-Pritisak u uhu
– Glavobolja
– Bol u gornjoj čeljusti i zubima
– Smanjen osjećaj mirisa i okusa
– Kašalj koji može biti gori noću
– Zadah (halitoza), umor, groznica…
Kod akutnog sinusitisa (akutnog rinosinusitisa), šupljine oko nosnih prolaza (sinusa) postaju upaljene i natečene. To ometa drenažu i uzrokuje stvaranje sluzi.
S akutnim sinusitisom teško je disati kroz nos. Područje oko očiju i lica može biti natečeno i možete osjećati bolove u licu ili glavobolju, piše portal za zdraviji i sretniji život Centar zdravlja u tekstu o akutnom sinusitisu.
Akutni sinusitis najčešće je uzrokovan prehladom. Ako se ne pojavi bakterijska infekcija, većina slučajeva rješava se u roku od tjedan do deset dana.
U većini slučajeva, kućni lijekovi su sve što je potrebno za liječenje akutnog sinusitisa. Međutim, uporni sinusitis može dovesti do ozbiljnih infekcija i drugih komplikacija. Sinusitis koji traje više od 12 tjedana usprkos liječenju naziva se kronični sinusitis.
Ključne mjere za zdravlje prostateProblem je njezina tendencija rasta nakon 50. godine života. U zrelijoj životnoj dobi, muškarci mogu iskusiti probleme s prostatom zbog povećanja njezine veličine (hiperplazije), upale (prostatitisa) ili raka.
Rak prostate treći je najčešći zloćudni uzrok smrti u muškaraca u Hrvatskoj, nakon raka pluća i debelog crijeva. Godišnje se dijagnosticira oko 2200 novih slučajeva u Hrvatskoj, a umre oko 800 muškaraca od te bolesti.
Vodeći britanski kirurg za rak prostate dr. Declan Cahill u intervjuu za Daily Mail otkrio je pak koje su to ključne životne promjene potrebne kako bi muškarac spriječio da se taj rak uopće pojavi.
Pokazalo se da je održavanje zdrave težine i uravnotežena prehrana “od vitalnog značaja”.
Promjene u prehrani
Prehrana za zdravlje prostate uključuje u prvom redu voće, povrće, nemasne proteine poput jaja, grčkoga jogurta i mahunarki te cjelovitih žitarica.
Te će namirnice osigurati potrebne hranjive tvari, ali i pomoći u kontroli težine i smanjiti rizik od razvoja zdravstvenih problema.
”Za zdravlje prostate posebno je važno konzumirati hranu s manje masnoće”, istaknuo je dr. Cahill.
Konkretno, slobodno jedite veću količinu nezasićenih masti u proizvodima poput maslinova ulja, orašastih plodova i avokada. S druge strane, izbjegavajte hranu koja sadrži zasićene masne kiseline. Najviše ih ima u visokoprerađenoj hrani poput hamburgera, suhomesnatih proizvoda, maslaca, pizze, masnoga mesa i sira. Te namirnice, uz ostalo, podižu razinu kolesterola i rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Crveno meso “hrani” gen odgovoran za rak prostate
Rezultati istraživanje kanadskog Sveučilišta McGill u Montrealu pokazali su da muškarci koji jedu masniju hranu poput hamburgera i pizze imaju veći rizik od raka prostate od vegana. Studija, objavljena u časopisu Nature Communications, uključivala je genetske podatke 319 pacijenata s rakom prostate.
Zaključeno je da se gen uključen u napredovanje raka prostate (poznat kao MYC) potiče masnom hranom i crvenim mesom. Kanadski znanstvenici otkrili su da, bez obzira na dob ili status pretilosti pacijenata, oni koji su više konzumirali zasićene masti, imaju višu razinu MYC-a i agresivniji oblik raka.
Objedinjujući podatke, otkrili su da pacijenti imaju četiri puta veću vjerojatnost da će umrijeti od raka prostate ako imaju visoke razine MYC-a potaknute konzumiranjem zasićenih masti.
Testirali su ovu teoriju i na modelu miša s istim učinkom. Intervencija u prehrani – izbacivanje mesa i zasićenih masnoća – usporila je, pa čak i zaustavila bolest.
Top namirnice za zdravu prostatu
Neke namirnice potiču zdravlje prostate zbog likopena, selena i vitamina E, kaže dr. Cahill.
“Prijateljske” namirnice za prostatu uključuju lisnato povrće, bobičasto voće i ribu. Muškarcima se savjetuje i da u prehranu uključe kuhanu rajčicu, mak, cvjetaču, brokulu i drugo povrće iz skupine cruciferasa, poput kupusa, kelja i prokulice.
Bobičasto voće poput jagoda, kupina, borovnica i malina bogato je antioksidansima koji su također dobri za cjelokupno zdravlje. Osim toga, masna riba kao što su losos, sardine, haringe, pastrva i skuša osiguravaju organizmu korisne omega-3 masne kiseline.
Izbjegavajte alkohol
Konzumacija alkohola može povećati rizik od sedam vrsta raka. Alkohol, kada se apsorbira u tijelo, oštećuje stanice i sprječava popravljanje tih oštećenja, navodi Cancer Research UK, najveća svjetska neovisna organizacija za istraživanje raka.
Alkohol također utječe na kemijske signale na način da se povećava vjerojatnost dijeljenja stanica i, kao rezultat toga, povećava se početna šansa za pojavu raka.
Statistička analiza objavljena u BMC Public Healthu 2019., sugerira da je ispijanje boce vina tjedno jednako pušenju do deset cigareta u istom razdoblju u smislu rizika od raka.
Alkohol je također bogat kalorijama i može dovesti do debljanja, još jednog faktora koji povećava rizik od raka. Na primjer, krigla piva može sadržavati do 230 kalorija, a standardna čaša vina oko 180 kalorija.
Svaki dan vježbajte
Nikada ne preskačite teretanu, trčanje ili vožnju bicikla, neke su od promjena načina života za koje dr. Cahill kaže da mogu drastično smanjiti rizik od razvoja raka prostate.
Kardiovaskularne vježbe jednako su važne kao i trening snage. Kardio aktivnosti poboljšavaju zdravlje srca i izdržljivost, dok trening snage pomaže u očuvanju mišićne mase.
Kako starite, gubite mišiće, što može povećati rizik od raznih zdravstvenih stanja, uključujući bolesti srca, dijabetes, slabost, pa čak i demenciju.
Održavanje mišića podupire kostur, sagorijeva kalorije, poboljšava kvalitetu života te potencijalno smanjuje vjerojatnost da ćete oboljeti od raka prostate.
Prema Cancer Research UK, aktivan život jača imunološki sustav. Pomaže mu da radi najbolje što može, što znači da može biti bolji u suočavanju s kancerogenim stanicama.
Zapravo, istraživanja pokazuju da bi muškarci mogli smanjiti rizik za razvoj raka prostate za više od trećine samo ako bi više trčali, plivali ili vozili bicikl.
Održavajte zdravu težinu
“Postoje snažni dokazi da prekomjerna tjelesna težina ili pretilost povećavaju rizik od dijagnoze uznapredovalog raka prostate”, upozorava dr. Cahill.
Gomilanje kilograma povezano je s najmanje 13 vrsta raka. Nakon pušenja, prekomjerna je težina drugi najveći uzrok raka koji se može spriječiti, prema Cancer Research UK.
Pretilost povećava rizik od metastatskog raka prostate jer uzrokuje porast razine hormona rasta u tijelu, što zatim uzrokuje češću diobu stanica.
Svaka dodatna dioba nosi daljnji rizik od razvoja stanica raka, upozorava britanski urolog.
Mikroplastika pronađena i u muškim spolovilima!Ovo otkriće “pokreće pitanja o razgranatosti zagađivača okoliša na seksualno zdravlje”, kažu znanstvenici sa Sveučilišta u Miamiju i njemačkog istraživačkog centra Helmholtz-Zentrum Hereon.
Mikroplastika je najčešće nusproizvod plastičnog otpada koje se neoprezno odbačeno raspada u prirodi.
Fragmenti su promjera do pet milimetara, odnosno veličine zrna riže.
Sveprisutni zagađivač “ušao je u atmosferu, u slatkovodne i kopnene ekosustave i prodire u plodove mora, morsku sol i flaširana pića”, prema istraživačima.
Istraživanje je objavljeno u časopisu The International Journal of Impotence Research, manje od mjesec dana nakon što je tim znanstvenika sveučilišta u Novome Meksiku mikroplastiku pronašao u ljudskim i psećim testisima.
Druga nedavna istraživanja otkrila su da još manja plastika, nanoplastika, ulazi u ljudski krvotok i prelazi s majke na bebu u maternici.
Prema nedavnom priopćenju Europskog parlamenta, količina plastičnog ambalažnog otpada u Europskoj uniji “porasla je sa 66 milijuna tona u 2009. na 84 milijuna tona u 2021.”
Druge procjene pokazuju da je godišnja globalna količina plastičnog otpada premašila 400 milijuna tona godišnje. Bogate nacije posljednjih se godina optužuju za izvoz smeća na odlagališta u Aziju radi odlaganja, što zapravo širi onečišćenje mikroplastikom.
Visoke razine herbicida u spermi i muška neplodnostNovo istraživanje također je pronašlo dokaze o učincima herbicida na DNA i korelaciju između razine glifosata i oksidativnog stresa u sjemenoj plazmi, što ukazuje na značajan utjecaj na plodnost.
“Objedinjeni, naši rezultati ukazuju na negativan utjecaj glifosata na ljudsko reproduktivno zdravlje i moguće potomstvo”, rekli su autori studije, objavljene u časopisu ScienceDirect.
Znanstveni rad “Prisutnost glifosata u ljudskoj spermi” nastao je kao rezultat potrage za odgovorima zašto globalne stope plodnosti opadaju, a mnogi sumnjaju da je izloženost otrovnim kemikalijama poput glifosata značajan pokretač tog pada.
Glifosat se koristi na velikom broju prehrambenih usjeva u Sjedinjenim Državama. Najpopularniji proizvod na bazi glifosata je Monsantovo sredstvo protiv korova Roundup, koje je posljednjih godina u središtu pravnih i regulatornih bitaka. Studija američke vlade iz 2023. otkrila je genotoksičnost kod farmera s visokim razinama herbicida u krvi, što ukazuje na vezu između pesticida i raka.
U prosincu je skupina vodećih američkih javnozdravstvenih organizacija podnijela peticiju Agenciji za zaštitu okoliša da zabrani proizvod, iako su njezini branitelji rekli da nema konačnih dokaza o toksičnosti za ljude. Međutim, deseci zemalja zabranili su ili ograničili njegovu upotrebu.
Oksidativni stres – važan faktor u muškoj neplodnosti
Razine koje su francuski istraživači pronašli u spermi bile su četiri puta veće nego u krvi muškaraca, što je, kako su napisali autori, prva takva usporedba koja je napravljena. Nalaz su nazvali “zabrinjavajućim” jer ukazuje da je ta kemikalija posebno opasna za reproduktivni sustav.
Oksidativni stres “smatra se jednim od najvažnijih čimbenika u muškoj plodnosti jer regulira vitalnost i funkcionalnost sperme kod sisavaca”, napisali su autori i pronašli “značajnu pozitivnu korelaciju” između stresa i razine glifosata.
Ljudi koji se bave poljoprivredom imali su najviše razine glifosata, a 96 posto poljoprivrednika uključenih u studiju imalo je tu kemikaliju u organizmu. Vrtlari su također imali među najvišim razinama, a pušači su obično imali povišene razine, mnogo više od nepušača.
Međunarodna agencija za rak svrstala je glifosat u skupinu vjerojatnih kancerogena i u skupinu endokrinih destruptora, što se može prevesti kao hormonski otrov. Kada je neka kemikalija hormonski otrov i kada se pomiješa s vašim organizmom, možete očekivati hormonski kaos. Tu spadaju neurološki, reproduktivni poremećaji, imunološki poremećaji, efekt Pandorine kutije gdje možete očekivati spektar zdravstvenih poremećaja samo zato što ste svakodnevno izloženi glifosatu.
U jednoj europskoj studiji je dokazano kako je hrvatski poljoprivredni proizvod stvarno prilično čist u smislu kontaminacije glifosatom, ali je problem dublji, jer uvozimo hranu koja je onečišćena glifosatom. Što se tiče dopuštenih koncentracija, komplicirano ih je odrediti zato što glifosat nije jedna kemikalija, nego koktel kemikalija kojima ste izloženi.
Zbog kemikalija koncentracija spermija pala za 50 posto
Niz istraživanja pokazalo je da je broj spermija kod muškaraca u zapadnim zemljama u konstantnom padu, a kao glavni krivac detektirana je izloženost kemikalijama i plastici. U posljednjih 40 godina koncentracija sperme u ejakulatu smanjila se za 50 posto, pokazali su rezultati studije, objavljene u časopisu Human Reproduction Update, koju je sa suradnicima proveo dr. Hagai Levine sa sveučilišta u Jeruzalemu.
Njihovo je istraživanje pokazalo da broj spermija kod muškaraca u Sjevernoj Americi, Europi, Australiji i Novom Zelandu smanjio za 50 do 60 posto u razdoblju između 1973. i 2011. godine. Znanstvenike je posebno zabrinulo što je velik udio muškaraca na Zapadu s koncentracijom sperme ispod 40 milijuna po mililitru sjemene plazme, jer to ukazuje na neplodnost.
To nije samo pokazatelj plodnosti nego i zdravlja muškaraca, niske su razine povezane s povećanim rizikom od kroničnih bolesti, raka testisa i smanjenog životnog vijeka. Prošle godine je Levine sa svojim suradnicima, također u časopisu Human Reproduction Update, objavio podatke o globalnim trendovima. Istraživanje je obuhvatilo 53 zemlje, a pokazalo je kako je broj spermija padao u prosjeku za 1,2 posto godišnje od 1973. godine, a od 2000. godine stopa pada se ubrzala na više od 2,6 posto godišnje.
U Hrvatskoj se s neplodnošću bori oko 15 posto parova
Neplodnost, dakako, nije samo muški problem, povezana je i sa ženskim partnerom. U detekciji muške neplodnosti prvi je korak poslati muškog partnera na spermiogram. Dosadašnja je praksa pokazala da je u 40 posto slučajeva problem u muškarcu, u 50 posto slučajeva u ženi, dok su razlozi nejasni i nepotpuno objašnjeni kod oko deset posto parova.
Uvećana prostata ne povećava rizik od rakaUvećana prostata znači neugodne i uznemirujuće simptome, ali nije opasna po život, za razliku od karcinoma koji često napada ovu žlijezdu.
Poteškoće s mokrenjem koje ukazuju na rak prostate mogu se javiti i prilikom upale i dobroćudnog uvećanja pa ih je zapravo teško razlikovati.
Simptomi koji se povezuju s rakom prostate uključuju otežano, učestalo i bolno mokrenje, tanji mlaz mokraće i pojavu krvi. Pritom je učestalo mokrenje češće simptom uvećanja prostate, dok simptomi upale uključuju nelagodu i bol pri mokrenju, bolove u zdjelici, a mogu se javiti i opći simptomi poput vrućice.
Simptomi koji pak mogu ukazivati na uznapredovali rak prostate uključuju bolove u kostima i leđima koji ne popuštaju, slabost donjih ekstremiteta te nenamjerni gubitak težine.
Prostata raste s godinama tako da oko 40 posto četrdesetogodišnjaka već ima znakove njezina uvećanja.
Benigna hiperplazija dobroćudno je uvećanje ove žlijezde veličine kestena i jedna od najčešćih bolesti muškaraca koji ulaze u šesto desetljeće života.
Prate je promjene u kvaliteti mokrenja i neugodni simptomi donjeg mokraćnog sustava.
Važno je imati na umu da benigna hiperplazija nije isto što i rak, čak ni ne povećava rizik od raka prostate.
U početku su simptomi hiperplazije vrlo blagi, no postaju sve ozbiljniji ako se ne liječe na vrijeme. Uobičajeno je nepotpuno pražnjenje mjehura, kao i potreba za mokrenjem noću. Probleme stvara i inkontinencija ili curenje urina, napinjanje pri mokrenju, slab mlaz mokraće, bolno mokrenje i krv u mokraći…
Uobičajeno se kaže da će “svi muškarci dobiti benignu hiperplaziju prostate ako požive dovoljno dugo”. Određeni stupanj hiperplazije prisutan je u 80 posto muškaraca starijih od 40 godina, a ta se brojka povećava na 95 posto u 80-im godinama života.
Dobroćudno uvećanu prostatu liječi se lijekovima (tamsulozin, silodozin, finasterid, dutasterid), ali i minimalno invazivnim zahvatima (npr. Rezum, Urolift) ili endoskopskim zahvatima (TURP – transuretralna resekcija prostate, HoLEP – laserska enukleacija prostate).
Prirodno liječenje može uključivati vježbanje ili promjene u načinu života pomoću kojih se ublažavaju simptomi. Preporuka je pomokriti se čim se osjeti nagon, izbjegavanje bezreceptnih kapi za nos ili antihistaminika, jer mogu otežati pražnjenje mjehura. Svakako treba izbjegavati alkohol i kofein, pogotovo u večernjim satima.
Poželjno bi bilo i živjeti opuštenije i baviti se tjelovježbom, jer nervoza utječe na učestalost mokrenja.
Savjetuje se učenje i vježbanje Kegelovih vježbi za jačanje mišića zdjelice i grijanje (hladnoća može pogoršati simptom
Pregled prostate važan je kod svih muškaraca sa simptomima otežanog mokrenja, no na redovne preglede trebali bi ići i svi muškarci bez simptoma nakon 45. godine života, s ciljem rane detekcije raka. Prije pregleda se vadi krv za određivanje specifičnog antigena PSA, uzima obiteljska anamneza, napravi se ultrazvuk prostate radi procjene njezine veličine te pregled prstom (digitorektalni pregled).
Muškarci se često pribojavaju tog pregleda, neki navode sram zbog umetanja prsta u rektum, a neki se naprosto boje boli. Pregled jest nelagodan, ali urolozi ističu da nikako ne bi smio biti bolan (osim ako je u pitanju jaka upala).
Karcinom prostate najčešći je karcinom kod muškaraca u Hrvatskoj i obično se dijagnosticira u dobi od 60 do 75 godina iako nije rijetkost da obole i mlađi od 60 godina.
Ova zloćudna bolest specifična je po tome što napreduje jako sporo i dugo vremena ne uzrokuje tegobe.
Nema poznate preventivne mjere za razvoj karcinoma prostate pa je najvažnija rana detekcija, u čemu pomažu redovni sistematski pregledi za muškarce u kojima je važno odrediti PSA (krvni marker za prostatu) te obaviti digitorektalni pregled.
Važno je imati na umu da u početku nema simptoma niti tegoba – zato su toliko i važni preventivni pregledi.
Ako se otkrije u ranoj fazi dok je rak ograničen na samu prostatu, odlične su prognoze ishoda adekvatnog liječenja, koje uključuje operaciju i zračenje uz dodatak hormonske terapije.
S druge strane, rak koji je metastazirao nije izlječiv, a razvojem novih hormonskih lijekova, primjenom kemoterapije, zračenja i drugih metoda bolesnici duže i kvalitetnije žive nego prije.
Unatoč svemu tome, godišnje od raka prostate u Hrvatskoj oboli oko 2800 građana, umre ih oko 800, a još ih gotovo 600 svake godine ostane neotkriveno, što značajno povećava smrtnost od ove bolesti.
Visoki kolesterol i seksualni život muškaracaEndotelna disfunkcija – problemi sa širenjem krvnih žila – jedan su od znakova upozorenja na bolest koronarnih arterija, a to također može dovesti do erektilne disfunkcije, prema Johns Hopkins Medicine.
Također postoji određena povezanost između visokih razina kolesterola i niskog testosterona kod muškaraca (iako znanstveno ta povezanost nije dovoljno razjašnjena).
Da bi se razumjelo kako upravljati visokim kolesterolom i spriječiti erektilnu disfunkciju, prvo treba razumjeti koje su prihvatljive razine kolesterola.
Razine kolesterola i što one znače
Sav kolesterol u ljudskom tijelu nije loš. Zapravo, kolesterol ima važnu funkciju u proizvodnji staničnih membrana, vitamina D i spolnih hormona poput testosterona i estrogena.
Imati zdravu razinu kolesterola znači imati više razine “dobrog” kolesterola ili lipoproteina visoke gustoće (HDL) i niže razine “lošeg” kolesterola, odnosno lipoproteina niske gustoće (LDL).
I prehrana i jetra pridonose ukupnom kolesterolu u krvi za koji je preporučeno da bude niži od 5 mmol/l, LDL kolesterol trebao bi biti manji od 3 mmol/l, a HDL kolesterol viši od 1 mmol/l za muškarce, odnosno od 1,2 mmol/l za žene.
Konzumacija hrane zdrave za srce poput omega-3 masnih kiselina i topivih vlakana, eliminacija ili smanjenje sadržaja zasićenih i transmasnoća, redovito vježbanje, održavanje zdrave tjelesne težine, prestanak pušenja i ograničavanje konzumacije alkohola smatraju se najboljim načinima za smanjenje visokog kolesterola bez lijekova. Pritom treba naglasiti da količine kolesterola u tijelu ne ovise samo o endogenoj sintezi i prehrambenom unosu, nego i o stupnju apsorpcije, transportu, katabolizmu žučnih kiselina, izlučivanju, ali i o genetici.
Stoga i lijekove treba ponekad uvesti u dio plana liječenja. Najčešće propisivani lijekovi za snižavanje kolesterola su statini, a nova istraživanja sugeriraju njihovu povezanost sa seksualnim životom muškaraca.
Pomažu li lijekovi za snižavanje kolesterola kod erektilne disfunkcije?
Obično lijekovi i libido ne idu ruku pod ruku, no američki su istraživači utvrdili kako statini, lijekovi koji se koriste za snižavanje lošeg kolesterola, mogu poboljšati simptome erektilne disfunkcije!
Zaključili su to znanstvenici na Odsjeku za kardiovaskularna istraživanja Sveučilišta Rutgers koji su analizirali podatke 11 prethodnih studija o erektilnoj disfunkciji i statinima. Ispitanici su detaljno odgovorili na upitnike i ocijenili svoju spolnu moć na ljestvici od jedan do pet.
Kod muškaraca koji su imali povišen kolesterol i erektilnu disfunkciju, a uzimali su statine za kolesterol, ustanovljen je statistički značajan porast erektilne funkcije – čak 24 posto.
To je veći učinak od onog koji se postiže terapijom testosteronom ili promjenom načina života. Ipak, čini se da statini poboljšavaju erekciju za trećinu ili upola manje nego lijekovi poput Viagre.
John Kostis, voditelj istraživanja, objašnjava kako je moguće da statini osnažuju spolnu moć muškaraca tako što “uvjeravaju krvne žile da se pravilno šire te poboljšavaju dotok krvi u penis”. No, statini se nipošto ne preporučuju kao primarni oblik liječenja erektilne disfunkcije u pacijenata sa zdravom razinom kolesterola. Ova bi istraživanja pak mogla djelovati ohrabrujuće na one muškarce koji trebaju uzimati statine.
“Međutim, statini su mač s dvije oštrice, s obzirom na to da su neka istraživanja pokazala kako mogu smanjiti razinu testosterona, što smanjuje spolnu želju i energiju. Dobrobiti statina prevladale su njihove nuspojave kod deset od 11 studija koje smo analizirali”, zaključio je Kostis.
Dr. Kevim Mc Vary, voditelj urološkog odjela na Southern Illinois University School of Medicine, čudesan učinak statina na spolni život muškaraca objašnjava time što ti lijekovi sprječavaju oštećenja nekih slojeva u žilama, koji inače pridonose razvoju erektilne disfunkcije.
Psyllium pojačava učinkovitost lijekova za povišen kolesterol!
Uz samo djelovanje statina na navedene bolesti, znanstvene studije su potvrdile da snižavanje kolesterola može biti pojačano ako se u prehranu uključe topiva dijetalna vlakna, poput Psyllium ljuskica, sjemenki biljke Plantago ovata, podrijetlom iz Indije.
Riječ je o ljuskicama koje je moguće pronaći u većini trgovina zdravom hranom, a glavna im je osobina higroskopnost – nakupljanje vode i bubrenje. To su neprobavljivi listići i odličan izvor topivih vlakana; 100 g psylliuma ima 350 kcal samo iz ugljikohidrata od kojih je oko 71 g vlakana. Ne sadrži proteine ni masti.
Ta vrsta vlakana potvrđeno djeluje i kod osoba koje slabije reagiraju na statine, kao i kod onih kod kojih je djelovanje u granicama uobičajenoga.
Uočena je klinički značajna razlika u snižavanju razine kolesterola nakon tretmana u kojemu su kombinirani statini i psyllium, nego u tretmanu u kojemu su uzimani samo statini.
Dodavanje psylliuma uz statine rezultiralo je redukcijom LDL kolesterola koje je jednako onom koje se postiže udvostručavanjem doze statina!
Kampanja “Budi hrabar, budi zdrav” za zdravlje prostateRak prostate se zbog izostanka simptoma teško otkriva u ranoj fazi, a to jamči stopostotnu uspješnost liječenja.
“Rak prostate je nužno otkriti u što ranijem stadiju kako bi terapija bila učinkovita i zato je važno podići razinu svijesti muškaraca, posebice onih starijih od 50 godina, o redovitim odlascima na preventivne preglede. Ako ova kampanja spasi i jedan život, vrijedna je svog uloženog truda”, rekao je specijalist urologije KBC-a Sestre milosrdnice Igor Tomašković na predstavljanju kampanje.
Petogodišnje preživljenje od te vrste raka je, prema dostupnim podacima, više od 82 posto, što znači da će od stotinu muškaraca kojima se dijagnosticira rak prostate, za pet godina biti živo njih 82. Radi se o mjeri koja se uobičajeno koristi za usporedbu među različitim karcinomima, kazao je Tomašković.
Kampanju provodi Ožujsko pivo u suradnji s Croatia poliklinikom, gdje će muškarcima starijima od 50 godina biti dostupni besplatni pregledi prostate, a ako u obitelji imaju povijest raka prostate pregled se savjetuje i muškarcima u dobi od 45 godina. Prijave su moguće na web stranici budihrabar.com.
Suvremeno liječenje atopijskog dermatitisa nije utopija!Najnovije smjernice Hrvatskog dermatovenerološkog društva definiraju atopijski dermatitis (AD) kao čestu, kroničnu upalnu bolest kože s ponavljajućim dermatitisom, izraženim svrbežom i značajnim utjecajem na kvalitetu života oboljele osobe i cijele obitelji.
AD povećava rizik od razvoja komorbiditeta poput astme, alergijskog rinitisa i alergije na hranu. Pacijenti s AD-om suočavaju se s poteškoćama, uključujući svrbež, nedostatak učinkovitih tretmana, nedostatak financiranja kroz cijeli tijek bolesti te nelagodu u traženju dijagnoze ili liječenja. Ozbiljnost AD-a ima značajan utjecaj na živote pacijenata. Emocionalne i socijalne potrebe pacijenata i pružatelja skrbi uključuju integriranu i holističku skrb, odgovarajuću komunikaciju, dostupnost inovativnim i učinkovitim tretmanima te sveobuhvatnu psihološku podršku.
Marija Novačić Fabrični predstavlja snažan glas pacijenata koji se nose s ovim zdravstvenim stanjem te ističe kako se atopijski dermatitis vrlo često u društvu banalizira ne znajući kako teži oblici AD-a mogu utjecati na radnu produktivnost i sveopće psihofizičko stanje pacijenata koji ponekad danima ne izlaze iz kuće od svrbeža i nesnosnih bolova, uronjeni u kadu s vodom kako bi ”prebrodili” noći.
”Trenutačni sustav skrbi nažalost nije naklonjen ni pacijentima a ni liječnicima. Nažalost, činjenica je da imamo jako malo specijalista obiteljske medicine, pedijatrije i dermatologije. Zbog dugih lista čekanja pacijent s umjerenim i težim oblikom AD-a je često prepušten sam sebi, a u fazi pogoršanja simptoma pomoć traži na hitnom prijemu u nadi da će mu se barem malo pomoći ili je vrlo često kod liječnika obiteljske medicine na injekcijama ili na nekoj privremenoj terapiji- no i dalje je bez potvrđene dijagnoze ili dostupnosti najsuvremenijih terapija propisanih od specijalista dermatovenerologije”, istaknula je gđa. Novačić Fabrični.
U publikaciji ”The Atopic Dermatitis Patient Journey”prikazani su rezultati istraživanja koji navode:
Odrasli bolesnik s AD-om u publikaciji ”The Atopic Dermatitis Patient Journey” ilustrirao je sliku iz života s teškim oblikom AD-a: ”Tijekom moje najgore krize, život mi se raspao i nisam se mogao brinuti o sebi. Bilo je toliko loše da su moji roditelji morali doći i pomoći mi. Tada sam znao da ne mogu nastaviti kontrolirati svoj atopijski dermatitis; bilo je vrijeme za veliku promjenu u mom liječenju”.
Kriza obično potiče odlučniju akciju u liječenju AD-a. Pacijenti koji doživljavaju krizu, prvenstveno umjereno teški i teški bolesnici, najočajniji su i traže hitnu intervenciju. U ovoj fazi pacijenti su iscrpili topikalne tretmane i spremni su za nove opcije liječenja. Imaju vrlo lošu kvalitetu života zbog intenzivnih simptoma i nepodnošljivog svrbeža, uz osjećaj bolnosti, osipe i rane na koži, loš san i socijalnu izolaciju. Svrbež i nedostatak sna, ostavljaju značajan negativan utjecaj na kvalitetu života, mentalno zdravlje, odnose i radnu produktivnost.
Povratne informacije od pacijenata i ishodi liječenja koje prijavljuju pacijenti (tzv. PROs, Patient Reported Outcomes) daju subjektivne informacije o njihovoj bolesti, liječenju i kvaliteti života te imaju sve veću važnost u cjelokupnom procesu liječenja AD-a što je osobito važno za umjerene do teže oblike bolesti i zahtijeva kvalitetno povezivanje struk.
Kako bi se osigurali kvalitetno prikupljanje informacija od pacijenata i pravovremeno upućivanje prema obiteljskom liječniku i dermatologu, važno je uspostaviti sustav modernog transfera skrbi, o čemu se razgovaralo na panelu ”ATOPIJA & JA” u organizaciji Health Hub-a, think tank platforme za zdravstvene politike koji je okupio predstavnike različitih zdravstvenih struka. Koliko je važno surađivati u transferu skrbi demonstrirali su i timskim radom u PubQuizu o atopijskom dermatitisu koji je za Health Hub pripremio voditelj Kvizilijade s puno kvizaških utakmica u nogama, Ilija Vrbanić.
Izrada preporuka za moderni transfer skrbi znanstveno dokazano pomaže u procjeni kratkoročne i dugoročne učinkovitosti propisanih terapija, pravovremeno identificira nisku suradljivost pacijenata u postojećoj terapiji, na vrijeme detektira nuspojave i neželjene događaje, uočavaju se potencijalni rizici i popratna stanja kako bi se optimizirale terapije. Suradnja između magistra farmacije, obiteljskog liječnika i dermatologa skraćuje vrijeme donošenja odluka, a pacijenti imaju benefite bolje i učinkovitije zdravstvene skrbi što rezultira i boljim kliničkim, ekonomskim i humanim ishodima.
Prim. dr. sc. Ružica Jurakić Tončić, spec. dermatovenerologije s Klinike za dermatovenerologiju KBC-a Zagreb istaknula je doprinos dermatološke profesije i Klinike u izradi najsuvremenijih hrvatskih kliničkih smjernica za liječenje atopijskog dermatitisa navodeći kako ”liječenje treba prilagoditi svakom bolesniku, a cilj liječenja je smanjiti simptome svrbeža, obnoviti oštećenu kožnu barijeru, spriječiti egzacerbaciju bolesti, spriječiti odnosno liječiti komplikacije i komorbiditete te smanjiti negativni utjecaj bolesti na kvalitetu života”.
Zaključila je kako i same smjernice navode da su zahvaljujući napretku u razumijevanju etiopatogeneze, terapijske mogućnosti u liječenju atopijskog dermatitisa zadnjih godina značajno su napredovale. Danas u dermatološkom terapijskom ”arsenalu”, uz lijekove poput inhibitora JAK-kinaze, moguće pomoći pacijentima s umjerenim do teškim oblicima AD-a koji ne reagiraju na kortikosteroidnu terapiju ili biološke lijekove. No, za to je važan sustav izvrsne komunikacije između primarne i bolničke razine zdravstva te pravovremeno upućivanje pacijenata dermatologu.
Dr. Ino Kermc, specijalist obiteljske medicine (Specijalistička ordinacija dr. Ino Kermc, Dom zdravlja Zagreb – Centar) i mag. pharm. Jelena Leko (Ljekarne Lukačin) bili su suglasni kako je iznimno važno na vrijeme prepoznati pacijenta s umjerenim do teškim oblikom atopijskog dermatitisa. On treba biti upućen specijalistu dermatologije, a u tom transferu skrbi moramo osigurati kvalitetno međusobno komuniciranje koristeći se prednostima digitalizacije zdravstva.(eKarton za komuniciranje među zdravstvenim stručnjacima te kreiranje kredibilnih online izvora informiranja za podršku pacijentima u procesu liječenja).
Zaključeno je kako se pacijenti, koji ne uspijevaju postojećim lokalnim terapijama ili opcijama liječenja smanjiti simptome AD-a, trebaju javiti svome ljekarniku ili obiteljskom liječniku koji će ih uputiti prema dermatologu za informiranje o novim terapijskim opcijama.
Bert Janssen (57) iz Nizozemske živi gotovo 40 godina sa srcem donora koje mu je presađeno u londonskoj bolnici Harefield.
Nakon što je sa 17 godina razvio simptome slične gripi, Janssenu je dijagnosticirana kardiomiopatija, zadebljanje srčanog mišića koje mu onemogućava da pumpa krv po tijelu.
Janssenov kardiolog u Nizozemskoj bio je povezan s bolnicom Harefield u Londonu i pionirom transplantacije, profesorom Magdijem Yacoubom, koji je izveo operaciju 6. lipnja 1984. kad je pacijent napunio 18 godina.
U to vrijeme u Nizozemskoj još se nisu presađivala srca.
“Sve je išlo vrlo brzo. Samo tjedan dana nakon dolaska u Harefield, dva su srca postala dostupna iz velike prometne nesreće u Londonu”, rekao je Janssen.
“Jedno srce se podudaralo i ono je transplantirano. Kao što mi liječnici rekli 30 godina kasnije, mora da je savršeno odgovaralo”.
Janssen je rekao da mu je novo srce omogućilo da se brzo “kvalitetnom životu”. Igrao je tenis i odbojku i radio u punom radnom vremenu.
Oženio se Petrom 1996. godine, dobio sinove Guida i Ivu, a danas se čak bavi i parajedriličarstvom.
Njegova je operacija bila 107. takva u Harefieldu. Prvu je izveo Sir Magdi Yacoub 1980. i centar je od tada presadio na tisuće srca.
Dr. Fernando Riesgo Gil, kardiolog i voditelj službe za transplantaciju srca u bolnici Harefield, rekao je: “Fantastična je vijest da je jedan od naših ranih pacijenata nastavlja živjeti punim i sretnim životom tako dugo nakon transplantacije”.
Prema podacima britanske zdravstvene službe, prošlog tjedna bilo je 7314 odraslih osoba na aktivnoj listi čekanja za transplantaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu, od kojih 248 pacijenata mlađih od 18 godina.
“Nažalost, mnogi od tih ljudi će umrijeti na listi čekanja jer u ovoj zemlji imamo manjak donora organa”, upozorio je dr. Gil.
“Nadam se da će Bertova priča poslužiti kao poticaj ljudima da razmisli da se registriraju kao donori organa, da doniraju život”.
Povrće, žitarice i grahorice kod muškaraca smanjuju rizik od raka crijeva?Nova studija provedena u Sjedinjenim Državama kojom je bilo obuhvaćeno 79.950 muškarca otkrila je da je u onoj skupini koja je konzumirala najveće količine zdrave biljne hrane rizik od razvoja raka debelog crijeva bio za 22 posto manji u usporedbi s onima koji su jeli najmanje količine takvih namirnica.
No istraživači nisu pronašli takvu povezanost u slučaju žena, a studijom ih je bilo obuhvaćeno 93.475.
Kolorektalni rak treći najčešći rak u svijetu
“Kolorektalni rak je treći najčešći rak u svijetu. Od njega u svijetu oboli svaki 23 muškarac i svaka 25 žena”, rekao je znanstvenik Jihye Kim s južnokorejskog Sveučilišta Kyung Hee.
Tim znanstvenika zaključuje da je povezanost između načina prehrane i razvoja raka debelog crijeva jasnija kod muške populacije, kod koje je rizik od tog tipa raka veći.
Za potrebe studije, objavljene u časopisu BMC Medicine, ispitanici su odgovarali na više pitanja: koliko često jedu određenu hranu i konzumiraju napitke s popisa s više od 180 stavki, kao i o veličini porcija.
Ispitanicima su bili ponuđeni sljedeći odgovori: određenu namirnicu konzumiram “nikad ili rijetko” ili “dva ili više puta dnevno”. Kada su posrijedi napitci, odgovori su se kretali u rasponu od “nikad ili gotovo nikad” do “četiri ili više puta dnevno”.
Skupine namirnica razvrstane su u tri skupine: zdrava biljna hrana (cjelovite žitarice, voće, povrće, biljna ulja, orašasti plodovi, mahunarke poput leće i slanutka, čaj i kava), manje zdrava biljna hrana (rafinirane žitarice, voćni sokovi, krumpir, dodani šećeri) i hrana životinjskog porijekla (životinjska mast, mliječni proizvodi, jaja, riba ili plodovi mora, meso).
Istraživači su podijelili dnevnu konzumaciju od po 1000 kcal na kvintile, od najveće konzumacije do najmanje. U prosjeku su muškarci na početku studije imali 60 godina, a žene prosječno 59.
Antioksidansi iz voća, povrća i cjelovitih žitarica smanjuju rizik
“Pretpostavljamo da antioksidansi iz namirnica poput voća, povrća i cjelovitih žitarica pridonose smanjenju rizika od razvoja raka debelog crijeva jer suzbijaju razvoj kroničnih upala, koje mogu rezultirati rakom”.
“S obzirom na to da je u muškaraca uočen veći rizik od raka debelog crijeva nego u žena, smatramo da bi rezultati našeg istraživanja mogli pridonijeti da se pojasni zašto je konzumiranje većih količina zdrave biljne hrane povezano sa smanjenim rizikom od raka debelog crijeva u muškaraca, ali ne i u žena”.
Autori su ustanovili da među muškarcima sklonost razvoju raka debelog crijeva varira i ovisno o rasi i etničkoj pripadnosti, pa je primjerice među američkim Japancima rizik od ovog tipa raka iznosio 20 posto, a među bijelcima 24 posto.
Znanstvenici su rekli da je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se ustanovilo zbog čega postoje razlike među etničkim skupinama.
Tijekom studije rak debelog crijeva razvio se u 4976 ispitanika ili kod njih 2,9 posto, a pritom su uzeti u obzir i neki elementi koji su mogli utjecati na rezultate, poput prekomjerne tjelesne težine.
Potvrđena ranija saznanja
Dr. Helen Croker, voditeljica odjela za istraživanja Svjetskog fonda za istraživanje raka kazala je kako “ona i kolege pozdravljaju ovo istraživanje jer potvrđuje ranija saznanja i dokaze po kojima konzumacija povrća, cjelovitih žitarica i grahorica smanjuje rizik od razvoja raka crijeva”.
Dodala je i da se “preporučuje ograničeno konzumiranje crvenog mesa i izbacivanje iz prehrane mesnih prerađevina”.
“Zanimljivo je da je u ovoj studiji biljna prehrana povezana s manjim rizikom od razvoja raka crijeva samo kod muškaraca. Pretpostavljamo da bi jedan od razloga mogao biti to što su muškarci općenito u organizam unosili manje biljnih namirnica, a češće su konzumirali meso od žena”.
Beth Vincent, voditeljica zdravstvenog odjela organizacije Cancer Research UK smatra da “nova američka studija ide u prilog postojećim dokazima o prednostima uravnotežene prehrane bogate voćem, povrćem i vlaknima i za muškarce i žene”.
“Uravnotežena prehrana može pridonijeti održavanju zdrave tjelesne težine, što smanjuje rizik od razvoja raka, a smanjeno konzumiranje alkohola i nepušenje pridonose općem zdravlju te istodobno utječu i na zdravlje crijeva”, kazala je.