Udio građana koji se gotovo svakodnevno bave tjelesnom aktivnošću izvan sporta porastao je s 11 na 24 posto u posljednje četiri godine. Istodobno, 12 posto građana i dalje sjedi dulje od osam i pol sati dnevno, jednako kao i 2022. godine.
Riječ je o Posebnom Eurobarometru 574 o sportu i tjelesnoj aktivnosti, provedenom od 10. do 29. travnja ove godine na 1007 ispitanika u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju da građani sve više uključuju kretanje u svakodnevne aktivnosti, iako se bavljenje sportom nije znatnije povećalo.
Posebno je porastao udio građana koji se kreću na putu do posla, škole ili trgovine, s 23 posto u 2022. na 37 posto u 2026. godini. Više je i onih koji su tjelesno aktivni u parkovima i na otvorenom, gdje je taj udio povećan s 23 na 31 posto.
Prema istraživanju, 70 posto građana hoda najmanje deset minuta bez prekida četiri do sedam dana tjedno, 27 posto jedan do tri dana, dok dva posto nikada ne hoda toliko dugo u kontinuitetu.
Čak 43 posto građana nikada se ne bavi sportom
Unatoč većem kretanju u svakodnevnom životu, rezultati pokazuju da se bavljenje sportom i tjelovježbom nije povećalo u jednakoj mjeri.
Udio građana koji se nikada ne bave sportom ili tjelovježbom porastao je s 40 posto u 2022. na 43 posto u 2026. godini, dok se udio onih koji vježbaju gotovo svakodnevno povećao sa šest na osam posto.
Iz HZJZ-a upozoravaju da se pojedine formulacije pitanja i kategorije odgovora u istraživanjima iz 2022. i 2026. razlikuju, zbog čega sve pokazatelje nije moguće izravno uspoređivati.
Ističu da povećanje pojedinih oblika tjelesne aktivnosti ne mora nužno značiti i smanjenje vremena provedenog sjedeći, što potvrđuje podatak da udio građana koji sjede više od osam i pol sati dnevno ostaje nepromijenjen.
Više kretanja u svakodnevnom životu
Prema ocjeni HZJZ-a, najvažnija poruka istraživanja jest da se promjene u tjelesnoj aktivnosti građana ne očituju prvenstveno kroz organizirani sport, nego kroz više hodanja, vožnje biciklom i drugih oblika kretanja tijekom svakodnevnih obveza.
Takve aktivnosti dostupne su širokom krugu građana jer ne zahtijevaju posebnu sportsku opremu, znanje ni organizirane treninge.
Posebno je važno poticati svakodnevno kretanje djece i mladih, među ostalim sigurnim pješačkim i biciklističkim putovima do škola te dodatnim mogućnostima za tjelesnu aktivnost tijekom boravka u školi.
HZJZ u sklopu Nacionalnog programa ”Živjeti zdravo” provodi aktivnosti poput ”Hodanjem do zdravlja”, poligona za tjelesnu aktivnost školske djece i svakodnevnog desetominutnog vježbanja.
Iz Zavoda poručuju da je uz poticanje bavljenja sportom potrebno nastaviti ulagati u prostore i uvjete koji građanima omogućuju više svakodnevnog kretanja, kako bi tjelesna aktivnost postala redovit i prirodan dio života.
