Država je prepoznala problem menstrualnog siromaštva

Potvrđuju to podaci Ministarstva rada koje je, vodeći se podacima o broju učenica u osnovnim i srednjim školama po županijama, a koje mu je dostavilo resorno Ministarstvo znanosti, županijama i Gradu Zagrebu dodijelilo milijun eura sukladno tim brojkama.

Najviše Zagrebu, najmanje Ličko-senjskoj županiji

Najviše je sredstava, gotovo 220 tisuća eura, pripalo Gradu Zagrebu, najmanje, samo 9200 eura, Ličko-senjskoj županiji.

Po dodijeljenim sredstvima slijede Splitsko-dalmatinska (115.500 eura), Zagrebačka (66.600), Osječko-baranjska (65.500), Istarska (47.100), Primorsko-goranska, Zadarska (43.800), Varaždinska, (42.700),  Vukovarsko-srijemska (36.600), Brodsko-posavska (32.400), Dubrovačko-neretvanska (31. 300) i Sisačko-moslavačka županija  (31.100 eura).

U skupini županija kojima je, zbog manjeg broja učenica, dodijeljeno manje od 30. 000 eura su Krapinsko-zagorska, Međimurska, Bjelovarsko-bilogorska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Šibensko-kninska, Virovitičko-podravska  i Požeško-slavonska.

Ministarstvo nije navelo kada je odobrena sredstva doznačilo županijama, no u svom odgovoru Hini istaknulo je da su županije i Grad Zagreb bili dužni doznačena sredstva dalje transferirati osnivačima škola na svom području, neovisno tko im je osnivač.

Naglasilo je i kako je ”organizacija nabave higijenskih potrepština  u isključivoj nadležnosti osnivača”, odnosno da ono s tim nema ništa, te da su „prema dostavljenim informacijama, doznačena sredstva u cijelosti iskorištena“.

 Uzme li se u obzir da u Hrvatskoj ima 927 redovnih osnovnih škola (s 1084 područne) i 407 srednjih, nabava i distribucija higijenskih potrepština poprilično je zahtjevna. 

Glasovac: Sa školama se krenulo tek od rujna

Saborska zastupnica Sabina Glasovac (SDP), zahvaljujući čijem je zauzimanju Vlada osigurala milijun eura za besplatne uloške školama i skloništima za žene žrtve nasilja, upozorava da u praksi sve ide poprilično sporo.

”Osim kod skloništa kojima su neka sredstva doznačena početkom ove godine i nedavno, sa školama se krenulo tek od rujna”, rekla je zastupnica, upirući prstom u sporost administracije.

”Izgubili smo vise od pola godine zbog sporosti administracije i preduge priprema, ali bolje ikad nego nikad”, kazala je Glasovac.

Vidjet ćemo koliko je sredstava potrošeno u četiri mjeseca otkada se potrepštine dostavljaju školama i jesu li osigurana sredstva dostatna za opskrbu menstrualnim higijenskim potrepštinama za cijelu godinu, poručila je zastupnica SDP-a.

Sredstva za uloške za 24 skloništa

Kada je pak riječ o skloništima za žene, Ministarstvo navodi da je sredstva za higijenske potrepštine doznačilo izravno osnivaču skloništa, a da je njegovom odlukom obuhvaćeno 24 skloništa. Kriterij za dodjelu sredstva bio je godišnji broj korisnica.

O kojim se skloništima i kojem iznosu radi, nije navelo.

Da odluka države nije jednokratna, potvrđuje državni proračun za iduću te njegove projekcije za 2025. i 2026., iz kojih je razvidno da u iduće tri godine država za besplatne menstrualne higijenske potrepštine planira osigurati tri milijuna eura, svake godine po milijun.

Besplatne higijenske uloške ranije osiguralo 15-ak gradova

Prije države, 15-ak gradova samostalno je osiguralo besplatne higijenske uloške za učenice svojih osnovnih škola, a neki i za srednjoškolke, među njima su Rijeka, Varaždin, Karlovac, Samobor.

Lokalne jedinice, ali i država pokrenuli su se nakon što je prije dvije godine objavljeno istraživanje Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter iz Rijeke koje je pokazalo da više od trećine žena mora štedjeti na higijenskim ulošcima.

Također je pokazalo da ih mnoge djevojčice i djevojke ne mogu kupiti u količini koja im treba, zbog čega ili izostaju s nastave ili traže zamjenu za njih pa koriste gaze, krpe, toaletni papir.

Škotska je prva država u svijetu koja je zakonski omogućila besplatne higijenske uloške i tampone koji su dostupni u školama, na fakultetima i javnim institucijama.

Inicijativa “#NeZaboraviMe” traži povećanje broja BRCA testiranja u Hrvatskoj

”Pune tri godine od usvajanja Nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030., genetička testiranja koja čine osnovu prevencije i liječenja raka dojke ili jajnika i na koja pacijentice imaju pravo unutar hrvatskog javnozdravstvenog sustava, nisu zaživjela u mjeri u kojoj bi trebala”, priopćila je inicijativa. 

Ističu da se testiranja na BRCA 1 i BRCA 2 mutacije, kojima se može utvrditi visoki rizik od razvoja raka dojke i jajnika, ili definirati preciznija terapija, u Hrvatskoj ne provode u dovoljnoj mjeri ni u skladu s kriterijima iz stručnih smjernica na području cijele Hrvatske. 

S ciljem što hitnijeg rješavanja tog problema, inicijativa je organizirala sastanke akterima javnozdravstvenog sustava iz kojih je proizašlo pet zahtjeva, usmjerenih na povećanje dostupnosti BRCA testiranja u Hrvatskoj.

Inicijativa, uz ostalo traži raspisivanje natječaja za uspostavljenu specijalizaciju iz medicinske genetike, potreban broj specijalista u budućnosti, zapošljavanje i osposobljavanje stručnjaka za laboratorijski rad te uspostavu edukacije za rad u genetičkim savjetovalištima do završetka specijalizacije i uspostavljanje centra ili centara izvrsnosti.

Slovenija testira daleko više od Hrvatske

“Zahtjevi naše inicijative usmjereni su na potrebno poboljšanje pristupa genetičkom testiranju u Hrvatskoj. Dovoljno je pogledati u susjedstvo pa vidjeti kako to rade drugi. U Sloveniji, koja ima upola manje stanovnika od Hrvatske, testiranje se obavlja bez velikih poteškoća”, poručila je predsjednica udruge Nismo same Ivana Kalogjera

Navodi da se u Institutu za onkologiju u Ljubljani godišnje testira više od 3000 pacijenata, što je daleko više nego u Hrvatskoj.

U inicijativi ističu kako neće stati dok ta tema ne dobije zasluženo mjesto kod ključnih donositelja odluka, među kojima se najviše ističu Ministarstvo zdravstva, HZZO, ali i klinički bolnički centri.

Predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska i voditeljica Odjela za citologiju Kliničkog zavoda za patologiju i citologiju “Ljudevit Jurak” Vesna Ramljak ističe da tema BRCA testiranja jest pitanje struke, ali velikim dijelom i administracije koja se mora što prije pokrenuti kako bi se spasili životi žena diljem Hrvatske.

“Rješenja postoje, ali za njih treba više volje i posvećenosti”, poručila je Ramljak, ističući da su testiranja na BRCA mutacije nužan alat usmjeren na spašavanje života zdravih žena, ali i pacijentica koje već imaju dijagnozu.

Uz podršku više od 77 tisuća građana osigurana donacija za rad udruge P.I.N.K. – LIFE

Sredstva su namijenjena otplati ultrazvuka za Kliniku za neurologiju KBC-a Sestre Milosrdnice te obnovi prostora u kojima Udruga provodi edukativne programe i pruža psihološko savjetovanje.

Više od 77 tisuća kupaca koji su tijekom listopada, Međunarodnog mjeseca borbe protiv raka dojke, u dm-u kupili odabrane proizvode omogućili su ovu donaciju jer je dm s partnerima izdvojio pet posto ukupnog prometa ostvarenog prodajom dezodoransa bez aluminijskih soli te Cedevite Pink.

”Ova je donacija nastavak dugogodišnje suradnje dm-a i Udruge P.I.N.K. – life te naših zajedničkih nastojanja da sugrađanima osiguramo bolju prevenciju, dijagnostiku i liječenje. Uspjeh petog izdanja kampanje za nas u dm-u ima posebno značenje jer smo tijekom ove godine poseban naglasak stavili upravo na žensko zdravlje. Ponosni smo što smo još jednom građane podsjetili na važnost brige o zdravlju i što se više od 77 tisuća njih aktivno uključilo u kampanju kako bi podržali rad udruge”, izjavila je Gordana Picek, voditeljica resora nabave i marketinga dm-a za regiju Adria te voditeljica prodajne regije u Hrvatskoj.

”Izrazito sam ponosna što smo tijekom višegodišnje suradnje na kampanji Pink Ribbon izgradili partnerski odnos i sretna sam što nam je partner baš dm. Za udrugu je ovo jako važna kampanja jer razinu osviještenosti o raku dojke podiže na jednu višu ljestvicu. Vrlo nam je značajna i financijska potpora jer bez nje nije moguće realizirati planove udruge. Još jednom zahvaljujem svima u dm-u i svim građanima koji su kupnjom podržali ovu donaciju, istaknula je Nives Moric Noha, predsjednica Udruge P.I.N.K. – life.

Tijekom pet izdanja kampanje Pink Ribbon dm je uz pomoć kupaca i partnera podržao rad Udruge s više od 48.000 eura. Uz provedbu radionica s onkološkim pacijentima, prikupljena sredstva omogućila su opremanje kirurške sale Opće bolnice Dubrovnik, kupnju histeroskopa, otplatu ultrazvučnog uređaja za KBC Zagreb te otplatu ultrazvuka za Kliniku za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice.

40 godina u Hrvatskoj: Izložba o medicinski potpomognutoj oplodnji

U povodu 40. godišnjice prve upješne medicinski potpomognute oplodnje u Hrvatskoj, u utorak je na Zrinjevcu otvorena izložba “40 priča – Zašto baš mi” o ljudima koji su se suočili s problemom neplodnosti.

Hrvatska ima problem stalnog rasta neplodnosti, a pacijenti koji se odluče na medicinski potpomognutu oplodnju suočeni su s kulturom srama, skrivanja i stigmatizacije neplodnosti, poručili su organizatori izložbe.

“Izložba se fokusira na 40 priča o ljudima koji su na neki način dotaknuti neplodnošću”, izjavila je Biljana Šantić iz udruge RODA dodavši kako je nazvana “Zašto baš mi”, jer je to pitanje koje si sve neplodne osobe postave na početku svoga puta, kada kreću u postupke umjetne oplodnje.

Izložba želi prenijeti tri poruke: o nužnosti podrške svim ljudima koji se suočavaju s neplodnošću, dobrobiti liječenja neplodnosti i potrebi brisanja društvene stigme s te teme, naglasila je Šantić.

“Svi smo na neki način naslijedili narative koji su se prenosili generacijama, a treba ukazati na potrebu prekidanja pogrešnih narativa. Izložba nas poziva da mijenjamo kulturu srama, skrivanja i stigmatizacije neplodnosti”, kaže Šantić.

Svjedočimo stalnom rastu broja neplodnih parova, danas ih je u Hrvatskoj 15 do 17 posto, odnosno svaki peti – šesti par traži pomoć stručnjaka, istaknula je Lana Škrgatić iz Zavoda za humanu reprodukciju.

Naglasila je tradiciju liječenja neplodnosti kod nas jer je Hrvatska osma na svijetu uspješno obavila medicinski potpomognut porod putem postupka IVF (In vitro oplodnja).

“Zahvaljujući hrvatskim stručnjacima više od 40.000 djece je začeto umjetnom oplodnjom, oko 1600 godišnje, odnosno pet posto djece, u Hrvatskoj rodi se zahvaljujući tom postupku” rekla je Škrgatić.

Neplodnost je višedimenzionalni proces koji uključuje zdravlje, obiteljske odnose i socijalne interakcije, a povrh toga je teški emotivni i psihološki teret.

Stoga je zadatak stručnjaka i države edukacija poglavito mlade populacije da je odgađanje rađanja jedan od najrizičnijih faktora za kasniju neplodnost, poručila je Škrgatić.

Društveni su odnosi važni za zdravlje starijih žena…

Žene u srednjim godinama koje imaju “zadovoljavajuće” odnose s partnerima, prijateljima i kolegama imaju manju vjerojatnost da će kasnije u životu razviti više od jednog kroničnog zdravstvenog stanja, pokazala je nova studija.

Žene su izloženije većem riziku od višestrukih kroničnih bolesti kako stare ako smatraju da su ti odnosi nezadovoljavajući, kažu znanstvenici.

Nova studija, objavljena u časopisu General Psychiatry, analizirala je podatke gotovo 7700 žena u Australiji.

Žene nisu imale 11 uobičajenih kroničnih stanja u dobi od 45 do 50 godina kada je studija započela 1996. godine.

Svake tri godine žene su izvijestile o razini zadovoljstva svojim partnerima, članovima obitelji, prijateljima, poslom i društvenim aktivnostima.

Žene su praćene 20 godina kako bi se vidjelo jesu li razvile dijabetes, hipertenziju, srčane bolesti, moždani udar, kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB), astmu, osteoporozu, artritis, rak, depresiju i anksioznost.

Tijekom razdoblja praćenja oko 58 posto žena razvilo je više od jednog stanja.

Znanstvenici su otkrili da su žene koje su prijavile najnižu razinu zadovoljstva svojim društvenim odnosima imale dvostruko veći rizik od razvoja višestrukih kroničnih bolesti u usporedbi s onima koje su prijavile najvišu razinu zadovoljstva, prema analizi.

Slični rezultati pronađeni su u svakoj različitoj vrsti društvenog odnosa.

Autori su rekli da se otkriće samo djelomično može objasniti drugim čimbenicima kao što su bogatstvo i status “ponašanja i menopauze”, ali su sugerirali da bi liječnicima moglo biti korisno da ispitaju svoje pacijente o njihovim društvenim odnosima.

“Naša otkrića imaju značajne implikacije za upravljanje kroničnim bolestima i intervenciju”, napisali su autori sa Sveučilišta Queensland u Brisbaneu.

Prvo, na individualnoj razini, ove implikacije mogu pomoći u savjetovanju žena u vezi s prednostima uspostavljanja ili održavanja visokokvalitetnih i raznolikih društvenih odnosa kroz srednju dob do rane starosti.

Drugo, na razini zajednice, intervencije usmjerene na zadovoljstvo ili kvalitetu društvenih odnosa mogu biti osobito učinkovite u sprječavanju progresije kroničnih stanja.

Treće, na državnoj i globalnoj razini, društvene veze (npr. zadovoljstvo društvenim odnosima) trebale bi se smatrati javnozdravstvenim prioritetom u prevenciji i intervenciji kod kroničnih bolesti, rekli su znanstvenici.

“Ove implikacije mogu pomoći u savjetovanju žena o prednostima uspostavljanja ili održavanja visokokvalitetnih i raznolikih društvenih odnosa tijekom srednje do rane starosti”, dodali su oni.

Dan podizanja svijesti o endometriozi, ženskoj bolesti

Dan podizanja svijesti o endometriozi, 1. ožujka, prvi se puta obilježava u Hrvatskoj, a proglasio ga je Hrvatski sabor u veljači, na inicijativu Udruge žena oboljelih od endometrioze “Ja sam 1 od 10”, budući da od te bolesti u Hrvatskoj pati oko 90.000 žena.

Na taj se način želi upozoriti na veliki javnozdravstveni i medicinski problem jedne od najučestalijih dobroćudnih bolesti u Hrvatskoj koja pogađa oko 10 posto žena reproduktivne dobi u svijetu, priopćili su u srijedu iz saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora.

Endometrioza je, kako je istaknuto, jedan od značajnih uzroka neplodnosti te bi se podizanjem svijesti o toj bolesti među pacijenticama i liječnicima poboljšala vjerojatnost pravodobne dijagnostike i liječenja što bi unaprijedilo kvalitetu skrbi za reproduktivno zdravlje žena.

“U Klinici za ženske bolesti i porode KBC Zagreb godišnje se operira oko 500 pacijentica s tom bolešću, dok se oko 40 do 50 pacijentica s najtežim slučajevima, duboko infiltrirajućom endometriozom, operira u stručnim liječničkim timovima.

Prema podacima iz 2021. godine pod dijagnozom endometrioze godišnje se hospitalizira oko 600 pacijentica”, stoji u priopćenju.

Oboljele od endometrioze često prolaze “ispod radara”

Obilježavanje Dana podizanja svijesti o endometriozi u Hrvatskoj pridonijet će unapređenju zdravlja, sprječavanju, ranom otkrivanju i liječenju endometrioze i njezinih posljedica te podizanju kvalitete života oboljelih žena, osobito mlađih generacija koje zaslužuju kvalitetniji pristup i bolja rješenja za život s ovom kroničnom neizlječivom bolesti, smatraju iz Udruge žena oboljelih od endometrioze “Ja sam 1 od 10”.

Kažu i da “varijabilna i široka simptomatologija endometrioze te ograničena svijest o toj bolesti otežavaju dijagnozu” pa oboljele žene u zdravstvenom sustavu često prolaze “ispod radara” i nisu adekvatno tretirane, zbog čega godinama trpe nesnosne bolove.

Endometrioza je kronična, progresivna bolest obilježena rastom tkiva nalik na sluznicu maternice izvan šupljine maternice, a može zahvatiti gotovo bilo koji organ u tijelu žene. Rast endometriotičnih plakova uzrokuje kroničnu upalnu reakciju koja može rezultirati stvaranjem ožiljnog tkiva unutar zdjelice i drugih dijelova tijela, a najčešći simptomi bolesti su vrlo bolne menstruacije koje onemogućuju da žena obavlja uobičajene dnevne aktivnosti.

Također su jedni od simptoma bolni spolni odnosi, bol pri pražnjenju crijeva i/ili mokrenju, kronična bol u zdjelici, nadutost trbuha, mučnina, umor, a ponekad i depresija i tjeskobe.

Medicinska oplodnja – državne klinike na dnu, vode privatni liječnici

Dok se broj postupaka u odnosu na 2020. povećao za gotovo 30 posto, broj rođene djece porastao je za malo manje od 20 posto. Razlog koji za to mahom navode stručnjaci s kojima smo razgovarali jest utjecaj korone na kvalitetu jajnih stanica te spermatozoida.

”Još nemamo objavljene znanstvene dokaze za to, ali iskustveno možemo reći da ne pamtimo tako loše spermiograme, odnosno analize sjemena, kakve smo imali kod pacijenata koji su nedavno preboljeli koronu. I kvaliteta jajnih stanica kod pacijentica koje su imale koronu bila je lošija. Svojevrsna preporuka je bila da se postupci ne obavljaju tri mjeseca nakon preboljele korone kod žena te šest mjeseci kod muškaraca.

No, nakon potpune obustave obavljanja postupaka tijekom pandemije kod nekih pacijenata nije bilo vremena za čekanje”, kaže dr. Dinka Pavičić Baldani, voditeljica Odjela za MPO Klinike za ženske bolesti i porode u zagrebačkoj Petrovoj te predsjednica Društva za humanu reprodukciju Hrvatskog liječničkog zbora.

Takva smanjena kvaliteta spolnih stanica nakon korone srećom, ističe dr. Pavičić Baldani, nije trajna te se kod pacijenata stanje vraćalo na ono prije korone za nekoliko mjeseci – kod žena je oporavak išao brže nego kod muškaraca, kod kojih su posljedice bile vidljive i do godinu dana.

U 2021. godini, prema podacima koje je Ministarstvo zdravstva objavilo u Godišnjem izvješću o MPO aktivnostima, nakon postupaka medicinski pomognute oplodnje rođeno je 1831 dijete. Stavimo li to u odnos s ukupnim brojem novorođene djece, riječ je o pet posto ukupno rođene djece te godine: kada ta generacija krene u školu, statistički u Hrvatskoj neće biti nijednog razreda u kojem nema djeteta začetog medicinski pomognutom oplodnjom.

Uspješnost klinika ovlaštenih za obavljanje postupaka MPO-a – iako svi koriste iste lijekove i provode iste protokole – značajno se razlikuje. Od državnih ustanova iznimka je Petrova bolnica, koja je po uspješnosti jedina iznad prosjeka, a na vrh rang-liste zasjelo pet privatnika, piše novinarka Jutarnjeg lista Kristina Turčin.

Testiranje za utvrđivanje rizika od raka nepoznato brojnim ženama

Prema istraživanju koje je provela agencija Ipsos na 600 ispitanika, čak 86 posto žena u Hrvatskoj nije dovoljno upoznato s mogućnosti takvog genetskog testiranjima koje im može spasiti život. 

Istodobno, statistički podaci pokazuju da će od raka dojke u Hrvatskoj oboljeti svaka deseta žena, dok od raka jajnika u Hrvatskoj godišnje obolijeva skoro 400 žena, ističu udruge Udruge Sve za nju, Nismo same, Europa Donna Hrvatska, Caspera iz Splita i Ja Ka iz Osijeka.

Upravo zbog nedovoljne svijesti o testiranjima koje mogu spasiti živote žena, pokrenule su inicijativu #NeZaboraviMe kojom se želi stvoriti potrebne uvjete za testiranje unutar javno-zdravstvenog sustava tako da se svaka žena koja za to ispunjava uvjete testira. 

Također, cilj je i educirati što veći broj žena te njihovih obitelji i prijatelja o važnosti BRCA genetičkog testiranja.

Testiranje pridonosi i boljem ishodu liječenja

Iz udruga ističu da su BRCA 1 i BRCA 2 geni koje ima svatko od nas, a pomažu u sprečavanju raka stvarajući proteine koji čuvaju stanice od abnormalnog rasta. Međutim, ako je kod njih prisutna mutacija, odnosno pogreška, tada se povećava rizik od raka jajnika i dojke, ali i nekih drugih vrsta raka. 

“Upravo je zato važno genetičko testiranje koje će zdrave žene s mutacijom BRCA gena usmjeriti prema učestalijim pregledima i redovitim konzultacijama s liječnikom, što je posebno važno kod raka jajnika koji se često prekasno otkrije da bi se učinkovito liječio”, istaknule su u priopćenju. 

Za već oboljele žene testiranje osigurava ciljaniju terapiju s potencijalno boljim ishodima liječenja.

''Status mutacije BRCA gena je važan za planiranje strategije liječenja, jer BRCA pozitivne bolesnike tada možemo liječiti određenom skupinom ciljanih lijekova'', objašnjava pročelnica Poliklinike u Klinici za onkologiju KBC-a Rebro Natalija Dedić Plavetić

Smatra da je ovo testiranje važno i za zdrave srodnike radi utvrđivanja rizika za razvoj određenog tipa raka i provođenje češćih i ranijih preventivnih pregleda. 

Iz Udruge SVE za NJU ističu kako svi važni akteri u području BRCA testiranja moraju uložiti sve potrebne napore kako bi zdrave žene i pacijentice dobile priliku koju zaslužuju – bilo da je riječ o prevenciji, ili ranom detektiranju bolesti, bilo da je riječ o učinkovitijem liječenju.

''Naš je cilj značajno povećanje broja BRCA testiranja u skladu s kriterijima iz stručnih smjernica na području cijele Hrvatske'', istaknula glavna tajnica te udruge Ljiljana Vukota.

Zašto žene imaju manje šanse za oživljavanje na javnom mjestu od muškaraca?

Prolaznici bi mogli biti "zabrinuti zbog ozljeđivanja, ili dodirivanja žena", što bi ih moglo spriječiti u pružanju spasonosne kardiopulmonalne reanimacije na ulici, ili drugim javnim mjestima, sugeriraju znanstvenici.

Oni su pozvali ljude da nauče kako izvoditi postupak oživljavanja i da ga primjene "bez oklijevanja" na svima kojima je to potrebno, bez obzira na njihovu dob, spol, ili mjesto.

Tim kanadskih znanstvenika istraživao je pružanje pomoći ljudima kada dožive srčani zastoj – kada im srce iznenada prestane kucati.

Analizirali su podatke o više od 39.000 srčanih zastoja koji su se dogodili izvan bolničkog okruženja u Kanadi i SAD-u između 2005. i 2015. godine.

Gotovo četvrtina (23 posto) dogodila se na javnim mjestima.

Pacijenti su bili prosječne dobi od 67 godina, a 29 posto slučajeva bile su žene.

Prolaznici su samo polovicu pacijenata (54 posto) oživljavali.

Znanstvenici su otkrili da su žene na javnim mjestima imale 28 posto manju vjerojatnost da će biti oživljavane u usporedbi s muškarcima.

Čini se da u domovima i na drugim privatnim mjestima spol nije bio povezan s time je li osoba oživljavana, ili nije.

Prema studiji koja je predstavljena na Europskom kongresu hitne medicine u Barceloni, znanstvenici su otkrili da je manja vjerojatnost da će stariji ljudi biti oživljavani na privatnim lokacijama.

Sa svakih deset godina više, muškarci su imali oko devet posto manju vjerojatnost da će biti oživljavani tijekom srčanog zastoja, a žene su imale tri posto manje izglede. 

Predstavljajući studiju, dr. Sylvie Cossette iz istraživačkog centra Montreal Heart Institute u Kanadi, rekla je:

"Proveli smo ovu studiju kako bismo pokušali otkriti čimbenike koji bi mogli obeshrabriti ljude od postupka oživljavanja uključujući sve čimbenike koji bi mogli odvratiti ljude od oživljavanja žena. Željeli bismo detaljnije proučiti to pitanje kako bismo razumjeli što se krije iza razlike. To bi nam moglo pomoći da budemo sigurni da će postupak oživljavanja dobiti svatko tko to treba, bez obzira na spol, dob, ili lokaciju''. 

Dr. Alexis Cournoyer iz bolnice Hopital du Sacre-Coeur de Montreal u Kanadi, dodaje: "U hitnim slučajevima kada je netko bez svijesti i ne diše pravilno, osim pozivanja hitne pomoći, prolaznici bi trebali oživljavati. To će pacijentu dati mnogo veće šanse za preživljavanje i oporavak".

"Naša studija pokazuje da je manje vjerojatno da će žene, koje dožive srčani zastoj, biti oživljavane u usporedbi s muškarcima, osobito ako se hitan slučaj dogodi u javnosti. Ne znamo zašto je to tako. Moguće je da su ljudi zabrinuti zbog ozljeđivanja, ili dodirivanja žena, ili da misle da je manja vjerojatnost da će žena doživjeti srčani zastoj", kaže Cournoyer.

Ovulacijski testovi za urin povećavaju izglede za trudnoću

Stručnjaci su analizirali sedam postojećih istraživanja i otkrili da mokrenje na testne štapiće može pomoći ženama da prepoznaju najplodnije razdoblje u svom menstrualnom ciklusu.

Određivanje najplodnijeg vremena za spolni odnos pomoću ovulacijskog testa za urin povećalo je izglede za trudnoću i živo rođenje između 20 i 28 posto, u usporedbi s 18 posto u kontrolnoj skupini koja nije koristila test.

Podaci istraživanja previše su ograničeni da bi se moglo reći jesu li i druge metode promatrane u studiji uspješne ili ne, te je potrebno dodatno istraživanje.

To uključuje metode koje se temelje na podizanju svijesti o plodnosti kao što je praćenje kalendara, praćenje promjena u cervikalnoj tekućini i tjelesnoj temperaturi.

Nalazi su se odnosili na žene mlađe od 40 godina koje su pokušavale zatrudnjeti kraće od 12 mjeseci.

Istraživanje Cochrane koje su proveli sveučilište Oxford, bolnica Royal Berkshire u Readingu i bolnica Princess Anne u Southamptonu, uključivalo je podatke za 2464 žene ili parova koji su pokušavali zatrudnjeti.

Tatjana Gibbons, istraživačica na Oxfordovom odjelu za žensko i reproduktivno zdravlje i glavna autorica studije, rekla je: "Mnogim parovima je teško postići trudnoću, što može dovesti do zabrinutosti zbog njihove plodnosti. Otkriće da jednostavan i lako dostupan test za urin može povećati izglede para za uspješno začeće vrlo je uzbudljivo jer može dati parovima veću kontrolu nad njihovim putovanjem kroz plodnost i potencijalno može smanjiti potrebu za ispitivanjem i liječenjem neplodnosti".

Profesor Christian Becker, s istog odjela, dodao je: "Visoki prag dokaza koji se zahtijeva u istraživanju Cochrane čini čak i ove dokaze umjerene kvalitete za učinkovitost testova ovulacije za urin prilično impresivnim, kao i iznenađujućim s obzirom na to koliko dugo su dostupni''. 

Znanstvenici su upozorili da, budući da su mnoge studije financirali proizvođači testova, rezultate treba tumačiti s oprezom.