Njihova je uloga osobito važna kod osoba koje su već preboljele infarkt, imaju suženja krvnih žila ili pripadaju skupini s visokim kardiovaskularnim rizikom.
Ipak, kao i svi lijekovi, statini mogu imati nuspojave. Iako koristi njihove primjene u velikoj većini slučajeva nadmašuju moguće rizike, dio pacijenata tijekom terapije razvije određene tegobe. Liječnici pritom naglašavaju da nuspojave nikada ne bi smjele biti razlog za samovoljni prekid terapije. Prestanak uzimanja statina može povećati rizik od srčanog ili moždanog udara – ponekad u razdoblju od nekoliko mjeseci, a ponekad nakon nekoliko godina. Teško je predvidjeti kada bi se komplikacija mogla razviti, ali je jasno da se terapija uvijek može prilagoditi u dogovoru s liječnikom.
Danas je dostupno više različitih statina, među kojima su atorvastatin, rosuvastatin, simvastatin, pravastatin, fluvastatin, lovastatin i pitavastatin. Iako svi djeluju na snižavanje kolesterola, pojedini pacijenti na njih mogu reagirati različito.
Bolovi u mišićima i umor
Najčešći su razlog zabrinutosti bolovi u mišićima, osjećaj slabosti i umora. Kod nekih osoba riječ je o blagoj nelagodi, dok drugi opisuju izraženiju bol koja može otežati svakodnevne aktivnosti. Međutim, stručnjaci upozoravaju da dio tih simptoma može biti povezan s tzv. nocebo efektom.
Nocebo efekt je psihološki fenomen u kojem negativna očekivanja o lijeku potiču pojavu neugodnih simptoma. Ako osoba unaprijed vjeruje da će lijek izazvati bol, veća je vjerojatnost da će tu bol i osjetiti. Istraživanja su pokazala da se mišićne tegobe javljaju i kod osoba koje su primale placebo, što sugerira da percepcija rizika ima značajnu ulogu. Prema podacima stručnjaka klinike Mayo, stvarni rizik razvoja bolova u mišićima povezanih sa statinima procjenjuje se na oko pet posto pacijenata.
U iznimno rijetkim slučajevima statini mogu uzrokovati ozbiljno oštećenje mišića poznato kao rabdomioliza. Riječ je o stanju koje može dovesti do jakih bolova, oštećenja bubrega, pa i životno ugrožavajućih komplikacija. Ipak, takvi su slučajevi izuzetno rijetki i bilježe se u svega nekoliko pacijenata na milijun liječenih. Rizik je nešto veći kod visokih doza ili kada se statini kombiniraju s određenim drugim lijekovima.
Utjecaj na jetru i razinu šećera u krvi
Budući da statini djeluju u jetri, moguće su i promjene u jetrenim enzimima. Kod manjeg broja pacijenata dolazi do njihova blagog porasta, što se najčešće otkriva rutinskim laboratorijskim testovima. U takvim slučajevima terapija se obično nastavlja uz praćenje, dok je prelazak na drugi statin potreban samo rijetko, ako su promjene izraženije.
Stručne smjernice preporučuju provjeru jetrenih enzima prije početka terapije ili ubrzo nakon njezina uvođenja. Daljnje testiranje nije rutinski potrebno osim ako se pojave simptomi poput neobjašnjivog umora, gubitka apetita, bolova u gornjem dijelu trbuha, tamne mokraće ili žutila kože i očiju.
Jedna od tema o kojoj se posljednjih godina više raspravlja mogućnost je blagog porasta razine šećera u krvi tijekom uzimanja statina. U određenim slučajevima to može pridonijeti razvoju dijabetesa tipa 2, osobito kod osoba koje već imaju povišeni rizik. Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) uvela je upozorenje o toj mogućnosti. Ipak, liječnici ističu da je apsolutni rizik malen te da statini istodobno smanjuju rizik od srčanog udara kod osoba s dijabetesom. U većini situacija koristi terapije nadmašuju taj potencijalni rizik.
Neurološki učinci i kognitivne tegobe
Pojedini pacijenti prijavljuju prolazne smetnje pamćenja ili osjećaj zbunjenosti tijekom uzimanja statina. FDA je zbog takvih prijava uključio upozorenje u upute za lijek.
Međutim, dostupni znanstveni dokazi ne potvrđuju jasnu uzročno-posljedičnu vezu između statina i trajnih kognitivnih poremećaja. Većina studija pokazuje da su takvi simptomi rijetki i reverzibilni nakon prilagodbe terapije.
Važno je uzeti u obzir da su simptomi poput umora, zaboravljivosti ili poteškoća s koncentracijom česti i u općoj populaciji, osobito kod starijih osoba ili onih pod kroničnim stresom, pa ih nije uvijek moguće izravno pripisati lijeku.
Neće svi pacijenti razviti nuspojave. Veći rizik zabilježen je kod osoba koje uzimaju visoke doze statina ili više lijekova za snižavanje kolesterola, kod žena i osoba sitnije tjelesne građe te kod pacijenata starijih od 80 godina. Povećan oprez potreban je i kod osoba s bolestima bubrega ili jetre, neliječenom hipotireozom te određenim neuromuskularnim bolestima.
Na pojavu komplikacija može utjecati i konzumacija alkohola, a poznato je i da veće količine soka od grejpa mogu ometati razgradnju nekih statina u organizmu, povećavajući njihovu koncentraciju u krvi.
Interakcije s drugim lijekovima
Statini mogu stupiti u interakciju s određenim lijekovima, uključujući amiodaron za poremećaje srčanog ritma, gemfibrozil za snižavanje masnoća, pojedine antibiotike i antifungalne lijekove, terapije za HIV te imunosupresive poput ciklosporina. Takve kombinacije mogu povećati rizik od mišićnih nuspojava. Zato je važno da liječnik bude upoznat sa svim lijekovima i dodacima prehrani koje pacijent uzima prije početka terapije.
Ako se pojave tegobe, rješenje najčešće nije prestanak uzimanja lijeka, nego prilagodba terapije. Liječnik može smanjiti dozu, preporučiti prelazak na drugi statin ili, u nekim slučajevima, savjetovati uzimanje lijeka svaki drugi dan, osobito kod onih koji dulje ostaju u krvi.
Ponekad kratka, kontrolirana pauza može pomoći u procjeni jesu li simptomi doista povezani sa statinom ili su posljedica drugih čimbenika, poput starenja ili pojačane tjelesne aktivnosti. Važno je i postupno uvoditi intenzivnije vježbanje jer nagle promjene mogu povećati rizik bolova u mišićima.
Dodaci prehrani poput koenzima Q10 često se spominju kao moguće rješenje za ublažavanje mišićnih tegoba, no znanstveni dokazi o njihovoj učinkovitosti zasad nisu dovoljno snažni.
Rasprave na forumima o statinima
Na internetskim forumima, osobito na platformi Reddit, gdje korisnici anonimno razmjenjuju osobna iskustva, mogu se pronaći brojne rasprave o terapiji statinima. U jednoj od njih, objavljenoj na forumu posvećenom ultramaratoncima pod naslovom “Anyone on Statins for cholesterol? Any side effects?”, korisnik pita druge trkače imaju li nuspojave, osobito bolove u mišićima i zglobovima, koji bi za sportaše izdržljivosti mogli predstavljati ozbiljan problem.
Odgovori pokazuju koliko su iskustva različita.
Dio korisnika navodi da godinama uzima statine bez većih poteškoća. Jedan sudionik rasprave piše da uzima rosuvastatin 20 mg već godinu dana te je u tom razdoblju istrčao dvije utrke na 50 kilometara i jednu na 100 milja, bez primjetnih nuspojava. Drugi navodi da pri dozi od 20 mg osjeća blagu mišićnu bol, ali da pri smanjenju na 10 mg tegobe nestaju.
S druge strane, pojedini korisnici opisuju umor, bolove u mišićima, osjećaj “ukočenosti” ili zabrinutost zbog mogućih dugoročnih posljedica. Zanimljivo je i da se u raspravi pojavljuje tema crvene fermentirane riže kao “prirodne alternative” statinima, no drugi korisnici upozoravaju da ta tvar sadrži monakolin K — spoj kemijski identičan lovastatinu, dakle zapravo djeluje kao statin.
Takve rasprave pokazuju da pacijenti terapiju često doživljavaju vrlo osobno i kroz prizmu svakodnevnog funkcioniranja — osobito kada je riječ o fizički aktivnim osobama. Istodobno, važno je naglasiti da su to individualna iskustva, koja ne zamjenjuju podatke iz kliničkih istraživanja niti službene smjernice.
