Pesticidi u alkoholnim pićima izazivaju neplodnost

Iako je informacija da pesticidi možda uzrokuju neplodnost problematizirana posljednjih petnaestak godina, javnost je postala posebno zainteresirana studijom koja je pokazala da čak i pivo sadrži određene doze ovih opasnih tvari.

Budući da predstavnici zemalja članica u Europskoj uniji nisu uspjeli postići dogovor protiv daljnje proizvodnje i korištenja glifosata, Europska komisija je u prosincu 2023. godine produljila dozvole za glifosat na dodatnih deset godina. Sada šest europskih NGO-ova od kojih se pet nalazi u Francuskoj, zemlji koja se ističe po “neutralnosti” na temu glifosata, prijete Komisiji tužbom. Komisija ima rok za očitovanje do kraja lipnja, ako ne povuče dozvolu, nevladine organizacije nastavit će tražiti pravdu na sudu.

A imaju i zbog čega tražiti pravdu. Posljednjih petnaestak godina u brojnim znanstvenim časopisima objavljen je veći broj studija o tome kako pesticidi djeluju na plodnost ljudi. Istovremeno je objavljen i određeni broj studija koje pokazuju da glifosat u manjim dozama nije štetan za ljudsko zdravlje. Ovdje ćemo prikazati više studija koje tvrde suprotne stvari.

Ometanje endokrinog sustava

Počelo se s proučavanjem utjecaja pesticida na zemljoradnike koji su im bili najviše izloženi, a nastavilo se na proučavanje neplodnosti u žena i muškaraca. Pokazalo se da nekoliko pesticida djeluje kao kemikalija koja ometa rad endokrinog sustava i u konačnici dovodi do neplodnosti.

Pesticidi su dijelom gotovo sve naše hrane (a ima ih i u vodi koju pijemo), no posebna pozornost javnosti posvećena je pesticidima pronađenima u pivu i vinu. Američki zagovarački think-tank analizirao je 2019. godine 15 vrsta piva u SAD-u – organskih i klasično komercijalnih – i pokazao da gotovo svi sadrže određenu količinu glifosata, ali u različitim omjerima. Jednostavnim pregledom znanstvenih baza podataka poput SCOPUS-a pokazuje se da postoji više desetaka studija na ovu temu te da se većina slaže da pesticidi dovode do endokrinih poremećaja. Ipak, 2019. godine više je medija i progresivnih i konzervativnih ustalo u obranu teze da je glifosat siguran za ljudsko zdravlje.

Još 2013. godine organizacija Friends of the Earth Europe objavila je istraživanje provedeno u 18 koje je pokazalo da je glifosat pronađen u 80 od 182 uzorka urina uzetih od dobrovoljaca. U skladu s tim postavljena su pitanja Europskoj uniji koja se do danas rješavaju, kao što vidimo po posljednjoj odluci EK iz prosinca prošle godine da odobri ovaj pesticid na još deset godina.

Bilo bi pogrešno zaključiti da se radi tek o izloženosti političara lobistima petrokemijske industrije. Problem u jednakoj mjeri leži u činjenici da je poljoprivredna zemlja diljem svijeta iscrpljena od pretjeranog korištenja i da bez pesticida ne možemo hraniti svijet.

Kako bi se pokušala uspostaviti granica štetnosti pesticida za zdravlje i plodnost, provedeno je više studija baš na zemljoradnicima. Nekoliko je studija pokazalo da je produljena izloženost različitim kemijskim tvarima, kao što su endokrini disruptori u obliku pesticida, gnojiva i industrijskih proizvoda (plastifikatori i fitoestrogeni), povezana s niskom plodnošću remećenjem različitih hormonalnih sustava. Endokrini disruptori su egzogene kemikalije, mješavine kemikalija ili nekemijski egzogeni čimbenici koji ometaju normalan endokrini sustav tijela, što dovodi do štetnih učinaka na hormonski kontrolirane funkcije.

Utjecaj na spolne organe

Neke studije pokazale su da pesticidi mogu smanjiti kvalitetu sperme kod radnika koji rade njima. Većina njih utječe na muški reproduktivni sustav putem mehanizama kao što su smanjenje broja spermija, gustoće, pokretljivosti i održivosti, inhibicija spermatogeneze, izazivanje oštećenja DNK spermija i povećanje abnormalne morfologije spermija. Smanjenje težine testisa, epididimisa, sjemenih mjehurića i ventralne prostate, degeneracija sjemenih tubula, modifikacija razine testosterona u plazmi itd.

Izloženost pesticidima kod žena povezana je sa smanjenom plodnošću, mrtvorođenčadi, prijevremenim porodima, malom porođajnom težinom, spontanim pobačajima, razvojnim poremećajima i višestrukim poremećajima jajnika. Izloženost pesticidima također bi bila povezana s promjenama u vremenu do trudnoće.

Neplodnost je pritom definirana kao nemogućnost para da zatrudni nakon 12 mjeseci nezaštićenog odnosa. Oko 15 posto svjetske populacije pogođeno je neplodnošću pri čemu muški i ženski čimbenici gotovo doprinose jednako.

Kako raste neplodnost među ljudima, tako znanstvenici sve više skreću pozornost zakonodavaca i javnosti na okolišne faktore jer neplodnost nije genetsko pitanje, što je i logično. Da pojasnimo, uzroci neplodnosti mogu biti kromosomske abnormalnosti i genetske mutacije, ali su one sve češće uzrokovane zagađenim okolišom, stilom života, poremećajima ovulacije, infekcijama i idiopatskom neplodnošću.

Koji god odgovor da se na kraju pokaže točan, jedno je ipak čini se sigurno; glifosat definitivno izaziva i rak kod poljoprivrednika koji njime barataju, a izgleda da ipak uzrokuje neplodnost kod žena poljoprivrednica. Rasprave o tome imaju li pesticidi isti učinak i na ostatak populacije još nije zaključena.