdravstveni sustav u Engleskoj te jedan od četiriju sustava Nacionalne zdravstvene službe u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Kako zaštititi mentalno zdravlje od uznemirujućih ratnih vijesti i podjela?

Sve te slike mogu ostaviti traga na vašoj psihi, “pa biste, s psihološkog stajališta trebali pokušati ‘pauzirati’ i bar dijelom ih ne pratiti, posebno kada je riječ o moćnim snimkama, ili fotografijama”, savjetuje Nathalie Krahe, članica Profesionalne udruge njemačkih psihologa (BDP).

Da biste zaštitili svoje psihičko zdravlje trebali biste naučiti kako se nositi s uznemirujućim sadržajima o ratovima o kojima svakodnevno čitate, čujete ili ih gledate na tv-u ili portalima.

‘Doomscrolling’

Najčešće, kada pojedinac vidi objavu sa strašnim i uznemirujućim slikama, on i dalje traga za dodatnim informacijama, člancima ili objavama. Nevjerojatno je i nelogično, ali on traži potvrdu putem dodatnih slika i informacija. Ovo beskonačno ”konzumiranje” negativnih vijesti na internetu poznato je kao ‘doomscrolling’.

Krahe predlaže tri rješenja. Prvo je – pokušati se suzdržati od gledanja fotografija i videozapisa. Za dobro vašega mentalnog zdravlja ne biste trebali tragati za dodatnim uznemirujućim sadržajima, fotografijama ili videozapisima objavljenim na društvenim mrežama, jer na psihu imaju snažniji emocionalan utjecaj od pisanih informacija.

Smatrate li da vas takve fotografije previše uznemiruju, bolje je posegnuti za manje grafičkih medija. Ponekad su mentalne slike dovoljne – ne trebaju vam one stvarne. Da biste ponovno vratili vlastitu emocionalnu ravnotežu, pokušajte se prebaciti na medije koji nemaju slike ni fotografije, poput podcasta ili radija.

Drugo rješenje koje Krahe predlaže je druženje s bliskim vam osobama, jer će vam to omogućiti da se psihički rasteretite, da podijelite svoje emocije i saznate na koji se način drugi iz vaše okoline nose s užasima s kojima se svakodnevno susreću u vijestima.

Treće je rješenje ispitati motive ljudi koji objavljuju uznemirujuće sadržaje.

Pratite li određene grupe na društvenim mrežama, uvijek se trebate zapitati u čijem je interesu da se određene slike i fotografije objavljuju. Želite li takvo što i vi podržati? Ako je odgovor negativan, takav sadržaj ne biste trebali dijeliti dalje. 

No to ne znači da biste trebali u potpunosti prestati pratiti svakodnevne vijesti i informacije. Na koncu konca, one su važne, jer pridonose stvaranju vaših stajališta i mišljenja.

Nepomirljiva stajališta 

Ponekad su stajališta različitih ljudi nepomirljiva. No kako postupiti ako se to dogodi u vašoj obitelji, u odnosu s partnerom, u krugu prijatelja ili suradnika?

Krahe podsjeća kako je riječ o nečemu što nam je poznato otprije – iz doba vrhunca pandemije koronavirusa.

Tada su neki ljudi bili za cijepljenje, drugi su cjepivo smatrali opasnim i nepotrebnim, no sada je, smatra Krahe, u igri drugačija dinamika. S drugim su nas ljudima povezivale određene sklonosti i interesi i prije nego što smo razvili stav o aktualnim ratnim sukobima. 

I u ovom slučaju ona predlaže tri moguća rješenja.

Prvo: ako ne možete postići barem slično stajalište o ratu u Ukrajini i/ili između Izraela i Hamasa, pokušajte se držati tema koje će među vama izazvati manje podjela – sve dok to odgovara i vašem sugovorniku.

Drugo: kritičko preispitivanje vaših stajališta moglo bi rezultirati sličnim stajalištem. Brojne razlike u mišljenju ostaju na mrtvoj točki manje zbog sadržaja nego zbog nevoljkosti obaju sugovornika da priznaju kako su bili u krivu.

Drugu osobu možete pitati na čemu temelji svoje stavove i kako je do njih došla. I vi se zapitajte isto.

Treće: trebalo bi razmisliti potiču li stvari koje nisu povezane s aktualnom temom međusobno neslaganje. Možda ste pod velikim stresom zbog situacije u obitelji ili na poslu, zbog čega dajete oduška vlastitoj pritajenoj frustraciji izlažući svoj stav o ovome ili onome ratu s posebnom žestinom kada započnete razgovor o toj temi.

Kako smiriti strasti o suprostavljenim stajalištima?

Eskaliraju li suprotstavljena stajališta o ratu na Bliskom istoku, ili u istočnoj Europi u žestoke rasprave, kako je najbolje smiriti strasti?

Ovdje nema zlatnog pravila. Ako opetovano ne uspijete pronaći zajednički jezik, možete se složiti da se ne slažete i prekinuti razgovor o spornoj temi. Možete kazati svome sugovorniku da su vas “svladale emocije” i predložiti da se “sve izrečene uvrede povuku”. 

I na kraju, podsjeća Krahe, treba shvatiti da je nezrelo nekoga nazivati glupim samo zato što se njegovi pogledi na nešto razlikuju od vaših.

Stajalište po kojemu “baš vi morate biti u pravu” sprečava tolerantnost kada su posrijedi suprotna stajališta.

Brave Together- kampanja o mentalnom zdravlju uči mlade o anksioznosti i depresiji

Projekt je nastao u suradnji s brendom Maybelline New York i Udruge ''Igra'' za pružanje psihosocijalnih usluga i edukacija, a u Hrvatskoj se provodi već treću godinu zaredom te je do sada više od 600 ljudi zatražilo podršku.

Anksioznost i depresija ozbiljni su zdravstveni problemi koji mogu utjecati na ljude svih dobnih skupina, uključujući i mlade.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), početak pojave prvih problema poput depresije, anksioznosti i problema u ponašanju, počinju između 15. i 24. godine.

Oko 60 posto mladih je u periodu od 18. do 24. godine života doživjelo najmanje jednu teškoću vezanu uz mentalno zdravlje, od kojih je 23,4 posto imalo susret s depresijom, 18,2 posto doživjelo je anksioznost, a čak 13,5 posto imalo je suicidne misli.

Podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska na trećem mjestu u EU-u po udjelu osoba sa stanjem kronične depresije te istovremeno na 14. mjestu po broju psihijatara na 100.000 stanovnika.

S ciljem podizanja svijesti o anksioznosti i depresiji među mladima, destigmatizacije mentalnih teškoća i edukacije mladih, inicijativa ''Brave Together'' osigurava besplatnu online psihosocijalnu podršku za one koji se nose sa anksioznim i depresivnim teškoćama u obliku besplatne psihosocijalne online podrške koju pružaju stručnjaci iz Udruge Igra.

Nakon što osoba ispuni prijavni obrazac, u roku od 24 sata (ili 36 sati ukoliko je riječ o vikendu ili prazniku) kontaktirat će je stručna osoba Igrinog tima radi inicijalnog razgovora koji služi detektiranju potreba.

Na temelju inicijalnog razgovora, osobi će se dodijeliti adekvatna usluga online podrške ili će je se uputiti gdje može dobiti prikladnu uslugu s obzirom na iskazane teškoće.

''Brave Together inicijativa namijenjena je svima koji se bore s anksioznim i depresivnim teškoćama, a zahvalni smo što i ove godine uz sebe imamo stručnu podršku članova i volontera Udruge Igra. Mladi sve više pate pod pritiskom suvremenih izazova, stoga smo im htjeli pružiti alate usmjerene prema zaštiti mentalnog zdravlja. Osim besplatnog savjetovanja, pripremili smo i posebne edukativne materijale koji promiču brigu i zaštitu mentalnog zdravlja putem B.R.A.V.E. koraka, seta smjernica za podršku mladima kako bi u svom okruženju mogli prepoznati osobe koje prolaze kroz teške trenutke i pružiti im podršku'', poručila je Jelena Aleksić, koordinatorica projekta Brave Together.

Akronim B.R.A.V.E. svodi se na pet koraka: Budi uz njih – prepoznaj znakove da je nekome teško; Razmisli o okruženju – pronađi siguran prostor za iskren razgovor; Aktivno postavljaj pitanja – obrati pažnju na stvari koje ih muče; Vodi računa o osjećajima – poslušaj ih i pruži im podršku; Efektivno potakni na akciju – ohrabri prijatelje da potraže pomoć.

Ove godine, Maybelline New York je osigurao i besplatne radionice na fakultetima u Zagrebu, čiji je cilj educirati mlade i pružiti im alate za prepoznavanje znakova mentalnih i emocionalnih teškoća poput anksioznosti i depresije.

Također, radionice pružaju mladima konkretan alat pomoću kojih mogu upravljati teškim razgovorima i pružiti podršku svojim prijateljima i poznanicima koji se nose s navedenim teškoćama.

Radionice će voditi stručnjaci iz Udruge Igra, koja od 1999. godine sustavno radi na unaprjeđenju kvalitete života djece, mladih, obitelji i društvene zajednice u cjelini, a veliki napor ulažu u edukaciju stručnjaka i senzibilizaciju javnosti o problematici unutar područja mentalnog zdravlja i socijalnog uključivanja.

Njihova glavna korisnička skupina su upravo mladi, posebice mladi u riziku te u svom radu pristupaju sveobuhvatno što znači da osnažuju i zajednicu oko mlade osobe, njegove roditelje, skrbnike, stručnjake.

''Iako se sve više govori o mentalnom zdravlju, rezultati istraživanja i dalje pokazuju poražavajuće rezultate, stoga u narednom periodu trebamo još više i snažnije uložiti napore u senzibilizaciju javnosti te omogućavanje pravovremene i dostupne psihosocijalne podrške. Pritom je važno naglasiti kako mentalno zdravlje mladih je posebice ugroženo jer još uvijek postoje predrasude kako djeca i mladi najčešće nemaju teškoće s mentalnim zdravljem. Zahvalni smo što to prepoznaju i naši partneri u ovoj priči, Maybelline New York, stoga ćemo ove godine, uz osiguravanje online podrške, djelovati i preventivno i edukativno na način da ćemo educirati mlade osobe kako mogu pomoći svom prijatelju onda kada im je ta pomoć potrebna'', istaknula je Katarina Vuk, mag. soc. rada, direktorica organizacijskog razvoja udruge Igra. 

Maybelline je započeo globalnu inicijativu Brave Together 2020. godine s ciljem destigmatizacije anksioznosti, depresije i drugih suvremenih psihičkih problema s kojima se suočava sve veći broj ljudi.

Do sada je kroz ovaj program, u suradnji s 35 neprofitnih organizacija u 25 zemalja, osigurana besplatna psihološka podrška za 350.000 ljudi.

Maybelline planira do 2025. godine izdvojiti ukupno 10 miliona dolara kako bi se pružila pomoć milijunima ljudi širom svijeta.

Kampanja o mentalnom zdravlju ''Brave Together'' trajat će od 16. listopada do 16. studenog.

Sve dodatne informacije i podršku moguće je pronaći na web stranici https://podrska.udrugaigra.hr/.

Osobe s intelektualnim teškoćama zaziru od institucionalnih usluga

Analiza dvogodišnjeg boravka šest osoba s intelektualnim oštećenjem u organiziranoj stambenoj zajednici predstavljena je u ponedjeljak predstavnicima Centra za rehabilitaciju Zagreb, Caritasa zagrebačke nadbiskupije i Grada Zagreba, priopćio je zagrebački Crveni križ koji je projekt poveo u suradnji s gradom.

U sklopu projekta "U vlastitom dnevnom boravku“ vrijednog oko 265 tisuća eura, uz ostalo pruženo je 2400 usluga psihosocijalne podrške osobama s intelektualnim teškoćama i članovima obitelji.

Također, više od stotinu roditelja i skrbnika primilo je psihosocijalnu pomoć te je moglo izraziti svoje brige, želje i potrebe vezano za dobrobit svoje djece i svoju vlastitu dobrobit.

Osim na osobe s intelektualnim teškoćama, njihove roditelje, skrbnike i članove obitelji, projekt je bio usmjeren i na osobe starije životne dobi.

Svrha je osigurati neovisno življenje i potpunu uključenost u život zajednice kroz podržavanje procesa deinstitucionalizacije, odnosno prevencije institucionalizacije kroz kvalitetne socijalne usluge u lokalnoj zajednici i osiguravanje usluga potrebitim osobama.

Psihologinja Crvenog križa Zagreb i koordinatorica projekta Valentina Vujić objašnjava kako korisnici procjenjuju da je njihova kvaliteta života veća za vrijeme življenja u zajednici nego za vrijeme življenja u ustanovama te žele povećanje kapaciteta usluga organiziranog stanovanja koje im pomaže da ostanu u zajednici što je dulje moguće.

Zagrebačka udruga za autizam otvara životnu zajednicu za odrasle s autizmom

To će biti prva životna zajednica u Hrvatskoj u potpunosti izgrađena prema potrebama osoba s PSA, navodi Udruga za autizam – Zagreb  (UAZ).

Ujedno ističu da su oni još uvijek jedini izvaninstitucijski pružatelj socijalne usluge organiziranog stanovanja uz podršku za odrasle osobe s poremećajem iz spektra autizma.

UAZ je do sada osnovao dvije životne zajednice, jednu u mjestu Mostari, također u Općini Dubrava, u Zagrebačkoj županiji te u Novom Jelkovcu.

Na predstavljanju projekta "Naš plavi svijet" u Kulturnom centru Dubrava rečeno je da se gradnja nove životne zajednice privodi kraju uz određenu prenamjenu.

Dora Adžić, pročelnica jedinstvenog upravnog odjela Općine Dubrava, objasnila je kako je izgradnja senzoričkog parka Dubrava na čekanju zbog manjka sredstava. Ipak, postoji nada da će se park realizirati u bliskoj budućnosti.

Predsjednik udruge Igor Ružić rekao je kako novu životnu zajednicu gradi jedna nevladina udruga uz pomoć europskih sredstava, a to bi trebao biti posao sustava.

Životna zajednica podrazumijeva životni i stambeni prostor te programe i uvjete u kojima osobe žive izvan vlastite obitelji uz cjelodnevnu (24 sata) podršku asistenata, rehabilitatora/koordinatora zajednica i drugih stručnjaka.

Kuća koja će početkom 2024. primiti svoje stanare, odrasle osobe s PSA, prva je kuća u Hrvatskoj koja je građena upravo prema potrebama osoba s autizmom.

Senzorni podražaji bit će smanjeni na minimum, a kuća je orijentirana prema šumi iz koje dolaze umirujući zvukovi, dok je prema cesti posebno zvučno izolirana kako bi se izbjegao dodatan stres uzrokovan zvukovima jer su mnoge osobe s autizmom osjetljive na različite zvukove.

Realizacija projekta ''Naš plavi svijet'' pozitivno će se odraziti na lokalnu zajednicu otvaranjem novih radnih mjesta za asistente s tečajem za njegovatelje, a obitelji će imati mir znajući da njihovi članovi s poremećajem iz spektra autizma na prikladnom i sigurnom mjestu žive dostojanstven život, ističe UAZ.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz EU fonda za regionalni razvoj.

Klinika za psihijatriju Sveti Ivan svečano obilježila 65 godina rada

Klinika za psihijatriju Sveti Ivan je zdravstvena ustanova unutar koje se provodi zdravstvena djelatnost psihijatrije, specijalističko-konzilijarna djelatnost, bolnička djelatnost, nastavna te znanstveno istraživačka djelatnost. Od 2006. godine u sklopu klinike djeluje Referentni centar Ministarstva zdravstva za psihoterapiju, psihosocijalne metode i ranu intervenciju kod psihotičnih poremećaja, a od 2020. Referentni centar Ministarstva zdravstva za liječenje transkranijalnom magnetskom stimulacijom.

"Ponosni smo da trajemo već dugih 65 godina i očekujemo još toliko. Jer, imamo toliko ideja i planova koje želimo realizirati. Klinika za psihijatriju Sveti Ivan doista ima nadstandard u liječenju. Riječ je o specifičnim programima za koje smo educirani i to iskustvo i edukaciju prenosimo na naše pacijente. Moramo pratiti sve društvene i ekonomske trendove, jer znamo da je pacijent preslika našeg društva. Tako jedino možemo pomoći u liječenju. U tom smislu i prilagođavamo programe i oni doista imaju veliku učinkovitost i dobre rezultate. I ono što je najbitnije, do ovako dobrih rezultata i uspjeha same Klinike ne bi došlo da nema timskog rada", poručio je ravnatelj klinike Vladimir Grošić.

Od samog osnutka klinika provodi znanstvenu i nastavnu djelatnost, a ujedno je i nastavna baza raznih fakulteta unutar Hrvatske. Usmjerena je na stacionarno akutno, produženo i ambulantno liječenje u dnevnoj bolnici kao i na psihosocijalnu rehabilitaciju oboljelih od raznih psihotičnih poremećaja, poremećaja raspoloženja, neurotskih i somatoformnih poremećaja, poremećaja vezanih za stres, poremećaja ličnosti i ponašanja, ovisnosti o alkoholu i ponašajnih ovisnosti, te organskih, simptomatskih poremećaja i palijativne skrbi. 

 "Klinika za psihijatriju 'Sveti Ivan' svakim danom raste i to upravo zbog djelatnika – ljudi koji su tu za naše bolesnike. Svakodnevno liječimo 750 bolesnika u ovoj Klinici, dok je ukupno 420 djelatnika, od čega je gotovo 300 njih zdravstvenih djelatnika. Izuzetno smo ponosni na našu nastavnu i znanstvenu bazu. Puno je projekata koje provodimo u Hrvatskoj, ali i izvan granica, u sklopu međunarodnih projekata.  I to nas jako veseli. No, najveće zadovoljstvo nam itekako pružaju naši pacijenti koji nas redovito hvale", rekao je predstojnik Klinike za psihijatriju ''Sveti Ivan'' Igor Filipčić.

 

Klinika se od svog osnutka do danas profilirala u modernu psihijatrijsku ustanovu koja implementira u svoj rad specifične Programe rada, a koji predstavljaju nadstandard liječenja u psihijatriji. Imajući od uvijek pacijenta u središtu pozornosti, ne zanemaruje članove obitelji, jer je jedino takav pristup osigurao kontinuitet kvalitete liječenja. Prateći trendove u liječenju, Klinika se nametnula kao vodeća zdravstvena ustanova koja kontinuirano, uz timski rad i pomoć drugih zdravstvenih institucija partnera, pomiče granice u psihijatriji, poručili su iz klinike.

"Doista smo kao Grad ponosni na ovu Kliniku koja već 65 godina slijedi najnovije stručne smjernice, kao i metode liječenja. I ono što je jako bitno, ova Klinika izrazito unaprijeđuje skrb za mentalno zdravlje svih građana Hrvatske. Jer, ovdje se ne liječe samo građani Zagreba, već iz cijele Hrvatske. Ono što bih još istaknula jest da je ova Klinika pionir kada govorimo o borbi protiv ovisnosti, ovisnosti o video igrama, internetu i sl. Izrazito je značajna dnevna bolnica i općenito briga o osobama koje su oboljele od poremećaja hranjenja. Mislim da tu nema boljih. Uz to, evo, sada mogu reći, uz veliku podršku  i ponos gradske vlasti, imamo priliku vidjeti neke nove stvari- po prvi puta u Hrvatskoj ambulanta za manjinski stres LGBTQ populacije upravo ovdje u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan. Tako da, ne samo da idu u korak s vremenom, nego, dapače, zacrtavaju neke hvalevrijedne trendove", istaknula je izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Ivana Kekin.

Na svečanosti je prikazan kratak presjek rada klinike, od samih početaka, pa do danas te je pročitano nekoliko pjesama korisnika klinike.

 

 

Potiskivanje negativnih misli može biti dobro za mentalno zdravlje!

Tim je rekao da bi njihovo istraživanje moglo opovrgnuti "uvriježeno mišljenje" da je 'gurnuti stvari pod tepih' i nastaviti dalje "loše za naše mentalno zdravlje".

Znanstvenici su u radili sa 120 dobrovoljaca iz 16 zemalja na inhibitornoj kontroli, obuzdavanju misli koje uzrokuju tjeskobu, prije nego što su objavili ishod u časopisu Science Advances.

"Nakon obučavanja, kako odmah, tako i nakon tri mjeseca, sudionici istraživanja izvijestili su da su potisnuti događaji bili manje živi i manje strašni", napisao je tim, čak do te mjere da su volonteri s posttraumatskim stresom primijetili poboljšanja u svom mentalnom zdravlju.

"Svima nam je poznata Freudova ideja da ako potisnemo svoje osjećaje ili misli, te misli ostaju u našoj nesvijesti, utječući pogubno na naše ponašanje i dobrobit", rekao je Michael Anderson, profesor s Cambridgea.

Mnoge od poznatih ideja Sigmunda Freuda o psihoanalizi dovedene su u pitanje, ili odbačene tijekom posljednjih desetljeća.

Ali, za razliku od nekih od tih odbačenih koncepata, poput načina na koji seksualna represija i takozvani Edipov kompleks utječu na naše svakodnevne radnje, ideja da je bolje suočiti se s problematičnim iskustvima nego ih zakopati postala je općeprihvaćena.

Ali i to bi mišljenje moglo biti pokopano.

"Općenito, ljudi s lošijim simptomima mentalnog zdravlja na početku studije imali su veća poboljšanja nakon treninga potiskivanja negativnih misli, ali samo ako su potisnuli svoje strahove", rekao je tim s Cambridgea što je otkriće za koje tvrde da je "izravno u suprotnosti s idejom da je potiskivanje neprilagođeni proces suočavanja".

Tim s Cambridgea došao je do sličnih zaključaka u studiji iz 2014. objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences.

Najnovije ispitivanje tog pitanja uslijedilo je, rekli su, jer su pandemija covida i karantene doprinijele porastu problema s mentalnim zdravljem.

U listopadu 2021. znanstvenici sa Sveučilišta Queensland i Sveučilišta Washington rekli su da je u 2020. bilo "dodatnih 53 milijuna slučajeva velikih depresivnih poremećaja i 76 milijuna slučajeva anksioznih poremećaja", što je povećanje od više od 25 posto i to "zbog pandemije".

 

Genetsko otkriće: Depresija može biti izravan uzrok dijabetesa tipa 2!

U svijetu od dijabetesa boluje 422 milijuna ljudi, a među njima ih 95 posto ima dijabetes tipa 2. 

Znanstvenici su i prije znali da u pacijenata s dijabetesom tipa 2 postoji dvaput veća vjerojatnost od razvoja depresije u usporedbi s onima koji od te bolesti ne boluju.

No nije bilo u potpunosti razjašnjeno uzrokuje li depresija dijabetes, ili je obrnuto. 

Stoga su se u ovom istraživanju koristili statističkom metodom, Mendelovom randomizacijom, da bi analizirali genske i zdravstvene podatke. 

Prvi su put otkrili da depresija izravno povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, ali ne i obrnuto. 

Otkrili su i da postoji sedam genskih varijanti koje pridonose razvoju i dijabetesa tipa 2 i depresije.

Riječ je o zajedničkim genima koji imaju važnu ulogu u proizvodnji inzulina ili upalama mozga, gušterače, ili masnoga tkiva, a promjene u tim biološkim procesima potencijalno objašnjavaju kako depresija utječe na dijabetes. 

Premda nije pronađen izravan uzrok koji bi ukazivao na to da dijabetes uzrokuje depresiju, stručnjaci i dalje vjeruju da teret života s dijabetesom tipa 2 može biti odlučujući faktor u razvoju depresije.

"Ova iznimno važna studija daje nam nove uvide u poveznice između genetike, dijabetesa tipa 2 i depresije", rekla je Elizabeth Robertson, direktorica istraživanja u udruzi Diabetes UK., što je otkriveno nakon što su znanstvenici ispitali genetske podatke stotina tisuća stanovnika Velike Britanije i Finske.

Pokazalo se da je među 19.344 sudionika studije oboljelih od dijabetesa tipa 2, u njih 5000 potvrđena dijagnoza depresije, a 153.000 ih je prijavilo više simptoma te bolesti. 

"Ova bi saznanja mogla pomoći zdravstvenim radnicima da poboljšaju skrb i podršku depresivnim osobama i da se spriječi razvoj više slučajeva dijabetesa tipa 2", rekla je.

Studija je objavljena u časopisu Diabetes Care i otkrila je da i prekomjerna tjelesna težina i pretilost imaju ulogu u razvoju dijabetesa, a u 36,5 posto ispitanih je u izravnoj vezi.

Obzirom na to da su u istraživanju autori povezali depresiju, dijabetes tipa 2 i pretilost, kazali su kako se nadaju da će njihov rad potaknuti liječnike da češće šalju pacijente s dijagnosticiranom depresijom na testove za otkrivanje dijabetesa tipa 2 i ostalih sličnih zdravstvenih stanja.

Genetska istraživanja važna su da bi se u populaciji identificirali prisutni genomski faktori koji dovode do bolesti.