Zanimljiv trag donosi i novije istraživanje objavljeno u časopisu European Journal of Nutrition, koje je dodatno potaknulo raspravu o večernjem uzimanju kolagena. U toj randomiziranoj studiji ispitanici su tijekom tjedan dana uzimali 15 grama kolagenskih peptida sat vremena prije spavanja, a rezultati su pokazali da su se rjeđe budili tijekom noći te su ujutro postizali bolje rezultate na testovima koncentracije i kognitivnih funkcija.
No, unatoč tim nalazima, ukupno trajanje sna nije se promijenilo, što upućuje na to da kolagen ne djeluje kao klasično sredstvo za uspavljivanje, već potencijalno utječe na kvalitetu sna i osjećaj odmorenosti.
Moguće objašnjenje ovih rezultata leži u sastavu kolagena, koji obiluje aminokiselinom glicinom.
Naime, pad tjelesne temperature jedan je od ključnih signala koji tijelu šalje poruku da je vrijeme za spavanje. Tijekom večeri organizam prirodno snižava svoju unutarnju temperaturu, čime se potiče lučenje melatonina i olakšava prijelaz u san. Ako se taj proces poremeti, primjerice zbog stresa, kasnog vježbanja ili izloženosti ekranima, uspavljivanje može biti otežano, a noćna buđenja učestalija.
Istraživanja pokazuju da glicin može pomoći u snižavanju tjelesne temperature, djelovati umirujuće na živčani sustav te olakšati prijelaz iz budnog stanja u san. Taj učinak povezan je s njegovom sposobnošću širenja krvnih žila u perifernim dijelovima tijela, poput ruku i nogu, čime se toplina učinkovitije oslobađa iz organizma. Zbog toga se pretpostavlja da večernji unos kolagena, kao izvora glicina, može imati blagi pozitivan učinak na kvalitetu sna, iako ne djeluje kao klasično sredstvo za uspavljivanje.
Kolagen – temeljna struktura organizma
Kolagen je najzastupljeniji protein u ljudskom tijelu i ključna komponenta vezivnog tkiva koje osigurava čvrstoću i elastičnost. Nalazi se u koži, kostima, mišićima, tetivama, krvnim žilama i probavnom sustavu, gdje djeluje kao svojevrsni biološki okvir koji drži tkiva na okupu.
Strukturno gledano, kolagen čine aminokiseline glicin, prolin i hidroksiprolin koje tvore karakterističnu trostruku spiralu. Upravo ta struktura omogućuje njegovu čvrstoću, ali i fleksibilnost. U ljudskom tijelu postoji više tipova kolagena, a najzastupljeniji je tip I, koji čini većinu ukupnog kolagena i ključan je za zdravlje kože, kostiju i tetiva.
Kolagen ne služi samo kao potpora tkivima, već sudjeluje i u brojnim biološkim procesima – od obnove tkiva i zacjeljivanja rana do imunološkog odgovora i regeneracije stanica.
Zašto s godinama nestaje
Kolagen u organizmu stvaraju fibroblasti, no s godinama njihova aktivnost slabi. Već od sredine dvadesetih godina proizvodnja kolagena postupno opada, dok postojeća vlakna postaju slabija i fragmentirana. Taj proces, uz istodobni gubitak elastina, dovodi do prvih znakova starenja – bora, opuštene kože i smanjene pokretljivosti zglobova.
Iako je riječ o prirodnom procesu, brojni čimbenici iz svakodnevnog života mogu ga dodatno ubrzati. Pušenje potiče razgradnju kolagena, alkohol narušava procese obnove, a prehrana bogata šećerom i prerađenim namirnicama oštećuje kolagenska vlakna kroz proces glikacije. Uz to, dugotrajno izlaganje UV zračenju jedan je od glavnih vanjskih uzroka razgradnje kolagena u koži.
S druge strane, organizam kolagen može stvarati sam ako ima dovoljno potrebnih nutrijenata. Proteini iz hrane osiguravaju aminokiseline, dok vitamin C ima ključnu ulogu u njegovoj sintezi. Upravo zato prehrana bogata ribom, jajima, mahunarkama i svježim voćem i povrćem može pridonijeti očuvanju kolagenskih struktura.
Kolagen u prehrani i dodacima – što zapravo unosimo
Kolagen se u organizam može unositi i putem hrane, ali i dodataka prehrani, najčešće u obliku hidroliziranih peptida koji se lakše apsorbiraju. U praksi se najčešće konzumira kao prah koji se dodaje u napitke ili obroke, ali dostupan je i u obliku kapsula i tekućih pripravaka.
Kada je riječ o izvoru, najčešće se koristi goveđi ili riblji kolagen. Goveđi kolagen uglavnom sadrži tipove I i III, koji su važni za kožu, mišiće i vezivno tkivo, dok se riblji kolagen ističe visokom koncentracijom kolagena tipa I te nešto boljom bioraspoloživošću, odnosno lakšom apsorpcijom u organizmu.
Izbor između njih najčešće ovisi o individualnim preferencijama i podnošljivosti, budući da neki ljudi izbjegavaju riblji kolagen zbog alergija ili specifičnog okusa. Stručnjaci pritom naglašavaju da razlike u učinku nisu dramatične, a ključna je redovita i dugotrajna primjena.
U tom kontekstu, sve se češće upozorava da se uloga kolagena ne smije promatrati izolirano. “Kolagenski dodaci mogu imati određeni učinak, ali oni ne mogu nadomjestiti temeljne životne navike poput uravnotežene prehrane, kretanja i kvalitetnog sna”, ističu brojni pregledi u području kliničke prehrane.
Suplement nije rješenje bez kretanja
Unatoč popularnim savjetima, znanstveni dokazi ne potvrđuju jasno da je određeno vrijeme uzimanja kolagena učinkovitije od drugog. Nakon unosa, kolagen se razgrađuje na aminokiseline koje tijelo koristi prema vlastitim potrebama, neovisno o satu konzumacije.
Zbog toga stručnjaci naglašavaju da je dosljednost u uzimanju važnija od samog vremena. Kolagen ima najviše smisla uzimati onda kada ga je najlakše uklopiti u svakodnevnu rutinu.
Sve više istraživanja pokazuje da kolagen može imati izraženiji učinak kada se kombinira s fizičkom aktivnošću, osobito kod zdravlja zglobova i vezivnog tkiva.
No, još je važnija šira slika. Tjelesna aktivnost ne utječe samo na mišiće, već i na psihičko zdravlje. Kretanje potiče lučenje hormona dobrog raspoloženja, smanjuje stres i doprinosi kvalitetnijem snu.
U tom kontekstu, kolagen postaje tek dodatak. Bez kretanja, kvalitetne prehrane i sna, ni jedan suplement ne može nadomjestiti ono što organizmu prirodno treba.
