Arheološki lokalitet Aquae Iasae u Varaždinskim Toplicama jedno su od najznačajnijih i najvećih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj, a svrstavaju se u top 20 arheoloških nalazišta u RH te u najveći arheološki lokalitet kontinentalnog dijela Hrvatske.
Festival u petak, 8. rujna, s početkom od 19 sati, otvara Gianfranco Pappalardo Fiumara, pijanist koji je nastupao na najznačajnijim svjetskim pozornicama kao što su Carnegie Hall u New Yorku, Teatro “Alla Scala” u Milanu, St. Albans Church u Londonu te Theatre In u Montrealu i Japanu. Nedavno je dobio prestižnu nagradu francuske Sorbone – Grand Prix Excellente, za uspješnu karijeru i doprinos umjetnosti. Izvest će Recital s djelima J. S. Bacha, W. A. Mozarta, A. Salieria, V. Bellinija, S. Thalberga, F. Liszta te L. van Beethovena.
Stjepan Gerić, mladi pijanist, dvadesetogodišnjak iz Varaždinskih Toplica, s isto tolikim brojem osvojenih domaćih i međunarodnih nagrada i student Akademije za glazbu i scensku umjetnost u Beču, svoje će glazbeno umijeće pokazati u subotu navečer. Njegov su odabir skladbe Chopina, Haydna, Beethovena i Skrjabina.
Treći dan festivala donosi koncert pod nazivom Gianfranco & Friends. Atraktivne operetne arije Puccinija, Verdija, Bizeta i ostalih kompozitora zasigurno će biti pravi doživljaj. Uz Gianfranca nastupit će operni pjevači, gosti festivala iz Italije Alessio Quaresima (bariton) i Roberto Cresca (tenor), operne pjevačice Jelena Štefanić (sopran), Martina Tomčić (mezzosopran), Sofija Cingula (mezzosopran) te mlada zvijezda iz Makedonije, Eva Zhivkovska koja je već osvojila brojne europske pozornice.
Idejna začetnica festivala, operna pjevačica Jelena Štefanić prisjetila se kako je Festival započeo: “Priča o ovom festivalu krenula je prije tri godine. Te prve godine, kad sam nastupila s Martinom Tomčić i maestrom Pavlom Dešpaljem za klavirom svi smo bili iznenađeni, jer je došlo tristotinjak ljudi, a sljedeće godine došlo ih je 700. Ta su prva dva izdanja, podsjećam, trajala samo jedan dan, a ove smo godine ambiciozno odlučili da traje tri dana. Idemo malim, ali sigurnim koracima”, poručila je Štefanić i dodala kako je želja svih organizatora, pa tako i njezina, da prostor arheološkog lokaliteta u Varaždinskim Toplicama postane operna pozornica.
“Održavanjem festivala kreiramo novi kulturno turistički proizvod, koji i lokalnoj zajednici stvara dodanu vrijednost te doprinosi razvoju destinacije Varaždinske Toplice u cjelini, a želja nam je ponuditi visoko kvalitetan programski sadržaj za cjelogodišnji turizam. Sljubljivanjem visoke kulture u vidu glazbene umjetnosti renomiranih umjetnika sa svjetskih pozornica i arheološke baštine od iznimnog značaja želimo doprinijeti prepoznatljivosti našeg malog gradića u visokim kulturnim krugovima. Cilj nam je da ovaj festival postane mjesto susreta ljubitelja opere i kulture, prepoznatljiv u ovom dijelu Europe upravo po značaju i ljepoti očuvane i prezentirane arheološke baštine”, naglasila je Lana Husnjak, direktorica TZ grada Varaždinske Toplice.
Zdravstveni turizam potencijal je za cjelogodišnje poslovanjeTaj skup ugostio je domaće i strane stručnjake iz medicine, turizma, marketinga i brendiranja destinacije. Iskustva i znanja podijelit će 15 predavača iz sedam zemalja. Organizatori su Turistička zajednica Grada Crikvenice i Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera. Konferencija traje danas i sutra.
Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Josip Pavić rekao je na otvaranju da je vlada osigurala sto milijuna eura za poticanje i razvoj zdravstvenog turizma.
Na skupu je istaknuta dugogodišnja reputacija jadranskih ljetovališta, još s kraja 19. stoljeća.
Lječilišni, odnosno zdravstveni turizam, doživljava ponovni uzlet i postaje pokretač razvoja crikveničke rivijere i u 21. stoljeću, rečeno je.
Među predavačima su predsjednik Udruženja slovenskih prirodnih lječilišta Iztok Albauer, direktorica Human Technology Clustera – Styria iz Graza u Austriji Lejla Pock, viša direktorica savjetovanja za vodstvo, upravljanje i poslovne rizike u tvrtki VMarsh i Simone Zagrodnik Paula Wilson i drugi.
U radu konferencije sudjeluje 200 domaćih i inozemnih stručnjaka – 150 neposredno i 50 online.
Na Lošinju komunikacija s liječnicima i putem Mediion platforme
Riječ je o inovativnom rješenju za povezivanje pacijenata i liječnika, komunikaciju putem Mediion online platforme, koja omogućava personaliziran pristup, brzu i jednostavnu komunikaciju zaštićenim putem, sigurnu i učinkovitu zdravstvenu skrb.
Mediion je za korisnike dostupan kao iOS i Android aplikacija te na web portalu mediion.com, na hrvatskom, slovenskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku.
Liječnici na platformi dostupni su za pisane konzultacije, telekonzultacije, a moguće je i rezervirati termin za dolazak u ordinaciju.
Cilj inicijative je povećanje zadovoljstva posjetitelja i produljenje njihovog boravka na Lošinju, smanjenje gužvi i čekanja na visokim temperaturama, ušteda vremena te rasterećenje liječnika i pacijenata.
Iz Turističke zajednice Grada Maloga Lošinja ističu da, prema istraživanjima, prosječan posjet liječniku traje tri sata, a 70 posto posjeta u ordinaciji ne zahtijeva izravan kontakt pacijenta i liječnika nego samo savjetodavne usluge, koje se sada mogu dobiti na daljinu.
U slučaju da je pregled u ordinaciji neophodan, na raspolaganju su liječnici iz Malog Lošinja, kod kojih je moguće dogovoriti termin, a na Mediion platformi su informacije o lokacijama liječničkih ordinacija.
Direktor Turističke zajednice Dalibor Cvitković iskazao je zadovoljstvo novom uslugom telemedicine, naglasivši da su sada putem aplikacije dostupna četiri lošinjska liječnika i više od trideset liječnika iz cijele Hrvatske.
Svjesni smo nedostatka broja zdravstvenih djelatnika, posebice u glavnoj turističkoj sezoni, a telemedicina je prilika da poboljšamo dostupnost liječnika i zdravstvenih usluga našim gostima, kazao je Cvitković.
Zdravstveni turizam jedna je od najbrže rastućih grana turizma u Hrvatskoj!Skupu su se odazvali predstavnici turističkih zajednica, Klastera zdravstvenog turizma te ostalih ustanova i institucija, a kroz program je vodio novinar Petar Štefanić.
Arheološko nalazište Aquae Iasae, koje je nekoć davno imalo upravo lječilišnu namjenu, bilo je najbolja moguća ''kulisa'' za razgovor o zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj, trendovima, potencijalu te daljnjem razvoju kao jednog važnog turističkog segmenta.
O potencijalima i važnosti zdravstvenog turizma govorila je Ivana Kolar, savjetnica Uprave Tuheljskih toplica, na svoj prijašnji rad u Daruvarskim toplicama osvrnuo se Marcel Medak, direktor TZ-a Bjelovarsko Bilogorske županije, a svoje viđenje upravo Varaždinskih Toplica i njezinih kvaliteta podijelio je s prisutnima stručnjak iz Turske, Müfit Zeki Karagülle, profesor zdravstvene ekologije i hidroklimatologije.
Prisutnima je termalni turizam Turske predstavila Ozge Ozturk koja dolazi iz Afyonkarahisara, glavnoga grada za termalni spa turizam Turske i članica EHTTA-e (European Historic Thermal Towns Association), dok se ravnatelj Specijalne bolnice, Denis Kovačić u VŽ Toplicama osvrnuo na skoro otvorenje Nacionalnog spinalnog centra, kao i na izazove s kojima se danas susreću specijalne bolnice.
Kada je započeo zdravstveni turizam?
Počeci zdravstvenog turizma zapravo sežu do doba antike, no svoju je važnost dobio tek u posljednjih trideset godina.
Njegove dvije glavne odlike su da nije vezan uz sezone te zahtijeva educiranu radnu snagu.
Jedan je od najbrže rastućih turističkih sektora.
Pogledamo li istraživanje Global Wellness Instituta (2017), u 109 svjetskih zemalja, postoji skoro 27.507 zdravstvenih odmarališta s termalnim/mineralnim izvorima i prihodima od oko 51 milijarde dolara, u usporedbi s 50 milijardi dolara u 2013.
U južnoj Europi postoje povijesna spa kupališta i to u Španjolskoj, Portugalu, Italiji i Grčkoj.
Turska je na vrhu geotermalne zone i svrstana među sedam najboljih na svijetu glede kvalitete i broja termalnih izvora (više od 1000).
Tko su današnji posjetitelji koji koriste usluge zdravstvenog/termalnog turizma?
Generacija X (1966-1976) sukladno podacima Hiltonovog istraživanja, prati najnovije spa ponude, no uz dozu skepticizma i nepovjerljivosti kad su u pitanju novi tretmani i usluge.
Generacija Y, ili Milenijalci (1977-1994) znaju što trebaju i žele.
Ugodno se osjećaju okruženi modernom tehnologijom, no isto tako cijene tradicionalan pristup.
Generacija Z, ili post milenijalci (1995-2012) sinonim su za moderne potrošače, jer su odlično informirani, mobilni, online, obožavaju kupovati i uživati u životu.
Posjeduju svijest o važnosti usluga spa centara i ne boje se iskušati nove stvari.
Mladi ljudi predstavljaju potencijalne goste u potražnji za uslugama zdravstvenog turizma u bliskoj budućnosti, a kako su spomenuli gotovi svi današnji govornici kulturna tradicija, prirodna bogatstva i naslijeđe igraju značajnu ulogu u definiranju potražnje.
Zdravstveni turizam kao priliku vidi Marcel Medak, jer Bjelovarsko-bilogorska županija obiluje termalnim izvorima, a Bjelovar je prijavio na natječaj projekt izgradnje kupališnog kompleksa.
Geotermalnu vodu koriste za energetske svrhe pa je u mjestu Ciglene izgrađena najveća geotermalna elektrana, a briga o obnovljivim izvorima energije njima je prioritet.
Općenito, primjećuje se starenje svjetske populacije, a time i povećanje zdravstvenih tegoba.
U zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj veliki je potencijal za dobivanje investicija, jer naša zemlja ima odlične klimatske uvjete i očuvanu prirodu.
Lječilišni gradovi su pokretači razvoja turizma, a osim zdravstvenog/wellness aspekta posjetitelje zanima i hrana, kultura te aktivnosti.
Jako je važno cjelogodišnje poslovanje, za što ova vrsta turizma ima sjajne preduvjete.
Ivana Kolar naglasila je da sve više raste interes za personalizirane wellness programe.
Veliki je utjecaj zdravstvenog turizma na financijski potencijal zemlje; primjerice, u Sloveniji se 40 posto turizma odnosi na zdravstveni turizam.
Isto tako u Sloveniji sve toplice imaju ugovor s njihovom verzijom HZZO-a.
Važno je prepoznavati nove trendove kao što su medicinski, wellness turizam, duhovni retreati…
Također, jedan od novih trendova je i povezivanje wellness turizma i umjetnosti (Art&Spa).
Svi govornici su istaknuli veliku važnost suradnje privatnog i državnog sektora, uz želju da se čim prije krene s procesom privatizacije.
Nadalje, nešto što bi svakako potaknulo razvoj zdravstvenog turizma je smanjenje PDV-a; u Sloveniji je PDV na ovu vrstu turizma 9,5 posto.
Darija Tödtling iz HTZ-a spomenula je da će se u sljedeće dvije godine provesti novo istraživanje o napretku i razvoju zdravstvenog turizma.
Prema zadnjim podacima iz 2018. bio je najbrže rastuća grana s rastom od 15-20 posto godišnje, a turisti uključeni u usluge zdravstvenog turizma troše 20-30 posto više.
Trenutno puno projekata iz ovog sektora konkurira za sredstva EU, a važno je kvalitetno pripremiti projekte i biti siguran u povrat investicija.
Zaključak stručnog skupa je jednoglasan: zdravstveni turizam u Hrvatskoj čeka svjetla i perspektivna budućnost, kao vodeće grane kontinentalnog turizma, aktivne tijekom cijele godine.
Zdravi odmor: Gosti najviše traže vile koje uz bazen imaju i teniski teren
U kategoriji luksuznog smještaja bazeni se podrazumijevaju, a velika traženost teniskih terena kao dodatnog sportskog sadržaja dobra je informacija za sve one koji planiraju adaptaciju vile, ili tek sada kreću u njezino projektiranje.
Podaci agencije My Luxoria govore da se vile koje imaju dodatni sadržaj poput saune, teretane, terena za odbojku, ili teniskog terena lakše i brže popune i pritom ostvaruju višu cijenu najma.
Među dodatnim sadržajima prednjače upravo tereni za tenis, a taj se podatak posebno odnosi na prostrane vile koje smještaju osam, ili više ljudi.
Atraktivne vile
Ono što će neku vilu u ponudi istaknuti i učiniti privlačnijom, između ostalog je i dodatni sadržaj koji nudi.
Budući da se kuće za odmor kod nas u pravilu iznajmljuju tijekom toplih ljetnih mjeseci te u predsezoni i posezoni, uz udobnu su unutrašnjost poželjni atraktivni vanjski sadržaji kako bi gosti smješteni daleko od gradske vreve mogli uživati u suncu i zraku i pritom se zabaviti.
"Najviše rezervacija imamo za kvalitetne i dobro opremljene objekte s bogatim dodatnim sadržajima, a među njima su najtraženiji teniski tereni.
To je korisna poruka za sve naše sugrađane koji razmišljaju o adaptaciji postojeće kuće za odmor, ili gradnji novog objekta za najam.
Ulaganje u dodatne sadržaje, a pogotovo one vanjske, ima vrlo praktične prednosti kao što su popunjenost smještaja i do godinu dana unaprijed i višu cijenu najma", izjavila je Ankica Ćaleta, vlasnica i direktorica agencije My Luxoria.
Hrvatska agencija svjetskog ugleda
My Luxoria je jedna od tri turističke agencije u Hrvatskoj koje se bave isključivo iznajmljivanjem vila s bazenima.
Posljednjih godina My Luxoria ulaže značajna financijska sredstva u povećanje globalne vidljivosti brenda na tražilicama i u medijima.
Agencijski portfolio brzo raste, a tijekom 2022. godine u ponudu su dodali 400 novih vila. Rezultat je to ulaganja u vlastiti razvoj, ali i znak povjerenja iznajmljivača u snažan brend.
Uzlazni trend prate i prihodi agencije koji svake godine organski rastu 250 posto, kao i dobit koja je u 2022. narasla za izvrsnih 700 posto u odnosu na godinu prije.
Glavni cilj agencije My Luxoria je zadržati stručnost i relevantnost, kao i svoju poziciju iskusnog savjetodavca i pouzdanog partnera, a dosadašnji je poslovni uspjeh pravi odraz ove dediciranosti.
Hrvatska predstavila zdravstveni turizam na svjetskoj turističkoj burzi
Zdravstveni turizam na ovogodišnjem ITB-u Berlin imao je i zasebno paviljon, što također potvrđuje rastuću važnost te ponude, dodatno potaknute pandemijskim uvjetima življenja, ističu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), čiji su predstavnici uz još nekoliko tvrtki i konzultanata na ITB-u predstavili hrvatski zdravstveni turizam.
Među njima je bila i potpredsjednica Udruženja hotelijera pri HGK Ivana Kolar koja je sudjelovala i u organizaciji programa na ITB-u kao dugogodišnja aktivna predstavnica međunarodne suradnje i umrežavanja važnih dionika u donošenju ključnih političkih odluka za daljnji razvoj zdravstvenog turizma.
"Noviteti u zdravstvenom turizmu i povezivanju tradicionalnih načina liječenja iz različitih kultura zanimljivi su i Hrvatskoj, i tu je ogroman potencijal hrvatskog turizma kao cjelogodišnje destinacije. Hrvatska sigurno ima mnogo potencijala za razvoj selektivnih oblika turizma koji se mogu koristiti veći dio godine ili svih 12 mjeseci", poručila je Kolar.
Ona je na ITB-u i moderirala panel o ženama u zdravstvenom turizmu, u čemu su sudjelovali i međunarodni stručnjaci iz Europe, Indije i UAE, a tzv. medicinski paviljon posjetio je i direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
Iz HGK-a su povodom toga poručili da će i dalje aktivno raditi na razvoju zdravstvenog turizma i povezivanju dionika, pri čemu podsjećaju da je Hrvatska prošle godine na ITB-u dobila nagradu za doprinos razvoju zdravstvenog turizma, dok je ove godine to dobila Indija.
"Sigurnost Hrvatske kao destinacije i usklađenost javnih i privatnih dionika zdravstvenog turizma posebno je došlo do izražaja kroz protekle pandemijske godine u kojima je Hrvatska ostvarila zavidne rezultate u turizmu", ocijenila je Lana Petrović iz HGK-ovog Sektora za turizam.
Sjajno: Daruvarske toplice jačaju lječilišni i wellnes turizamU sklopu prijavljenog projekta planira se rekonstrukcija postojećih smještajnih jedinica, kao i uvođenje novih smještajnih kapaciteta u sklopu lječilišnog hotela Termal te izgradnja novih termalnih bazena u okviru postojećeg kompleksa.
Projekt obuhvaća i izgradnju novog objekta rekreacijsko–turističke namjene u kojemu će, između ostaloga, biti obuhvaćeni novi i inovativni wellness sadržaji te sadržaji koji se baziraju na tehnologijama virtualne i proširene stvarnosti.
Maksimalno je usmjeren i na primjenu ''zelenih'' načela i standarda, ali i potpunu digitalnu transformaciju Daruvarskih toplica uvođenjem najsuvremenijih tehničko–tehnoloških rješenja.
Cilj projekta je unaprjeđenje kvalitete, raznovrsnosti i atraktivnosti turističke ponude Daruvarskih toplica.
To će doprinijeti jačanju konkurentnosti na domaćem tržištu, održivom razvoju turizma područja grada Daruvara kao turističke destinacije, te pozicioniranju Daruvarskih toplica kao tržišnog lidera u segmentu zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj, ističu iz te tvrtke.
Realizacija ovog projekta je od velike važnosti, ne samo za Daruvarske toplice kao nositelja projekta, već za cjelokupnu lokalnu zajednicu grada Daruvara, ali i Bjelovarsko-bilogorske županije jer će rezultirati nizom pozitivnih efekata.
Oni će biti vidljivi kroz jačanje suradnje i umrežavanje turističkog i ugostiteljskog sektora, plasman lokalnih proizvoda, generiranje novih radnih mjesta, ali i stvaranja poticajnog okruženja za daljnji razvoj turističkog sektora i svih sektora direktno i indirektno povezanih s turizmom, navodi se u priopćenju.
Daruvarske toplice dobile veliku donacijuIz Daruvarskih toplica priopćili su u utorak da je vrijednost potpisanih ugovora 3,8 milijuna kuna i da su namijenjeni "nabavi lakog gospodarskog vozila, računala i računalne opreme te obnovi poslovnog prostora integrativne radionice" u dijelu zgrade za fizikalnu terapiju – terapijski bazen i prostor masaže.
Razdoblje provedbe programa je 60 mjeseci od dana nabave novih tehnologija i opreme, to jest završene izgradnje ili širenja i obnove prostora integrativne radionice, a najkasnije do 6. prosinca 2028.
Daruvarske toplice žele i dalje biti dobar primjer društveno odgovornog poslovanja radi integracije osoba s invaliditetom u svoju radnu sredinu. Trenutačno integrativna radna jedinica zapošljava 22 osobe s invaliditetom i stručnog radnika.
Ravnatelj Daruvarskih toplica Ratko Vuković izjavio je da je provođenje projekta veoma važno za Daruvarske toplice, cijelu Bjelovarsko-bilogorsku županiju i širu regiju jer će se njime proširiti i unaprijediti dosadašnje te uvesti nove usluge, smanjiti troškovi, poboljšati uvjeti rada zaposlenika s invaliditetom, osigurati održivo poslovanje i zaposliti nove osobe s invaliditetom.
"Zahvaljujemo Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom na potpori, prepoznavanju i financiranju projekta, kao i za svu pomoć i podršku u realizaciji i ostvarivanju statusa integrativne radne jedinice”, istaknuo je ravnatelj Vuković.
Spinalni centar u Varaždinskim Toplicama dobio uporabnu dozvolu
Jedno zdravlje svjetska je inicijativa koja promiče interdisciplinarnu suradnju u očuvanju zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Jedno zdravlje pojam je koji se koristi od 80-ih godina prošlog stoljeća, no na važnosti je dobio u ovom stoljeću, kada su čovječanstvo ugrozile mnoge zoonoze, bolesti zajedničke ljudima i životinjama – covid-19, SARS, MERS, ptičja gripa i groznica Zapadnog Nila.
Svjetski dan jednog zdravlja obilježava se od 2016., a inicijator okruglog stola kojim je taj dan obilježen u Hrvatskoj jest Veterina portal.
„Pojedinac, organizacija ni pojedini sektor ne može samostalno odgovoriti na izazove koji se otvaraju pred javnim zdravljem. Ugroze koje nam prijete traže integriran pristup koji za cilj ima održivu ravnotežu i optimalizaciju zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Njihova su zdravlja usko povezana i međuovisna“, istaknula je posebna savjetnica ministra zdravstva Vera Katalinić-Janković.
Voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravstva za dijagnostiku i praćenje virusnih zoonoza pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) Tatjana Vilibić Čavlek rekla je kako do nove zoonotske epidemije može doći, ali čovječanstvo od nje ne treba strahovati, nego se za nju što bolje pripremiti. Važnu ulogu u tome ima i pravodobna virološka dijagnostika te zbog toga, kako je istaknula, Referentni centar kontinuirano unaprjeđuje stare i uvodi nove dijagnostičke metode te prati prisutnost i proširenost uzročnika zoonoza.
Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a, Program UN-a za okoliš, Svjetska zdravstvena organizacija i Svjetska organizacija za zdravlje životinja pokrenuli su akcijski plan Jedno zdravlje, kojim se namjeravaju ojačati zdravstveni sustavi zemalja te smanjiti opasnosti od zoonotskih epidemija i pandemija, istaknula je voditeljica Odjela za opću zdravstvenu ekologiju HZJZ-a i članica Tehničke savjetodavne skupine Jedno zdravlje Regionalnog ureda SZO-a za Europu Nataša Janev Holcer.
"Prevencija je prioritet u kontroli zoonoza. Posebno ističemo ostvarene statuse države službeno slobodne od bruceloze goveda i bjesnoće koji su dokaz dobre organiziranosti i uspješnog rada veterinarske službe u Hrvatskoj te čvrsta garancija građanima u očuvanju javnog zdravlja", istaknula je voditeljica Službe za zdravlje životinja Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede Ivana Lohman Janković.
Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Aljoša Duplić rekao je kako je zdrav okoliš preduvjet za čist zrak, pitku vodu i zdravu hranu, a voditelj Nacionalnoga referentnog laboratorija za influencu ptica i newcastlesku bolest i zamjenik predstojnika Centra za peradarstvo Hrvatskoga veterinarskog instituta Vladimir Savić poručio je kako treba izbjegavati kontakt ljudi, domaćih životinja i kućnih ljubimaca s divljim životinjama.
Dekan zagrebačkoga Veterinarskog fakulteta Marko Samardžija istaknuo je da je upravo veterina struka koja štiti zdravlje ljudi i životinja, zbog čega je slogan fakulteta „U službi Jednog zdravlja“.
(Hina) pp/xbma ymć
Zdravstveni turizam Kvarnera i DalmacijeU serijalu o zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj, predstavljamo njezine regije, a sada su na redu Kvarner i Dalmacija, koji pružaju savršene uvjete za ovu vrstu turizma, koji bilježi veliki rast posljednjih godina. Stoga još jednom podsjećamo kako se zdravstveni turizam dijeli na tri grane, a to su: lječilišni turizam, wellness turizam i medicinski turizam.
ZDRAVSTVENI TURIZAM KVARNERA
Kvarner od 19. stoljeća stvara tradiciju zdravstvenog turizma, jer ima sve preduvjete, specifičnu mikroklimu, prirodne ljepote, a davne 1892. godine, otok Lošinj proglašen je klimatskim lječilištem, podsjeća portal
Privatnismjestaj.hr. Lokacije zdravstvenog turizma na Kvarneru:
Otok Lošinj – poznatiji pod nazivom ''otok vitalnosti'', prije više od sto. godina, dakle, proglašen je klimatskim lječilištem, a taj je slavni epitet dobio zahvaljujući činjenici da ima fantastičnu klimu, bogatu raznolikost
ljekovite flore, esencijalnih ulja, kombinaciju prirodnog morskog aerosola i čistog zraka. Ujedno, otok je dobitnik UNWTO-a kao najbolje europske destinacije ovog turističkog koncepta, jer čitav otok ''odiše zdravljem'', od zdravstvenih ustanova, hotela, privatnog smještaja, a i samih stanovnika otoka Lošinja.
Otok Krk – poznat je po ljekovitom blatu u uvali Klimno, a ono se upotrebljava za liječenje kostobolje i reume te koža postaje mekša i blistavija. Blato na otoku Krku bogato je jodom, sumporom i mikroorganizmima.
Otok Rab – jedan je od najzelenijih hrvatskih otoka i u ponudi osim prirodnih ljepota, ima i wellness usluge te više od stotinu kilometara dugih biciklističkih i/ili pješačkih staza koje posjetitelje potiču na aktivni
odmor, a sama klima blagotvorno djeluje na organizam.
Opatija – ona ima najdulju turističku povijest, a 1885. godine postala je i klimatsko lječilište. Osim po raskošnim prirodnim ljepotama, arhitekturi, šetnici uz more dugačkoj dvadesetak kilometara poznata je i po bogatoj medicinskoj i wellness ponudi. Također, ''Opatija bajna'', kako je često i u pjesmama zovu, ima ustanove za liječenje s pedeset godišnjim iskustvom u prevenciji, liječenju te rehabilitaciji kardioloških, reumatskih, dermatoloških bolesti. Wellness ponuda Opatije posebno je atraktivna, jer se smatra da ima pogled na najljepšu pučinu.
Crikvenica – u njoj se nalazi nadaleko poznata specijalizirana bolnica za medicinsku rehabilitaciju dišnih organa i reumatizma, u kojoj eksperti spajaju prirodne predispozicije, svoje znanje te tehnologiju te tako korisnicima pružaju najbolju moguću terapiju. Svi ovi benefiti Kvarnera i njegovog zdravstvenog turizma posebno su popularni i zbog činjenice da je smještena na izvrsnoj poziciji, uz dobru prometnu povezanost, što omogućava i lakšu dostupnost. A zdravlje, znamo to svi, nema cijenu… Stoga, razmišljate li o povoljnoj i bliskoj lokaciji za ovu vrstu turizma, Kvarner je pravi izbor.
ZDRAVSTVENI TURIZAM DALMACIJE
Što se tiče zdravstvenog turizma Dalmacije, on je više orijentiran na estetsku medicinu i wellness ponudu, ali s druge strane, u Ninu se nalazi najveći hrvatski lokalitet ljekovitog blata koji pogodno djeluje na
reumatske i kožne bolesti. Na otoku Pagu može se uživati u ljekovitom blatu, a u Biogradu na moru već osamdeset godina radi bolnica specijalizirana za ortopedske zahvate i rehabilitaciju. I za kraj ovog serijala, naglasimo kako zdravstveni turizam Kvarnera i Dalmacije nudi čisti zrak, more, vitamin D u neograničenim količinama, a važno je napomenuti da je posljednjih godina, posebice od kada je započela pandemija, zdravstveni turizam najbrže rastuća grana svjetskog turizma. A Hrvatska ima vrhunske predispozicije da postane vodeća lokacija zdravstvenog turizma…