Novo istraživanje provedeno u Švedskoj pokazuje da gotovo polovica slučajeva demencije ima veze s čimbenicima rizika na koje možemo utjecati — osobito onima povezanima s krvožilnim i metaboličkim zdravljem.
Studiju su proveli istraživači sa Skåne University Hospital, a rezultati su objavljeni u časopisu The Journal of Prevention of Alzheimer’s Disease. Analiza se oslanjala na podatke 494 sudionika prosječne dobi 65 godina uključenih u dugotrajno praćenje u sklopu švedskog projekta BioFINDER-2.
Sudionici su tijekom četiri godine prošli detaljne neurološke i kognitivne procjene, uključujući analize cerebrospinalne tekućine, PET i MR snimanja mozga. Cilj nije bio samo utvrditi tko će razviti simptome, nego pratiti što se u mozgu događa godinama prije nego što se pojave prvi znakovi zaboravljivosti.
Demencija počinje desetljećima ranije
Jedna je od ključnih poruka istraživanja da demencija nije bolest koja “počinje” u starosti. Promjene u mozgu započinju desetljećima prije nego što postanu vidljive kroz simptome.
Kako je za Medical News Today pojasnila psihologinja Sarah Bullard, promjene u moždanom tkivu često započinju u srednjoj životnoj dobi. Drugim riječima, način života u četrdesetima i pedesetima može imati presudan utjecaj na kognitivno zdravlje u sedamdesetima i osamdesetima.
Istraživanje se fokusiralo na dva najčešća oblika demencije – Alzheimerovu bolest i vaskularnu demenciju. Iako se razlikuju po mehanizmima nastanka, obje dijagnoze dijele zajedničku točku — snažnu povezanost s čimbenicima rizika koji su često dio suvremenog načina života.
Krvne žile kao slaba točka mozga
Posebno je zanimljiva povezanost vaskularne demencije s povišenim krvnim tlakom, povišenim masnoćama u krvi, ishemijskom bolesti srca i pušenjem. Ti su čimbenici bili povezani s pojavom tzv. hiperintenziteta bijele tvari na MR snimkama — oštećenja u moždanom tkivu koja upućuju na kronično oštećenje malih krvnih žila.
Internist Dung Trinh, koji nije sudjelovao u istraživanju, istaknuo je kako studija pokazuje da se takve promjene ne smiju promatrati kao pasivna posljedica starenja, već kao dinamičan proces na koji izravno utječu krvni tlak, metabolizam i kardiovaskularno zdravlje.
Drugim riječima, neliječena hipertenzija u srednjoj dobi može polako i neprimjetno oštećivati moždane krvne žile, a posljedice postaju vidljive tek mnogo godina kasnije.
Alzheimerova bolest i metabolizam
Istraživači su također analizirali biomarkere Alzheimerove bolesti. Beta-amiloidni plakovi, jedan od glavnih pokazatelja bolesti, bili su povezani s dijabetesom. S druge strane, niska tjelesna masa bila je povezana s nakupljanjem tau proteina, drugog ključnog obilježja neurodegeneracije.
Ova povezanost dodatno učvršćuje tezu da poremećaji metabolizma, osobito dijabetes tipa 2, imaju dalekosežne posljedice na mozak.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da genetski čimbenici, poput genetske varijante APOE ε4, snažno utječu na rizik od Alzheimerove bolesti. No i u tom slučaju način života može usporiti napredovanje patoloških promjena.
Prilika za prevenciju
Znanstvenici danas sve češće govore o “kognitivnoj rezervi” — sposobnosti mozga da nadoknadi oštećenja zahvaljujući obrazovanju, mentalnoj aktivnosti i društvenoj uključenosti. Niža razina obrazovanja u studiji također je bila povezana s nepovoljnim promjenama u mozgu.
To znači da ulaganje u obrazovanje i intelektualnu stimulaciju u ranoj odrasloj dobi može dugoročno djelovati kao zaštitni čimbenik.
Stručnjaci se slažu da prevencija treba započeti rano, ali nikada nije kasno za promjenu. Dugoročni podaci pokazuju da se rizik od demencije akumulira kroz cijeli život: obrazovanje i mentalna stimulacija u mladosti, kontrola krvnog tlaka i metabolizma u srednjoj dobi te očuvanje socijalne i senzorne funkcije u starijoj dobi.
Što učiniti već danas?
Najveći učinak, prema istraživanju, postiže se brigom o kardiovaskularnom zdravlju. To uključuje održavanje krvnog tlaka u granicama normale, kontrolu LDL kolesterola i liječenje dijabetesa.
Redovita tjelesna aktivnost — čak i umjereno hodanje ili vožnja bicikla — poboljšava metabolizam, smanjuje upalu i potiče stvaranje novih neuronskih veza.
Prehrana mediteranskog tipa, bogata povrćem, mahunarkama, ribom, maslinovim uljem i cjelovitim žitaricama, uz minimalan unos ultraprerađene hrane, šećera i soli, povezuje se s manjim rizikom kognitivnog propadanja. Takav obrazac prehrane povoljno djeluje na krvne žile, ali i na upalne procese u mozgu.
Prestanak pušenja i umjeren unos alkohola dodatni su koraci koji imaju višestruke koristi — od srca do mozga.
Demencija nije sudbina
Možda je najvažnija poruka studije da neurodegeneracija nije neizbježan dio starenja. Ona je rezultat složene interakcije genetskih predispozicija i životnih izbora.
Iako genetiku ne možemo promijeniti, način života možemo. A upravo tu leži prostor za djelovanje — desetljećima prije nego što se pojave prvi simptomi.
U vremenu kada populacija ubrzano stari, a broj oboljelih od demencije raste, spoznaja da se gotovo polovica slučajeva može povezati s promjenjivim čimbenicima daje novu dimenziju javnozdravstvenim strategijama.
Prevencija hipertenzije i srčanih bolesti tako postaje mnogo više od kardiološkog cilja. Ona je i ulaganje u očuvanje pamćenja, osobnosti i samostalnosti u starijoj dobi.
Mozak, pokazuje ova studija, pamti naše životne izbore mnogo dulje nego što mislimo.
