Novo veliko istraživanje, predstavljeno na godišnjem znanstvenom skupu Američkog kardiološkog koledža (ACC), pokazuje da bi cijepljenje moglo značajno smanjiti rizik od ozbiljnih srčanih događaja, osobito kod osoba koje već boluju od kardiovaskularnih bolesti.
U studiji koja je obuhvatila više od 246 tisuća odraslih osoba u Sjedinjenim Državama s aterosklerotskom bolešću srca, istraživači su utvrdili da su ispitanici koji su primili cjepivo protiv herpes zostera imali gotovo upola manju stopu velikih neželjenih srčanih događaja u razdoblju od godinu dana u odnosu na one koji nisu bili cijepljeni. Riječ je o skupini bolesnika s već postojećim suženjem arterija zbog nakupljanja aterosklerotskog plaka, što ih svrstava među najrizičnije kada je riječ o infarktu miokarda, moždanom udaru i drugim komplikacijama.
Kardioprotektivni učinak izraženiji kod rizičnih bolesnika
Rezultati su, prema autorima, dodatni dokaz da cjepivo protiv herpes zostera ne djeluje samo na sprječavanje virusne infekcije, nego može imati i širi, tzv. kardioprotektivni učinak. ”Ovo cjepivo više je puta pokazalo sposobnost smanjenja rizika od srčanog udara, moždanog udara i smrti. Kada promatramo populaciju s najvećim rizikom, poput osoba s već postojećim kardiovaskularnim bolestima, ti učinci mogu biti još izraženiji nego u općoj populaciji“, izjavio je voditelj istraživanja dr. Robert Nguyen sa Sveučilišta u Kaliforniji u Riversideu.
Studija se temeljila na analizi podataka iz baze TriNetX, koja uključuje zdravstvene kartone milijuna pacijenata. Istraživači su usporedili dvije skupine od po 123.411 ispitanika starijih od 50 godina – one koji su primili barem jednu dozu cjepiva protiv herpes zostera i one koji nisu bili cijepljeni. Obje skupine bile su usporedive prema dobi, spolu i drugim zdravstvenim stanjima, čime se nastojalo minimizirati utjecaj drugih čimbenika na rezultate.
Analiza je obuhvatila razdoblje od mjesec dana do godinu dana nakon cijepljenja, odnosno istovjetno razdoblje kod necijepljenih osoba. U tom su vremenskom okviru istraživači pratili pojavu tzv. velikih neželjenih kardiovaskularnih događaja, koji uključuju srčani udar, moždani udar i smrt. Rezultati su pokazali da su cijepljeni ispitanici imali 46 posto manju vjerojatnost da će doživjeti neki od tih događaja te čak 66 posto manji rizik od smrti iz bilo kojeg uzroka.
Kada se promatraju pojedinačni ishodi, rizik od srčanog udara bio je manji za 32 posto, moždanog udara za 25 posto, a zatajenja srca za 25 posto. Takva razina smanjenja rizika, ističu autori, može se usporediti s učinkom prestanka pušenja, što dodatno naglašava potencijalnu važnost ovog nalaza za javno zdravlje.
Moguća veza s prevencijom upale i krvnih ugrušaka
Znanstvenici već dulje vrijeme upozoravaju na povezanost između infekcije herpes zosterom i povećanog kardiovaskularnog rizika. Herpes zoster nastaje reaktivacijom virusa varičele, koji nakon preboljelih vodenih kozica ostaje trajno prisutan u živčanim ganglijima. Kod određenih osoba, osobito u starijoj dobi ili pri oslabljenom imunitetu, virus se može ponovno aktivirati, uzrokujući karakterističan bolan osip i upalu živaca.
No, osim lokalnih simptoma, infekcija može imati i sistemske posljedice. Ranija istraživanja pokazala su da herpes zoster može potaknuti upalne procese i stvaranje krvnih ugrušaka u krvnim žilama, uključujući one u mozgu i srcu. Takvi ugrušci mogu dovesti do ozbiljnih događaja poput srčanog udara, moždanog udara ili venske tromboembolije. Upravo zbog toga znanstvenici pretpostavljaju da cjepivo, sprječavajući reaktivaciju virusa, posredno smanjuje i rizik od tih komplikacija.
Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuju cijepljenje protiv herpes zostera svim osobama starijima od 50 godina, kao i mlađim osobama s oslabljenim imunološkim sustavom. U većini razvijenih zemalja danas se preferira rekombinantno cjepivo Shingrix, koje se daje u dvije doze i pokazuje visoku učinkovitost u prevenciji bolesti i njezinih komplikacija.
Iako su rezultati nove studije ohrabrujući, autori naglašavaju da je riječ o opservacijskom istraživanju, što znači da ne može u potpunosti dokazati uzročno-posljedičnu vezu. Postoji mogućnost da osobe koje se odlučuju na cijepljenje ujedno imaju i zdravije životne navike, poput redovitog uzimanja terapije, bolje prehrane ili veće tjelesne aktivnosti, što također može utjecati na smanjenje kardiovaskularnog rizika.
Kardiovaskularna korist cjepiva
Istraživači su pokušali ublažiti taj učinak statističkim prilagodbama koje su uključivale socioekonomske čimbenike, poput životnih uvjeta, obrazovanja i zaposlenja, ali ističu da takve analize ne mogu u potpunosti eliminirati sve moguće razlike između skupina.
Unatoč tim ograničenjima, velika veličina uzorka i konzistentnost rezultata daju visok stupanj pouzdanosti nalazima. Dodatno, rezultati su u skladu s ranijim istraživanjima koja su ukazivala na potencijalne kardiovaskularne koristi cjepiva protiv herpes zostera i u općoj populaciji. Primjerice, studija objavljena 2025. pokazala je da je cijepljenje povezano s 23 posto manjim rizikom od kardiovaskularnih događaja kod zdravih osoba, a zaštitni učinak mogao bi trajati i do osam godina.
”Cjepiva su jedan od najvažnijih alata koje imamo za sprječavanje bolesti. U vremenu kada su dezinformacije sve prisutnije, važno je naglasiti da ovakvi rezultati pružaju dodatne razloge za donošenje odluke o cijepljenju“, poručio je Nguyen.
Stručnjaci ističu da bi, potvrde li se ovi nalazi u daljnjim istraživanjima, cjepivo protiv herpes zostera moglo dobiti još važniju ulogu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, koje su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. U tom bi se slučaju cijepljenje moglo promatrati ne samo kao zaštita od jedne virusne infekcije, nego i kao dio šire strategije očuvanja zdravlja srca, osobito u starijoj populaciji i kod kroničnih bolesnika.
