Nakon analize podataka više od 10.000 pacijenata, istraživači iz Australije utvrdili su da je oko 25 posto ispitanika pokazivalo obrazac bolesti povezan s biološkim satom. Mnogi od njih imaju naviku kasno odlaziti na spavanje, a sljedećeg se dana osjećaju izrazito umorno, unatoč tome što često spavaju dulje nego inače.
”Kod osoba s cirkadijalnom depresijom veća je vjerojatnost da će se depresija pojaviti u ranijoj životnoj dobi i imati izraženije simptome”, navodi Sveučilište u Sydneyju, ističući maniju i povećanu prisutnost suicidalnih misli kao neke od zabrinjavajućih pojava.
Kod tih osoba također je zabilježena veća sklonost razvoju kardiovaskularnih bolesti te znakova neuroloških stanja poput ADHD-a, navodi istraživački tim. Zbog tih nalaza smatraju da bi trebalo razmotriti razvoj novih terapijskih pristupa za takve pacijente.
”Depresija nije jedinstvena bolest i razumijevanje obilježja njezinih različitih podtipova omogućuje nam da ljudima ranije omogućimo pristup terapijama koje će za njih biti najučinkovitije”, izjavila je Emiliana Tonini iz Centra za mozak i um Sveučilišta u Sydneyju.
Depresija je ”heterogeno stanje s vrlo različitim kliničkim manifestacijama i obrascima odgovora na liječenje”, naveli su istraživači u radu objavljenom u časopisu British Journal of Psychiatry.
Rezultati istraživanja upućuju na mogućnost da lijekovi koji djeluju na serotoninski sustav, a koji se često propisuju osobama s depresijom, možda nisu najprikladniji za osobe s novokategoriziranom cirkadijalnom varijantom bolesti.
”Budući da je cirkadijalna depresija povezana s unutarnjim biološkim satom čovjeka, terapije usmjerene na regulaciju cirkadijalnog ritma, poput terapije svjetlom i melatoninom mogle bi biti mnogo relevantnije”, izjavio je Jacob Crouse, istraživač Centra za mozak i um.
