Nova studija provedena na laboratorijskim miševima ukazuje na to da redovit ritam vježbanja donosi više prednosti za zdravlje.
Premda u mozgu postoji središnji tjelesni sat koji se nalazi u suprahijazmatičnoj jezgri, smještenoj u bazalnom dijelu prednjeg hipotalamusa, postoje i ostali periferni tjelesni satovi. Suprahijazmatična jezgra važna je jer regulira cirkadijalni ritam.
Naš središnji sat CNS (središnji živčani sustav) djeluje kao glavni ”pacemaker” za proizvodnju i održavanje cirkadijskog ritma u cijelome tijelu.
A tjelovježba može resetirati periferne tjelesne satove u zglobovima i kralježnici, pokazalo je istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Manchesteru.
Dogodi li se taj ”reset” svaki dan u isto vrijeme, periferni bi satovi mogli biti sinkroniziraniji s onim glavnim, otkrili su istraživači.
Prethodna istraživanja pokazala su da nesinkronizirani satovi u perifernim tkivima mogu povećati rizik od razvoja zdravstvenih problema poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, prenosi Science Alert.
“Naši su rezultati pokazali da je tjelesna aktivnost koja se prakticira tijekom jutra povezana s dnevnim obrascima ciklusa spavanja/buđenja i da prenosi informacije o vremenu iz središnjeg sata u mozgu, koji je osjetljiv na svjetlost, do skeletnog tkiva koje nosi težinu. To zapravo šalje signal vašem koštanom sustavu da je vrijeme da se probudi”, pojasnio je Qing-Jun Meng, kronobiolog na Sveučilištu u Manchesteru.
Znanstvenici su za potrebe studije pratili periferne satove u hrskavici, kralježnici i mozgu miševa dok su vježbali na trakama za trčanje u različito vrijeme.
Otprije se zna da su područja zglobova i kralježnice posebno aktivna za vrijeme tjelesne aktivnosti, a zna se i da se tijekom dana iz njih izbacuje voda.
To djelomično svakodnevno resetira periferne tjelesne satove.
Tim znanstvenika je otkrio da tjelesna aktivnost uz proces osmolariteta (smanjenja vode) dodatno resetira ove satove i, obavlja li se prema dosljednom rasporedu, poboljšava vremensku povezanost između satova u tijelu.
Rezultate još treba potvrditi na ljudima, no znanstvenici vjeruju da je posrijedi sličan učinak.
Zdravlje kostiju i zglobova utječe na sve u našem organizmu – od toga koliko dobro uspijevamo izvesti sportske aktivnosti do vjerojatnosti ozljeda ili razvoja stanja poput artritisa.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications.
Najzdraviji i najdugovječniji ljudi na svijetu ne idu u teretanuŽelite li biti zdravi, ne trebaju vam utezi ni sprave za vježbanje, a da biste u to uistinu povjerovali obratite pozornost na to kako žive najdugovječniji ljudi na svijetu, piše portal Medium.com, a prenosi britanski Independent.
Pojedinci nastanjeni u takozvanim Plavim zonama, područjima u kojima ljudi dožive dob od stotinu godina deset puta češće od prosjeka, ne dižu utege, ne trče maratone, a nisu ni članovi nekoga fitness kluba.
Umjesto toga žive u okolini koja ih konstantno potiče na aktivnost i kretanje, a da pritom o tomu i ne razmišljaju. Većina ih se bavi vrtlarenjem, tijekom dana puno hodaju i pri obavljanju kućanskih poslova ne koriste pretjerano često električne aparate.
Znanstvenici koji su istraživali život ljudi u Plavim zonama ustanovili su da je jedan od najučinkovitijih načina produljenja životnoga vijeka – kretanje kao sastavni dio svakodnevice. Tvrde da je to jedna od najčešćih navika najdugovječnijih ljudi na svijetu.
Takav način života u današnjem se društvu, u kojemu su mnogi svakodnevno zbog prirode posla prikovani za radne stolove ili kompjutorske ekrane, ne čini previše realističnim.
Prirodno kretanje tijekom dana čini se poput romantične maštarije, no treba podsjetiti da je prije stotinu godina bilo samo 10 posto poslova koji su se obavljali sjedeći, u odnosu na današnjih čak 90 posto. Unatoč tomu i danas postoje brojni načini kojima pojedinac u život može uvesti više kretanja.
Nedavna studija američkog Društva za borbu protiv raka pokazala je da šest sati hodanja tjedno rezultira smanjenjem rizika od preuranjene smrti od posljedica kardiovaskularnih bolesti, bolesti dišnih puteva i posljedica karcinoma. Ako vam je to previše, istraživanja pokazuju da su i samo dva sata hodanja tjedno dovoljna da bi se smanjila opasnost od razvoja raznih vrsta bolesti.
Možete započeti hodanje na posao i natrag kući, kažu znanstvenici te dodaju da su jednako učinkovite šetnje s djecom ili unucima do škole i vrtića ili vožnja biciklom do tržnice, pošte ili do prijatelja.
Istraživanja pokazuju da je najbolji način odlaska na posao petnaestminutna šetnja ili vožnja biciklom, no dobra je bilo kakva tjelesna aktivnost. Pritom treba imati na umu da tijekom putovanja do posla biciklom vježbate i produljujete život.
Valja napomenuti i da je hodanje iznimno dobro za um pojedinca. Svakodnevna šetnja smanjuje opasnost od razvoja demencije za čak 40 posto, kaže psihijatar sa švedskoga Karolinska Instituta, Anders Hansen.
Ako ne volite duge šetnje, pokušajte šetati kraće, ali više puta dnevno. Primjerice, svakih sat vremena nakratko ustanite i prošećite. Ako možete razgibajte se blizu radnog stola ili otiđite vani na ručak i pritom kratko prošećite na svježem zraku.
Dakle, naša tijela stvorena su za pokret, a ne za sjedenje, no kretanje ne znači nužno odlazak u teretanu ili na fitness. Jednostavno, lagano kretanje može biti jednako učinkovito. I pritom, kažu znanstvenici, hodajte prirodno, onako kako su to čitavog života činili dugovječni stogodišnjaci iz Plavih zona.
Igrate golf? Izvanredno za vaše zdravlje!Igranje golfa može biti jednako dobro – ili bolje – od nordijskog hodanja za starije ljude, pokazuje mala studija.
Nordijsko hodanje uključuje korištenje specifične tehnike koja koristi snagu gornjeg dijela tijela i štapova za hodanje kako bi se pružila energičnija vježba od samog hodanja.
No, nova studija objavljena u stručnom časopisu BMJ Open Sport & Exercise Medicine otkrila je da je vjerojatnije da će partije golfa imati zdravstvene koristi.
Znanstvenici sa Sveučilišta Istočne Finske analizirali su podatke za 16 muškaraca i devet žena koji su bili golferi, zdravi i u dobi od 65 i više godina.
Oni su pratili tri aerobne vježbe – partiju golfa s 18 rupa, 6 km nordijskog hodanja i 6 km redovnog hodanja – i mjerili učinke na krvni tlak, glukozu u krvi i masnoće u krvi.
Da bi to učinili, uzimali su uzorke krvi i mjerili krvni tlak, dok su sudionici studije nosili uređaje za fitness trening zbog mjerenja udaljenosti, trajanja i tempa.
Sudionici su također nosili EKG senzor za bilježenje rada srca.
Rezultati su pokazali da sve tri vrste aerobnih vježbi poboljšavaju zdravlje kardiovaskularnog sustava kod starijih osoba, uključujući snižavanjem krvnog tlaka.
Međutim, studija je pokazala da golf ima najveći učinak na lipide (masnoće) u krvi i metabolizam glukoze, što održava razinu šećera u krvi stabilnom.
“Unatoč nižem intenzitetu vježbanja golfa, čini se da dulje trajanje i veća potrošnja energije imaju pozitivniji učinak na lipidni profil i metabolizam glukoze u usporedbi s nordijskim hodanjem i običnim hodanjem”, rekli su znanstvenici.
“Ove aerobne vježbe primjerene dobi mogu se preporučiti zdravim starijim osobama kao oblik tjelesne aktivnosti za poboljšanje zdravlja i prevenciju kardiovaskularnih bolesti, a također se mogu koristiti kao strategija liječenja za poboljšanje kardiometaboličkog zdravlja kod onih koji već imaju kardiovaskularnu bolest.”.
Sindy Jodar, viša medicinska sestra Britanske zaklade za srce, rekla je da je “bilo koja količina tjelesne aktivnosti, bez obzira koliko duga ili kratka, dobra za zdravlje srca i krvotoka”.
“Trenutne smjernice preporučuju 150 minuta vježbanja umjerenog intenziteta svaki tjedan, a to se može podijeliti na kratke sesije koje odgovaraju vašem životnom stilu”.
“Početak vježbanja u kasnijoj životnoj dobi – čak i ako nikada prije niste puno radili – još uvijek može donijeti zdravstvene prednosti”, istaknula je ona upozorivši da se u slučaju problema sa srcem ili cirkulacijom prvo treba po savjetovati s liječnikom o odabiru odgovarajuće tjelovježbe.
Brži tempo hodanja više koristi zdravlju u usporedbi s brojem prehodanih korakaBrzina kojom hodate jednako je važna kao i broj koraka koje napravite u jednome danu, pokazalo je novo istraživanje u kojemu se podsjeća da se 10.000 koraka dnevno odavno povezuje sa smanjenim rizikom od razvoja demencije, srčanih bolesti, raka i od preuranjene smrti.
No stručnjaci su nedavno ustanovili da brži tempo hodanja čak i više koristi zdravlju u usporedbi s brojem prehodanih koraka, pišu britanski mediji.
“Naša je poruka – hodajte brže”, rekao je koautor istraživanja dr. Matthew Ahmadi, znanstveni suradnik u centru Charles Perkins Sveučilišta u Sydneyu.
Profesor Borja del Pozo Cruz sa Sveučilišta Southern Denmark, istodobno stručni suradnik Sveučilišta u Cadizu rekao je da studija pokazuje kako i “kod manje aktivnih pojedinaca čak i 3800 prehodanih koraka dnevno može smanjiti rizik od razvoja demencije za 25 posto.”
Stručnjaci su ustanovili povezanost između prijeđenih 9800 koraka i 50 posto nižeg rizika od razvoja demencije. Općenito je veći broj prehodanih koraka dnevno bio povezan s manjim rizikom od razvoja raznih oblika demencije.
Istraživanje je pokazalo da svakih 2000 prijeđenih koraka postupno smanjuje rizik od preuranjene smrti za osam do 11 posto. Slične veze uočene su i u slučajevima kardiovaskularnih bolesti i razvoja raka.
U novoj su studiji znanstvenici ustanovili da je brži tempo hodanja općenito utjecao na rjeđi razvoj srčanih bolesti, raka, demencije i preuranjene smrti i da je bio učinkovitiji za zdravlje u usporedbi s ukupnim dnevnim brojem prijeđenih koraka.
“Ljudi se češće fokusiraju na svoje fitness trackere i mobilne aplikacije koje im mjere broj koraka, otkucaje srca…, no pritom rijetko razmišljaju o tempu kojim hodaju”, kazao je jedan od autora istraživanja, Emmanuel Stamatakis, profesor na Sveučilištu u Sydneyu.
Rezultati studije objavljeni su u časopisima Jama Internal Medicine i Jama Neurology, a koristili su i podatke ranije studije UK Biobank.
Zaključak je donesen na temelju podataka prikupljenih među 78.500 odraslih osoba u dobi od 40 do 79 godina, čije su zdravstvene navike praćene sedam godina.
“Dakle, dosadašnji čvrsti dokazi upućuju na to da je 10.000 koraka dnevno odličan način za održavanje dobrog zdravlja, a brži tempo hodanja povezan je s dodatnim benefitima”, zaključio je dr. Ahmadi. “Daljnje istraživanje koje će uključivati dugotrajnije korištenje trackera otkrit će nam više informacija o dobrobitima povezanim s intenzitetom svakodnevnog hodanja.”
I manje od 5000 koraka dnevno dovoljno je za poboljšanje zdravlja!Već dugo se govori o magičnom broju od deset tisuća koraka dnevno da bi ljudi bili zdravi i ”fit”, ali nova studija pokazala je da bi i manje od pet tisuća koraka moglo biti dovoljno za zdravstvene koristi.
Analiza koja je obuhvatila više od 226.000 ljudi diljem svijeta pokazala je da je 4000 koraka dnevno dovoljno da se počne smanjivati rizik od prerane smrti iz bilo kojeg razloga.
Što se više koraka napravi vidljivije su i veće zdravstvene koristi, kažu istraživači.
Svakih dodatnih 1000 koraka iznad 4000 smanjilo je rizik od rane smrti za 15 posto, sve do 20.000 koraka.
Timovi s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Lodzu u Poljskoj i Medicinskog fakulteta Sveučilišta Johns Hopkins u SAD-u otkrili su da se prednosti hodanja primjenjuju na sve spolove i svaku dob, bez obzira na to gdje ljudi žive.
Međutim, najveće su prednosti uočene među mlađima od 60 godina.
Profesor Maciej Banach sa sveučilišta u Lodzu rekao je da, iako broj naprednih lijekova za liječenje raste, oni nisu jedini odgovor.
“Vjerujem da uvijek trebamo naglašavati da bi promjene načina života, uključujući prehranu i tjelovježbu … mogle biti barem jednako ili čak i više učinkovite u smanjenju kardiovaskularnog rizika i produljenju života”, rekao je.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, nedovoljna tjelesna aktivnost je odgovorna za 3,2 milijuna smrtnih slučajeva svake godine – što je četvrti najčešći uzrok smrti u svijetu.
Honey Fine, osobna trenerica i instruktorica globalne fitness tvrtke Barry’s, ističe probleme koji nastaju zbog previše sjedenja.
“To može usporiti vaš metabolizam i utjecati na rast i snagu mišića, što može uzrokovati bolove”, kaže ona za BBC.
Ona objašnjava i važnost aktivnosti bez vježbanja “što je jednostavnim rječnikom rečeno sve što radimo što koristi energiju i sagorijeva kalorije”.
“Zadaci poput stajanja, nošenja stvari iz kupovine, pranja podova, koračanja dok se razgovara na telefon – sve su to male stvari koje nas čine aktivnijima i pomažu da učinkovitije sagorijevamo kalorije”, rekla je.
Fine kaže da je dodavanje redovitih šetnji izrazito važno.
“Hodanje može sniziti krvni tlak, ojačati mišiće kako bi se zaštitile kosti, može povećati razinu energije i proizvesti endorfine te može pomoći u održavanju zdrave težine uz zdravu prehranu”, kaže ona, dodajući da ta aktivnost, koja je prikladna gotovo za sve, predstavlja korist i za mentalno zdravlje.