Žene općenito preferiraju više temperature i lakše podnose hladnoću od muškaraca, a isti se trend pojavljuje i kod ženki ostalih vrsta. Nova studija nudi nova objašnjenja o tomu što uzrokuje takve sklonosti, pri čemu bi glavnu ulogu mogao imati testosteron, prenosi ScienceAlert.
Svakih šest do sedam tjedana, ovisno o životnoj dobi i dijelu tijela, dobivamo potpuno novi vanjski sloj kože (epidermis) zahvaljujući stalnoj obnovi stanica kože. Novo istraživanje ukazuje na to da postoje značajne razlike u tomu na koji se način taj proces odvija kod muškaraca i žena, odnosno mužjaka i ženki. Naime, zasad je ovo dokazano samo na miševima, pa tek treba utvrditi vrijedi li isto i za ljude. Ipak, ovo bi otkriće s vremenom moglo rezultirati razvojem terapija koje će biti optimalnije prilagođene spolu – kada su posrijedi liječenje opeklina, rana, kožnih bolesti, pa čak i karcinoma kože.
Studiju je vodio profesor Cédric Blanpain, direktor Laboratorija za matične stanice i rak na ULB-u u suradnji s timom profesora Benjamina Simonsa sa Sveučilišta u Cambridgeu.
Koristeći mikroskopsku tehniku koja omogućuje snimanje i promatranje živih stanica kroz kožu istraživači su iste matične stanice koje se razvijaju u stanice epidermisa pratili tijekom pet mjeseci, što je, kako su istaknuli, neuobičajeno dugo razdoblje za ovakvu vrstu studije. “U početku smo željeli shvatiti kako se koža obnavlja i postoji li hijerarhija u kojoj su matične stanice na vrhu”, rekao je onkolog Dan Engelman sa Sveučilišta u Bruxellesu (ULB). “Iznenadilo nas kad smo otkrili znatne razlike u načinu na koji matične stanice obnavljaju kožu kod ženki i mužjaka”.
Stanice kod ženki djeluju usklađeno
Matične stanice služe kao izvor za stvaranje različitih vrsta stanica u tijelu. U donjem sloju epidermisa matične stanice se umnožavaju, stvarajući pritom nove matične stanice, ali i stanice namijenjene samom epidermisu, gdje čine zaštitni sloj koji se s vremenom ljušti.
Detaljnom i opsežnom analizom znanstvenici su otkrili postojanje međufaze u kojoj je dioba stanica ograničena. Ta faza pomaže u povećanju ukupne proizvodnje stanica, a o njezinu postojanju – ili nepostojanju – znanstvenici su dugo raspravljali. A riječ je o razlikama među spolovima.
“Ključno za ove zaključke bilo je otkriće spolnog dimorfizma u sudbini stanica epidermisa; kod ženki miševa uočili smo visoko sinkroniziran obrazac diobe, diferencijacije i delaminacije stanica, što pridonosi ubrzanom zacjeljivanju rana”, napisali su u svome radu. Ili pojednostavljeno – stanice se kod ženki obnavljaju na sinkroniziraniji i koordiniraniji način, pri čemu stanice nakon diobe djeluju u parovima i istovremeno donose iste “odluke” (hoće li se ponovno dijeliti ili krenuti prema vanjskom sloju). Kod mužjaka stanice djeluju više individualno.
Istraživači to uspoređuju s veslačima koji sinkroniziraju svoje zaveslaje, a daljnja ispitivanja na miševima ukazuju kako bi to mogao biti jedan razloga zbog kojih rane zacjeljuju brže kod ženki (znanstvenicima je ta pojava već poznata, iako njezin točan mehanizam još nije sasvim razjašnjen).
“Ovo otvara niz novih pitanja, od temeljne biologije matičnih stanica pa sve do kliničkih problema kao što su zacjeljivanje rana, razvoj raka i autoimune bolesti”, rekao je Cédric Blanpain.
Testosteron i estrogen određuju ritam
Kad su istraživači mužjacima uklonili glavni izvor testosterona, njihova se koža počela ponašati sličnije ženskoj. No kad su im potom dali aktivan oblik testosterona, vratilo se “muško” ponašanje ćelija.
Kod ženki je uklanjanje jajnika smanjilo diobu matičnih stanica i gotovo potpuno poništilo usklađenost sestrinskih stanica. Davanje ženskog hormona estradiola vratilo je to stanje.
Dakle, testosteron određuje brzinu sazrijevanja stanica kože, a estrogen potiče diobu matičnih stanica i njihovu usklađenost. I na ljudskoj koži uzgojenoj u laboratoriju testosteron je ubrzao sazrijevanje matičnih stanica, što upućuje na to da isti mehanizam postoji i kod ljudi.
Istraživači su primijetili i da je rana na koži leđa kod ženki miševa zacijelila znatno brže, posebno u prvim danima. Dijelom je to posljedica ranijeg aktiviranja matičnih stanica, a razlika se smanjuje kako rana zacjeljuje.
Potencijalna liječenja prilagođena spolu
Liječnici su i ranije zamijetili razliku u zacjeljivanju rana, težini nekih upalnih bolesti i učestalost pojedinih vrsta raka u muškaraca i žena, no nisu znali zbog čega je tako.
Autori studije smatraju da bi ovi rezultati dugoročno mogli rezultirati liječenjem koje će u obzir uzeti i spol pacijenta, primjerice u slučaju opeklina, oporavka nakon operacija ili kroničnih rana kod dijabetičara.
“Spol je parametar koji se u biologiji i medicini prečesto zanemaruje. Sad ćemo se fokusirati na istraživanje razlika između muškaraca i žena u nastanku i razvoju raka kože, kao i na molekularne mehanizme koji su odgovorni za te razlike”, rekao je Blanpain.
