Više od 5900 trkačica i malih trkača podržalo donaciju dm-a

Naime, za svaku kupljenu ulaznicu dm će donirati dva pakiranja higijenskih uložaka za 14 osnovnih i srednjih škola, koje su se prijavile na dm-ov natječaj {ZAJEDNO} za bolje sutra.

dm ženska utrka jedna je od naših dugogodišnjih aktivnosti usmjerenih na unapređenje zdravlja i dobrobiti žena te, uime dm-a, želim zahvaliti svima koji su nam se pridružili i kupnjom ulaznica podržali donaciju 12.000 pakiranja uložaka za učenice 14 škola. Ova donacija dio je naših nastojanja da unaprijedimo menstrualno zdravlja žena i doprinesemo ublažavanju menstrualnog siromaštva u Hrvatskoj. S tim smo istim ciljem ove godine umanjili cijene svih uložaka, tampona i menstrualnih gaćica vlastite marke Jessa za najmanje 13 posto, odnosno za stopu PDV-a. Podržat ćemo realizaciju projekata odabranih u natječaju {ZAJEDNO} za bolje sutra usmjerenih na unapređenje menstrualnog zdravlja, a otvoreni razgovor o svim aspektima ženskog zdravlja koji smo započeli na drugoj dm ženskoj konferenciji, nastavljamo i u novoj seriji podcasta“, istaknuo je Ivan Horvat, voditelj marketinga i OCR-a dm-a za regiju Adria.

Na Jarunu su se u subotu trčale četiri utrke, dvije namijenjene djeci te rekreativna i profesionalna ženska utrka. Najbrži krug oko Jaruna otrčala je Ana Štefulj, što je njena druga pobjeda u profesionalnoj dm ženskoj utrci.  

Uz važnost bavljenja sportom, dm ženska utrka skrenula je pozornost i na važnost brige o zdravlju. Sudionice su se za savjete o zdravlju kože mogle obratiti dermatolozima Hrvatskog dermatovenerološkog društva, a o menstrualnom zdravlju savjetovale su se s timom ginekologa koje je predvodio dr. sc. Trpimir Goluža, dr. med., specijalist ginekologije i opstetricije. Priliku za besplatan pregled kože iskoristio je 181 posjetitelj, a dermatolozi su njih 21 uputili na daljnje preglede.

Sudionici i posjetitelji na Jarunu su bodrili Vatrene u njihovom prvom nastupu na Europskom prvenstvu u nogometu, dok su najmlađi uživali u zabavnom parku i radionicama, čime je dm ženska utrka još jednom uspješno spojila dobru zabavu s brigom o zdravlju.

dm ženska utrka danas se ubraja među najveća sportsko-rekreativna događanja u Hrvatskoj. Tijekom 12 godina održavanja u njoj je sudjelovalo više od 66.000 trkačica i malih trkača uz čiju je pomoć dm podržao rad brojnih ustanova i udruga s više od 134.000 eura.

Migrene – dijagnoza, liječenje i kvaliteta života

Riječ je o neurološkoj bolesti koja najčešće pogađa osobe u dobi od 20. do 40. godine, a mnoge od njih čitav život ne znaju pate li od obične glavobolje ili migrene.

Naime, postoji oko 300 vrsta glavobolja, no najprepoznatljiviji je simptom za migrene pulsirajuća bol glave, obično praćena mučinom i povraćanjem te pretjeranom osjetljivošću na svjetlost i buku.

U 60 posto slučajeva bol se javlja na jednoj strani glave, a u 40 posto zahvaća obje strane. Može trajati satima ili danima te ima značajan utjecaj na kvalitetu života. U nekim slučajevima glavobolji mogu prethoditi upozoravajući simptomi poznati kao aura, odnosno vidni simptomi (svjetlucanje, ispadi u vidnom polju) ili drugi neurološki simptomi (smetnje govora, trnjenje ili pak slabost dijela tijela).

Migrene su tri puta češće kod žena nego kod muškaraca te ih se stoga povezuje s hormonskom podlogom iako uzrok još nije poznat.

Činjenica je da pacijenti obično imaju bliskog rođaka sa sličnim simptomima, što ukazuje na genetsko naslijeđe. Novije studije upućuju na funkcionalne promjene dijela mozga koji se naziva most (lat. pons) i koji se smatra pokretačem napadaja. Migrenska bol zahtijeva mirovanje jer se simptomi pogoršavaju s kretanjem.

Nije normalno da ženu boli glava

Zanimljivo je i da ne postoji dijagnostička pretraga za migrenu, ona se dijagnosticira isključivo neurološkim pregledom i detaljnim razgovorom s oboljelom osobom.

Čak 12 posto populacije ima migrenu, odnosno 20 posto žena te sedam do osam posto muškaraca, što je ogroman broj, jer je to više od oboljelih od dijabetesa, astme ili neke druge česte bolesti.

No, okolina često banalizira bol žena koje pate od migrena, kao da je to u zapadnoj civilizaciji normalna pojava – da ”ženu boli glava”.

Međutim, osobe koje imaju migrenu doslovno su hendikepirane u svakodnevnom životu, bol može po intenzitetu biti i “užasno jaka”, a uzroci su u širenju krvnih žila u glavi.

Ta pulsirajuća bol bez lijekova i analgetika može potrajati između 4 i 72 sata. Za oboljelu je osobu najbolje da tijekom jakog migrenskog napadaja ostane  u zamračenoj sobi i da taj dan ne ide raditi.

Problem je i što se oboljeli najčešće pokušavaju sami liječiti bezreceptnim analgeticima ili eventualno problem ispričaju obiteljskom liječniku. Tako žene ostaju bez dijagnoze misleći da je “nekako normalno da ih boli glava”, pogotovo za vrijeme menstruacije.

Povezanost s menstrualnim ciklusom

Naime, gotovo 60 posto žena prepoznaje povezanost napadaja s menstrualnim ciklusom, prema studiji objavljenoj u Journal of Headache Pain. To su menstrualne migrene i žene bi morale znati da je tu bolest moguće liječiti, odnosno da će im lijekovi poboljšati kvalitetu života.

Statistika pokazuje da neurologa najprije potraže one žene koje tijekom napadaja imaju aure, pojavu bljeskajućih svjetala ili cik-cak linija, u trajanju maksimalno 55 minuta.

Imaju osjećaj da im se suzilo vidno polje i navukla mrena preko očiju, a javljaju se i osjetni simptomi, utrnulost jedne strane tijela ili pak smetnje govora, u otežanom slaganju rečenica. Uplašene da je riječ o moždanom udaru, puno prije potraže neurologa i dobiju dijagnozu migrene od onih koje nemaju auru.

Međutim, bilo bi poželjno da to učine sve osobe koje pate od migrene te tako dobiju specifičnu terapiju, bilo akutnu ili preventivnu.

Akutne i preventivne terapije

Akutnoj terapiji pripadaju triptani, lijekovi koji brzo prekidaju napadaj i olakšavaju bol. Treba ih uzimati na vrijeme i u dovoljno visokoj dozi jer jako brzo pomažu u rješavanju simptoma.

U kontroliranju migrene važno je otkriti i koji su to okidači napadaja, primjerice – jaki začini, sol, crno vino, kofein, neprospavana noć, i ako je ikako moguće, izbjegavati ih. Zdrav način života, ograničavanje stresa, pravilna prehrana i dovoljno sna, vrlo su važni za izbjegavanje uobičajenih okidača i mogućnost smanjenja broja napadaja migrene.

Važno je znati da, osim akutne terapije, danas postoji i ona za prevenciju migrena. Za nju su kandidati pacijenti s intenzivnim glavoboljama, češćima od četiri dana mjesečno, kao i oni sa čestim aurama koji ne reagiraju na akutnu terapiju.

Riječ je o terapiji monoklonskim protutijelima u obliku injekcija koje si pacijent daje sam kod kuće poput inzulina, a za prevenciju teških oblika migrene od nedavno su dostupne u Hrvatskoj i tablete.

Život s terapijom, bez migrenskih napada, zaista je puno kvalitetniji, jer žene više nisu nekoliko dana mjesečno nesposobne za normalno funkcioniranje.

Vikend migrene

Problem je tim veći što je to nevidljiva bolest koju kod žena često banaliziraju i poslodavci i partneri.

Postoje pacijenti koji imaju glavobolju samo za vikend ili na godišnjem odmoru zbog pada stresa i adrenalina. Zato je važno da pacijenti vode dnevnik glavobolje, da zapisiju kada su je osjetili, koliko je trajala i što su uzeli od lijekova te ga odnesu neurologu, koji bi na osnovi toga trebao prepoznati i preporučiti odgovarajuću terapiju.

Udruga Migrena Hrvatska ima profil na Facebooku gdje oboljeli razmjenjuju iskustva. No, liječnici upozoravaju na oprez vezano uz savjete na društvenim mrežama, uključujući napise o piercingu koji navodno pomaže kod migrena.

No, osim lijekova, postoji i akupunktura za prevenciju migrene na teret zdravstvenog osiguranja, a dostupna je i u Klinici za neurologiju KBC Zagreb. Provodi se tako da pacijenti dolaze deset puta u tri tjedna, a učinak uglavnom traje šest mjeseci. Jedna je od mogućnosti preventivnog liječenja i apliciranje botulinskog toksina koji utječe na smanjenje učestalosti migrena i poboljšava kvalitetu života. Postupak se ponavlja svaka tri do četiri mjeseca.

dm podcast o migreni

”Kada udare migrena i glavobolja – ima li nade za nas?”

Zbog činjenice da migrena pogađa oko 400.000 osoba u Hrvatskoj, većinom žena, a istodobno je često neprepoznata i neliječena bolest, dm je objavio podcast o mogućnostima liječenja migrene u 21. stoljeću. Time je dm, prateći detaljno žensko zdravlje, o čemu je objavljeno nekoliko različitih podcasta, došao i do ove teme.

U tim podcastima, koje smo objavili na HINA Zdravlje, dm je omogućio da se uz zanimljive i stručne sugovornike ženama ponudi sveobuhvatna edukacija, pružajući prostor temama o kojima se rijetko govori te se iz različitih perspektiva sagledava fizičko, mentalno i socijalno zdravlje žena.

U podcastu pod nazivom ”Kada udare migrena i glavobolja – ima li nade za nas?”  gošća je prof. dr. sc. Darija Mahović Lakušić, specijalist neurolog, subspecijalist cerebrovaskularnih bolesti, voditeljica Poliklinike za neurologiju Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb. Razgovor je vodila mag. pharm. Anita Galić.

Teme o kojima se razgovaralo u ovom zanimljivom podcastu su:

– utjecaj migrene i glavobolje na kvalitetu življenja

 – kako si pomoći farmakološkim i nefarmakološkim mjerama

 – utjecaj hormona na migrene i glavobolje

 – kako stres utječe na glavobolje

VIDEO možete pogledati na YouTubeu, ali i na portalu HINA Zdravlje.

Menstrualno zdravlje

Tabuiziranje menstruacije i te kako je zabrinjavajuće, budući da prosječna žena, kako navodi UNICEF, ima menstruaciju oko sedam godina tijekom života. Zbog svega navedenog još uvijek je potrebno razgovarati o menstruaciji iz različitih aspekata od predmenstrualnog sindroma (PMS), nošenja s fizičkim i mentalnim zdravljem za vrijeme PMS-a, utjecajem menstruacije na poslovni život i bavljenje fizičkim aktivnostima pa sve do seksualnih odnosa tijekom menstruacije kao i menstrualnog siromaštva.

Uzroci i simptomi PMS-a

Većina žena se svaki mjesec prije menstruacije suočava s nekim od simptoma PMS-a koji uključuju – promjene raspoloženja, osjetljive dojke, žudnju za hranom, umor, dijareju ili opstipaciju, nadutost u području trbuha, grčenje mišića, razdražljivost, anksioznost, a u nekim slučajevima i depresiju. Svi ti simptomi, prema klinici Mayo mogu varirati od neznatnih do intenzivnih.

Nije poznat točan uzrok PMS, ali smatra se da mu pridonose: cikličke hormonalne promjene (koje nestaju tijekom trudnoće i u menopauzi), kemijske promjene u mozgu odnosno fluktuacije serotonina – neurotransmitora ključnog za raspoloženje te depresija.

“Neke žene s teškim predmenstrualnim sindromom imaju nedijagnosticiranu depresiju, iako sama depresija ne uzrokuje sve simptome“, navodi klinika Mayo.
Bez obzira na težinu simptoma, kod većine žena znakovi i simptomi općenito nestaju unutar četiri dana nakon početka menstruacije.

Ali, mali broj žena s predmenstrualnim sindromom ima onesposobljavajuće simptome svaki mjesec. Taj onesposobljavajući oblik predmenstrualnog sindroma naziva se predmenstrualni disforični poremećaj (engl. premenstrual dysphoric disorder – PMDD). Simptomi PMDD-a uključuju depresiju, promjene raspoloženja, ljutnju, tjeskobu, osjećaj preopterećenosti, poteškoće s koncentracijom, razdražljivost i napetost.

Kako se nositi s PMS-om?

Mnogim ženama promjene načina života mogu pomoći u ublažavanju simptoma PMS-a. Ali, ovisno o težini simptoma, liječnik može propisati jedan ili više lijekova za predmenstrualni sindrom. Najčešće se propisuju: analgetici koji pomažu umanjiti bol i grčeve, hormonalni kontraceptivi i u nekim slučajevima antidepresivi.

Neke žene tvrde da im dodaci prehrani pomažu kod ublažavanja PMS-a. Prijavljeno je da kalcij, magnezij, vitamin E i vitamin B-6 umiruju simptome, ginko, đumbir, ulje noćurka i gospina trava. Dokazi o koristi suplemenata za liječenje PMS-a su ograničeni, iako mnoge žene prijavljuju da su im pomogli.

Ako se odlučite za upotrebu dodataka prehrani, a već koristite neke lijekove prije upotrebe se konzultirajte s liječnikom jer oni mogu imati nuspojave ili stupiti u interakciju s drugim lijekovima. Gospina trava, primjerice, smanjuje učinkovitost kontracepcijskih pilula.

Moć prehrane, vježbanja i sna u suzbijanju simptoma PMS-a

Ono što jedete može imati značajan utjecaj na simptome PMS-a. Uključivanje više cjelovitih namirnica poput voća, povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih proteina u prehranu može pomoći u stabilizaciji raspoloženja i razine energije. Osim toga, smanjenje unosa kofeina, alkohola, šećera i slane hrane može pomoći u ublažavanju nadutosti, razdražljivosti i promjena raspoloženja povezanih s PMS-om.

Dokazano je da redovita tjelovježba ublažava simptome PMS-a tako što smanjuje stres, smanjujući stres, poboljšava raspoloženje i pridonosi boljem snu. Bavljenje aktivnostima poput brzog hodanja, jogginga, joge ili plivanja najmanje 30 minuta dnevno može pomoći u smanjenju ozbiljnosti simptoma i poboljšati opću dobrobit tijekom menstrualnog ciklusa.

Dovoljno sna ključno je za cjelokupno zdravlje i dobrobit, osobito tijekom menstrualnog ciklusa kada simptomi PMS-a mogu biti izraženiji. Sedam do devet sati kvalitetnog sna uravnotežuje hormone, stabilizira raspoloženje i djeluje na razinu energije. Uspostavljanje opuštajuće rutine odlaska na spavanje i stvaranje ugodnog okruženja može poboljšati kvalitetu sna i smanjiti težinu simptoma PMS-a.

dm podcast o menstrualnom zdravlju

”Menstrualno zdravlje – oni dani u mjesecu“

“Važnost teme o menstrualnom zdravlju prepoznao je i dm koji se u seriji podcasta o ženskom zdravlju dotakao i ove teme i to uoči 28. svibnja kada se obilježava Dan menstrualne higijene. Cilj obilježavanja Dana menstrualne higijene je upravljanje menstruacijom i menstrualnom higijenom te ukazivanje na menstrualno siromaštvo.

U podcastima, koje smo objavili na portalu HINA Zdravlje, dm je omogućio da se uz zanimljive i stručne sugovornike ženama ponudi sveobuhvatna edukacija, pružajući prostor temama o kojima se rijetko govori te se iz različitih perspektiva sagledava fizičko, mentalno i socijalno zdravlje žena.

U podcastu naziva ”Menstrualno zdravlje – oni dani u mjesecu“, gosti su prof dr. sc. Marina Šprem Goldštajn, spec. gin. iz Klinike za ženske bolesti i porode (Petrova), predsjednica Hrvatskog društva za menopauzu i članica Upravnog odbora Hrvatskog društva za humanu reprodukciju i ginekološku endokrinologiju, pročelnica Zavoda za humanu reprodukciju i ginekološku endokrinologiju KBC Zagreb i Adam Vrbanić, dr, med., specijalizant ginekologije iz Klinike za ženske bolesti i porode (Petrova), KBC Zagreb.

Teme o kojima se razgovaralo u ovom zanimljivom podcastu su:

– Pogledi na menstrualno zdravlje iz različitih aspekata
– Seksualni odnosi za vrijeme PMS-a i menstruacije
– Kako ublažiti bol i nesanicu
– Učinak menstrualnog ciklusa na mentalno zdravlje
– Kako menstruacija utječe na radnu sposobnost
– Trebaju li žene biti fizički aktivne tijekom PMS-a i menstruacije i utjecaj prehrane
– Menstrualno siromaštvo.

Podcast dm-a pogledajte OVDJE:

Hormoni i posao – izazovi menopauze na radnom mjestu

Alenka Ostrihon, autorica programa ‘Hormoni & posao’ osmislila je ovaj projekt na temelju više od 20 godina dugog novinarskog i uredničkog iskustva.

“Tijekom karijere pokrenula sam mnoge projekte koji slave ženski uspjeh i postignuća, ali sam i otvarala teme koje nas muče. Tako sam za vrijeme mandata glavne urednice tjednika Gloria osmislila projekt ‘Pokrenimo promjenu – Menstruacija nije luksuz’ koji je doveo do smanjenja PDP-a na higijenske uloške s 25 na 13 posto.

Za menopauzu sam se zainteresirala prije tri godine kada sam odlučila da će jedno od naših događanja, upravo na tu temu, završiti na naslovnoj stranici magazina. Bila je to hrabra odluka, no pokazalo se ispravna. Nakon karijernog zaokreta nastavila sam raditi na osnaživanju žena pa je projekt ‘Hormoni & posao’ nastao kako bi se potaknula promjena u društvu s ciljem da se ženama osigura adekvatna podrška na radnim mjestima. Za taj sam projekt dobila stipendiju EU The Break, te mi je drago što je izazvao veliko zanimanje”.

Iskustva iz Velike Britanije podijelila je Deborah Garlick, direktorica organizacije Henpicked, koja je specijalizirana za edukaciju poslodavaca oko menopauze na radnom mjestu. Lani su sudjelovali u donošenju BSI Standarda, službenog dokumenta koji propisuje kako se menopauza tretira na radnom mjestu. Prema njenim riječima, u Velikoj Britaniji poslodavci dopuštaju uzimanje neplaćenih slobodnih dana za odlazak liječniku ili su vrlo fleksibilni oko radnih sati, a neki imaju i liječnike u uredima.

“Menopauza je nekada bila tabu tema, a danas je polovina poslodavaca aktivno uključena u ovu važnu promjenu. I oni su tu promjenu inicirali. Ovaj pristup pokazuje da napredni poslodavci uspijevaju zadržati zaposlenike, radnici su učinkovitiji, manje izostaju s posla, a oni imaju bolju reputaciju. Hrvatska ima sličnu priliku. S obzirom na starenje populacije i značajan broj žena u radnoj snazi, hrvatski poslodavci mogu imati koristi od usvajanja politika i praksi prilagođenih menopauzi. Bit ćemo sretni ako možemo pomoći da se promijeni narativ oko menopauze u javnosti, a pogotovo na radnom mjestu”.

O toj promjeni je govorila i Višnja Ljubičić, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH koja se osvrnula na činjenicu da žene mogu dobiti do tri dana bolovanja, ali i dulje zbog problema reproduktivnog zdravlja. No često su žene stigmatizirane, diskriminirane ili viktimizirane na tržištu rada zbog simptoma koji se mogu povezati s menopauzom.

Poslovni pogled na menopauzu na panelu pod nazivom Hormoni i korporativni termometar dala je Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije, Hrvatska (OIEH) – jedna od rijetkih visokopozicioniranih žena u našoj poslovnoj zajednici koja otvoreno govori s kakvim se izazovima (valunzi, nesanica, migrena, mentalna magla) nose žene, često na vrhuncu svoje karijere.

“Mi djelujemo u energetici koja, kao većinom muški sektor, zahtijeva borbu za opstankom. No mislimo kako sve može biti jednostavnije ako se ohrabrimo i bez srama ili straha govorimo o svojim hormonalnim promjenama. Stoga okolinu treba educirati da može razumjeti, prihvatiti i prepoznati simptome te u skladu s tim prilagoditi svoje reakcije. Iz Velike Britanije smo čuli inspirativan primjer kako se od školskih klupa nacija informira o svakom životnom stadiju i promjenama koje nosi. Odličan je osjećaj biti dio ovog projekta i mijenjati stvari nabolje”.

O medicinskom aspektu govorila je dr. Marina Šprem Goldštajn, ginekologinja i predsjednica Hrvatskog društva za menopauzu:

“Menopauza nije bolest već jedno od životnih razdoblja i zabluda je da se događa samo ženama iznad 40 godina. Postoji više od 30 simptoma, od fizičkih do psihičkih, koji se mogu javiti u menopauzi. Poznato je da gotovo 80 posto žena na radnom mjestu ima vazomotorne smetnje, njih 60 posto navodi da te smetnje utječu na radni proces, a deset posto žena mora napustiti svoje radno mjesto zbog tegoba povezanih s menopauzom”.

Dr. Marija Kaštelan, dermatovenerologinja otkrila je kako menopauza donosi suhoću kože, svrbež, bore…, a stres na poslu dodatno pogoršava te simptome.

“Kortizol, hormon stresa, može potaknuti i ubrzati starenje kože, smanjujući dodatno proizvodnju kolagena, hijalurona  i prirodnih ulja. Edukacija i podrška ključni su u pomaganju ženama da se nose s menopauzom, a kozmetika s aktivnim sastojcima poput proxylana, retinola, hijaluronske kiseline, glikolne kiseline te antioksidansa vitamina C, E i B3 može smanjiti znakove starenja”.

HR i Employer Branding stručnjakinja Jelena Jelušić, vlasnica INSPO Consultinga, potvrdila je koliko je važno uključiti menopauzu u programe zdravlja i dobrobiti zaposlenika, slično kao što tvrtke vode brigu o ženama tijekom trudnoće i porodiljnog dopusta.

“Većina tvrtki ima izazov privući i zadržati ljude te se doslovno bore za svakog kvalitetnog zaposlenika. Umjesto da su iskusne žene, mnoge na vodećim pozicijama, primorane napustiti radna mjesta zbog nedostatka razumijevanja i podrške vezano za simptome menopauze, poslodavci trebaju biti nositelji promjena. Prvi korak je da omoguće adekvatne informacije i podršku ženama. Dodatno, mnoge intervencije su vrlo jednostavne, poput ventilatora na stolu, mogućnosti rada od kuće ili više slobodnih dana za medicinske preglede. No, ključna je edukacija linijskih menadžera kao i stvaranje otvorene i inkluzivne kulture, kako bi osigurali da se ova tabu tema normalizira na radnom mjestu”.

Podršku projektu dali su Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova RH, organizacija Henpicked iz Velike Britanije, udruženje OIE Hrvatska, te tvrtke L’Oreal Adria (Vichy), Philip Morris International Zagreb, Hilton Hoteli Zagreb, Hrvatska pošta i Miva galerija vina.

Humanitarna akcija besplatnog taksi prijevoza žena s karcinomom

Udruga “Nismo same” do sada je za 919 korisnica iz svih krajeva Hrvatske osigurala više od 30.000 besplatnih vožnji, koje je platila zahvaljujući donacijama građana i tvrtki.

Zoran Aragović je dizajner koji stoji za brenda BiteMyStyle fashion design i godinama surađuje s udrugom, te je prethodno za njih dizajnirao majce, tunike i razne druge artikle. 

“Osmislili smo dva parea, nešto što spaja moj dizajn i cijelu ovu priču. Nadam se da ćemo vidjeti na plažama ljude koji ih koriste i da ih razveseljavaju”, izjavio je Aragović. 

Humanitarna akcija “Nisi sama – ideš s nama” osigurava besplatan taksi prijevoz za žene koje su oboljele od raka na kemoterapije i zračenja. Ovo je 18. humanitarna akcija, a trajat će od 20. svibnja do 31. srpnja.

Udruga je do sada platila preko 30.000 vožnji taksijem, što je stajalo više od 200.000 eura.

U petak su potpisali ugovor s Velikom Goricom, koja će donirati 10.000 eura za pokrivanje računa vožnje, a akciju su uključeni Rijeka i Karlovac. Nadaju se da će uskoro i Zagreb organizirati taksi vožnje. 

Korisnice usluge besplatnih taksi vožnji istaknule su važnost akcije koja nije pomogla samo njima, već i njihovim obiteljima. 

“Bio je zimski mjesec i velike prometne gužve, a ja sam bila sigurna da će me svaki dan u dogovoreno vrijeme čekati prijevoz na liječenje i nazad kući”, izjavila je jedna od korisnica.

Udruga provodi i druge projekte za pomoć i podršku oboljelim ženama i njihovim obiteljima kao što su: ”Nisi sama – educiraj se uz zdravu kavu s nama“, ”U listopadu nosimo roza“, ”Humanitarni buvljak“ i dr.

Počinju pripreme za dm žensku utrku koju i ove godine vodi Mario Mlinarić

Treninzi će se održavati radnim danom od 18 do 20 sati, na livadi između nasipa i kraja veslačke staze na Jarunu, dok će subotom i nedjeljom treninzi biti dostupni online, na dm-ovim profilima na Facebooku i Instagramu te na internetskoj stranici trening.com.

Besplatni kondicijski treninzi uvod su u dm žensku utrku, kojom će dm po trinaesti put potaknuti tisuće žena i djece na bavljenje sportom. I ove godine na Jarunu će se održati četiri utrke – ženska rekreativna utrka, ženska profesionalna utrka, utrka za djecu od 3 do 6 godina te utrka za djecu od 7 do 11 godina. dm je za sve uzraste pripremio bogat sportski i zabavni sadržaj, koji ove godine uključuje i zajedničko gledanje prvog nastupa hrvatske nogometne reprezentacije na Europskom prvenstvu u nogometu.

dm ženska utrka dio je dm-ovih aktivnosti usmjerenih na unapređenje zdravlja i dobrobiti žena te će za svaku kupljenu ulaznicu za utrku dm donirati dva pakiranja higijenskih uložaka za 14 osnovnih i srednjih škola, koje su se prijavile na natječaj {ZAJEDNO} za bolje sutra.

Ulaznice za dm žensku utrku možete kupiti u prodavaonicama dm-a i u dm online shopu do 14. lipnja ili na dan utrke na Jarunu. Cijena ulaznice za profesionalnu utrku je 15 eura, za rekreativnu 10 eura, a za dječju utrku 5 eura.

Više informacija o dm ženskoj utrci možete pronaći na internetskoj stranici www.dm.hr.

Ženski problemi sa štitnjačom – od dijagnoze do liječenja

Jedna je od ključnih organa za žensko zdravlje, poremećaj rada štitnjače utječe na mentalno stanje, na hormonski balans, na menstrualni ciklus i plodnost. 

Statistika pokazuje da će jedna od osam žena razviti probleme sa štitnjačom, najčešće nakon trudnoće i u menopauzi. Estrogen je snažan čimbenik rasta i za benigne i za maligne stanice štitnjače što dijelom može objasniti spolnu razliku u prevalenciji čvorova na štitnjači i raka štitnjače, koji je peti najčešći karcinom u žena.

Oko 60 posto osoba ne zna da ima bolesnu štitnjaču

Prema procjeni Američkog društva za štitnjaču, i do 60 posto osoba s bolestima štitnjače nije svjesno svoga stanja. 

Stoga se, svake godine 25. svibnja, na Svjetski dan štitnjače, raznim akcijama poziva na pravovremenu dijagnostiku. Međutim, obično su osobne priče oboljelih, podijeljene na društvenim mrežama ili u četiri oka, presudne da žena kontrolira svoju štitnjaču – ako joj lupa srce, dobiva na težini ili pada u depresiju…

Pregled hormona i ultrazvuk prvi je korak za dijagnozu mogućeg raka štitnjače, najčešće zloćudne bolesti endokrinog sustava. Godišnje se u Hrvatskoj operira oko 4000 štitnjača, od toga 600 karcinoma. U 80 posto slučajeva riječ je o ženama. Prognoze liječenja su dobre, no važna je kontrola organa jer ponekad uopće nema simptoma.

Samopregled

Svatko može napraviti jednostavnu provjeru svoga vrata palpacijom kako bi eventualno otkrili veće čvorove u štitnjači. Samopregled može pomoći u pronalaženju kvržica ili proširenja, no nakon toga treba napraviti ultrazvuk. Čvorovi u štitnjači su relativno česta pojava.

Iznad pedesete godine života, svaka druga žena ima barem jedan ili više čvorova u štitnjači. Iako su najčešće benigne prirode, otprilike pet posto čvorova zapravo je maligno, odnosno riječ je o karcinomu.

Stres kao okidač

U slučaju poremećaja rada štitnjače, simptomi variraju i nerijetko se pogrešno povezuju s trudnoćom, menopauzom ili depresijom.

Kao okidač često se navodi dugotrajna izloženost stresnim situacijama koje mogu dovesti do strukturnih promjena i hormonske neravnoteže.

Lakše je prepoznati simptome pojačanog rada (hipertireoze), jer osoba postaje hiperaktivna, stalno joj je vruće, nepredvidivog je raspoloženja i jako mršavi. Oboljele žene misle da su stalno u predinfarktnom stanju te se upuštaju u beznadnu misiju rješavanja brojnih problema s kozmetičarima, nutricionistima, psiholozima, kardiolozima, a jednostavno rješenje najčešće se pronađe nakon analize krvi i ultrazvučnog pregleda.

Puno je veći problem prepoznati osobu s manjkom hormona štitnjače (hipotireoza), zbog čega ta bolest može biti vrlo podmukla. 

Pogođene žene prati konstantan umor, gubitak volje, depresija, nevoljkost, anksioznost, a onda se javlja i poremećaj menstrualnog ciklusa, gubitak kose, suhoća kože i pucanje noktiju. Estetski problemi će možda prije potaknuti mlade žene da  potraže pomoć, a sredovječne će biti više fokusirane na psihičke probleme i dobivanje na težini. Upravo debljanje najčešće dovodi žene u ordinacije za bolesti štitnjače.

No, briga o štitnjači trebala bi postati sastavni dio zdravstvene higijene i brige o vlastitom zdravlju. Ako se pretjerano znojiš i ako gubiš životnu motivaciju, možda ipak nešto nije u redu s endokrinim sustavom.

Kako problemi sa štitnjačom utječu na žene?

Previše ili premalo hormona štitnjače može učiniti mjesečnice vrlo slabim, obilnim ili neredovitim. Bolest štitnjače također može uzrokovati prestanak mjesečnice na nekoliko mjeseci ili dulje. Ako je imunološki sustav u podlozi, to može dovesti do rane menopauze prije 40. godine. Štitnjača utječe i na ovulaciju. Ako žena ima problema s tom žlijezdom, može doći do otežanog začeća i pobačaja. Normalna funkcija štitnjače ključna je za plodnost i zdravu trudnoću. Obavezno testirajte hormone štitnjače ako ste imali spontani pobačaj ili pak ne možete zatrudnjeti nakon godinu dana nezaštićenog spolnog odnosa.

Hipotireoza i menopauza

Kod žena u menopauzi smanjena funkcija štitnjače donosi simptome slične onima koji se javljaju zbog same menopauze (umor, promjene raspoloženja, poremećaji spavanja, debljanje, anemija i povišena razina kolesterola u krvi). Istraživanja su pokazala da svaka treća žena ne mora kriviti menopauzu za sve te tegobe te bi rješenje mogla dobiti nakon pregleda štitnjače.

Stanjuju se čak i dlačice na obrvama

Vrlo frustrirajući simptom za žene može biti stanjivanje ili gubitak kose, a stanjuju se čak i dlačica na obrvama. Kada štitnjača ne radi ispravno, tijelo ne dobiva energiju za stimulaciju folikula. Može proći tri do četiri mjeseca od početka hipotireoze prije nego što se primijeti gubitak kose. Niske razine hormona štitnjače izravno utječu i na kožu. Žene mogu imati problema od “glave do pete” – od suhog vlasišta koje se peruta do suhih, ispucalih peta na stopalima.

Moždana magla

Hipotireoza može negativno utjecati na pažnju i koncentraciju, pamćenje, percepciju, jezik i psihomotoriku. Ovaj uznemirujući simptom općenito je reverzibilan s liječenjem levotiroksinom.  Bolesnici s blagom hipotireozom mogu doživjeti “moždanu maglu”, teško im je planirati, pamtiti, smanjuje se pažnja i koncentracija, nemaju više sposobnost obavljati više zadataka istovremeno.

Nemojte se liječiti alternativnim preparatima

Važno je istaknuti da se bolesti štitnjače vrlo uspješno liječe. Kod hipotireoze primjenjuje se trajna nadomjesna terapija hormonima. Hipertireoza se liječi medikamentozno, radioaktivnim jodom ili operativno.

S obzirom na dobre prognoze liječenja, paradoksalno je koliko se često u Hrvatskoj poseže za alternativnim preparatima za liječenje štitnjače poput raznih algi ili pak pripravaka s jodom.

Liječnici upozoravaju da se na vlastitu ruku ne uzimaju takvi pripravci jer mogu ozbiljno naštetiti.

dm podcast o štitnjači

”Ja i moja štitnjača”

Upravo zbog važnosti ove žlijezde na zdravlje žene, dm je prezentirao podcast koji govori o njezinom djelovanju, simptomima, ali i mogućnostima liječenja. Time je dm, prateći detaljno žensko zdravlje, o čemu je objavljeno nekoliko različitih podcasta, došao i do ove teme.

U tim podcastima, koje smo objavili na HINA Zdravlje, dm je omogućio da se uz zanimljive i stručne sugovornike ženama ponudi sveobuhvatna edukacija, pružajući prostor temama o kojima se rijetko govori te se iz različitih perspektiva sagledava fizičko, mentalno i socijalno zdravlje žena.

U podcastu pod nazivom ”Ja i moja štitnjača, gosti su prof. dr. sc. Krešimir Gršić, kirurg glave i vrata, voditelj Odjela za kirurgiju glave i vrata KBC Zagreb, predsjednik Zagrebačke lige protiv raka, gđa. Verica Mešić, predsjednica Hrvatske udruge za bolesti štitnjače i prim. dr. Sunčica Andreja Rogan, spec. endokrinolog, voditeljica Poliklinike Medikol. Raspravu je moderirala mag. pharm. Anita Galić.

Teme o kojima se razgovaralo u ovom zanimljivom podcastu su:

VIDEO možete pogledati na YouTubeu, ali i na portalu HINA Zdravlje.

Prvi put izveden zahvat zaleđivanja malignog tumora na dojci

Krioablacija, odnosno zaleđivanje tumora, u toj se bolnici primjenjuje unatrag dvije godine, no dosad se taj zahvat koristio za liječenje karcinoma bubrega, pluća i kostiju, a od danas se koristi i za karcinom dojke, priopćio je u srijedu KBC.

U Klinici za tumore zahvat zaleđivanja karcinoma dojke izveli su voditelj Odjela za intervencijsku radiologiju Luka Novosel, radiologinja Karolina Bolanča Čulo te voditeljica Odjela za dijagnostiku dojke Sanja Baršić Ostojić.

‘”Krioablacija je tehnika kojom se zaleđuju isključivo štetna tkiva i tumori te se tako ciljano uništavaju, a bez implikacija na okolno zdravo tkivo”, objašnjava Novosel.

Sam postupak sastojao se od preciznog navođenja iglenih sondi kroz kožu, koje se pomoću UZV uređaja postavljaju u tumor, nakon čega je slijedilo stvaranje ledene zone, promjera do tri centimetra koja je uzrokovala uništenje tumorskih stanica.

“Ovim zahvatom pacijentici je pošteđen preostali dio dojke, s obzirom da nisu ustanovljene metastaze”, istaknuo je Novosel.

Riječ je o zahvatu pogodnom za pacijentice koje nisu idealni kandidati za klasičnu resekciju dojke zbog dobi i komorbiditeta ili rizika anestezije, te za tumore do dva centimetra ili manje metastaze.

Dodatna je prednost zahvata krioablacije tumora dojke što se radi ambulantno, bezbolno je te traje jedan sat nakon čega pacijentica može ići kući, ističe ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić.

Probir za rak dojke trebao bi početi od 40. godine

Utjecajna preporuka USPSTF-a poništava njegove kontroverzne smjernice iz 2009. da bi probir raka dojke trebao početi u dobi od 50 godina. 

Njegove ažurirane smjernice podudaraju se s drugim velikim organizacijama koje kažu da bi za žene s prosječnim rizikom od raka dojke trebao početi probir u dobi od 40 godina.

Te organizacije uključuju American Cancer Society, American College of Obstetricians and Gynecologists i National Comprehensive Cancer Network.

Ažuriranje USPSTF-a iz 2016. navodi da žene mogu početi s probirom u dobi od 40 godina ako to žele one i njihovi liječnici, ali to je ažuriranje rezultiralo “širokom zbunjenošću liječnika i pacijenata”, rekla je dr. Evita Singh, pročelnica odjela za snimanje dojki na Institutu za rak Karmanos u Detroitu.

Američki osiguravatelji već moraju po zakonu u potpunosti pokriti mamografiju za žene starije od 40 godina koje to žele, ali preporuka USPSTF-a sada će osigurati nastavak te pokrivenosti prema Zakonu o pristupačnoj skrbi nakon sljedeće godine.

Snižavanjem dobi za početak dvogodišnjeg probira na 40 godina, USPSTF potvrđuje dokaze da više žena mlađih od 50 godina sada dobiva dijagnozu raka dojke.

Danska podiže ograničenje za pobačaj na 18. tjedan trudnoće

Do sada je ograničenje za pobačaj u Danskoj bilo 12 tjedana.

Danska ministrica unutarnjih poslova i zdravstva Sophie Løhde izjavila je da “nema medicinskih dokaza za trenutačnu granicu, a također ne postoji ništa što bi upućivalo na to da će biti znatno više pobačaja ili da će se obavljati mnogo kasnije ako povisimo granicu”.

Izmjena zakona trebala bi stupiti na snagu sredinom 2025. godine. Osim toga, daje se djevojčicama od 15 do 17 godina samostalnost da naprave pobačaj bez pristanka roditelja ili odobrenja specijalističke komisije.

Danska je bila jedna od prvih zapadnoeuropskih zemalja koja je ženama dala pravo na pobačaj po vlastitoj želji.

Od 1973. godine trudnice koje žive u Danskoj mogu pobaciti do kraja 12. tjedna bez potrebe za navođenjem razloga i bez nadoknade troškova.

Čak i nakon toga, pobačaji su mogući pod određenim uvjetima, ali zahtijevaju odobrenje komisije za pobačaje.