Znanstvenici su analizirali osušene kapljice krvi novorođenčadi u Kaliforniji i pronašli više razine nekih PFAS spojeva među djecom kojoj je poslije dijagnosticirana akutna limfoblastična leukemija (ALL), najčešći oblik leukemije u dječjoj dobi.
Studija, objavljena u travnju u časopisu Journal of Exposure Science & Environmental Epidemiology, obuhvatila je 125 djece oboljele od ALL-a i 219 djece bez bolesti, rođene između 2000. i 2015. u okrugu Los Angeles.
Najviše PFOA i PFOS-a
Istraživači su u uzorcima krvi analizirali 17 vrsta per- i polifluoroalkilnih tvari, poznatih pod zajedničkim nazivom PFAS.
Najzastupljeniji su bili PFOA i PFOS, dvije najpoznatije vrste tzv. vječnih kemikalija. Desetljećima su se koristili u brojnim industrijskim i potrošačkim proizvodima, među ostalim u neprianjajućem posuđu, ambalaži za hranu, vodootpornim materijalima i pjenama za gašenje požara. Zbog velike postojanosti mogu se dugo zadržavati u okolišu i ljudskom organizmu.
U djece koja su poslije oboljela od leukemije prosječna koncentracija PFOA iznosila je 4690 pikograma po gramu osušene krvi, a PFOS-a 10.307 pikograma. U kontrolnoj skupini prosječne koncentracije iznosile su 4245, odnosno 8142 pikograma.
Djeca s višim razinama tih spojeva imala su veću vjerojatnost da će poslije razviti leukemiju, navodi se u istraživanju. Posebno je važno što su uzorci krvi uzeti neposredno nakon rođenja, što je istraživačima omogućilo procjenu izloženosti PFAS-u na samom početku života, znatno prije pojave bolesti.
Kemikalije koje ostaju desetljećima
PFAS je zajednički naziv za veliku skupinu sintetskih kemikalija koje se od sredine prošlog stoljeća koriste zbog otpornosti na vodu, masnoću, toplinu i kemijske utjecaje.
Mnogi od tih spojeva vrlo se sporo razgrađuju pa mogu dugo ostati u vodi, tlu i živim organizmima. Upravo su zbog toga dobili naziv „vječne kemikalije“. Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da se PFAS mogu nalaziti u vodoodbojnom tekstilu, tepisima i presvlakama, ambalaži za hranu, neprianjajućem posuđu, pjenama za gašenje požara, pojedinoj kozmetici i sredstvima za čišćenje. Ljudi im mogu biti izloženi putem hrane, vode, zraka i kućne prašine.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) navodi da se PFAS u prehrani najčešće nalaze u ribi i jajima. Djeca mogu biti izloženija od odraslih jer u odnosu na tjelesnu masu pojedu više hrane, a spojevi koji se nakupljaju u organizmu mogu se prenijeti i majčinim mlijekom.
EFSA je za četiri najviše proučavana PFAS spoja — PFOA, PFOS, PFNA i PFHxS — utvrdila zajednički podnošljivi tjedni unos od 4,4 nanograma po kilogramu tjelesne mase. Kao najosjetljiviji poznati učinak izdvojeno je smanjenje imunološkog odgovora na cijepljenje.
PFOA svrstan među karcinogene za ljude
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), agencija Svjetske zdravstvene organizacije, svrstala je PFOA u skupinu 1, odnosno među tvari za koje je utvrđeno da mogu uzrokovati rak u ljudi.
Procjena se temelji na dovoljnim dokazima iz istraživanja na životinjama i snažnim dokazima o karcinogenim mehanizmima u ljudi. Kod ljudi su pronađeni ograničeni dokazi o povezanosti PFOA s rakom bubrega i testisa.
PFOS je svrstan u skupinu 2B, odnosno među tvari koje su moguće karcinogene za ljude.
HZJZ ističe da sama prisutnost PFAS-a u organizmu ili okolišu ne znači automatski zdravstvenu ugrozu. Rizik ovisi o tome kojem je spoju osoba izložena, u kojoj koncentraciji, kojim putem i koliko dugo. Dugotrajna izloženost određenim PFAS spojevima povezuje se s povišenim kolesterolom, slabijim odgovorom imunološkog sustava, promjenama funkcije jetre i hormonskog sustava, povišenim krvnim tlakom u trudnoći te povećanim rizikom od pojedinih vrsta raka.
PFAS spojevi pronađeni i u krvi građana Hrvatske
Od siječnja ove godine zemlje Europske unije moraju sustavno pratiti PFAS u vodi za piće i poduzeti mjere ako se prekorače propisane vrijednosti. To je prvi put da je takav usklađeni monitoring uveden u cijeloj EU.
Na raširenu izloženost PFAS spojevima upućuje i nedavno europsko testiranje krvi 110 ljudi u devet zemalja. Među njima je bilo deset osoba iz Hrvatske — sedam iz Gospića, dvije iz Knina i jedna iz Pule.
Kod svih 110 ispitanika pronađena je trifluoroctena kiselina (TFA), vrlo postojan spoj iz skupine PFAS-a. U uzorcima osoba iz Hrvatske utvrđene su i povišene vrijednosti pojedinih dugolančanih PFAS spojeva.
Nalazi pokazuju da se ti izrazito postojani spojevi mogu pronaći u ljudskoj krvi te dodatno potiču raspravu o opsegu izloženosti stanovništva.
Nova američka studija otvara dodatna pitanja o mogućim posljedicama izloženosti tim spojevima u trudnoći i najranijem razdoblju života. Sami autori ističu da će nalaze trebati potvrditi na većim skupinama djece i uz preciznije praćenje različitih PFAS spojeva.
