Naime, prenošenjem osnivačkih prava sa županija na državu, i opće su bolnice postale obveznici zajedničke nabave, podsjetila je Bogut Barić na panelu o reformi zdravstvenog sustava, održanom na Konferenciji o komunikacijama u zdravstvu.
Do kraja 2023. zajednička je nabava bila obavezna za 11 bolničkih zdravstvenih ustanova u državnom vlasništvu, a za ostale zdravstvene ustanove bila je dobrovoljna.
Osim značajne uštede, provedbom zajedničke nabave stvaraju se preduvjeti za standardizaciju materijala i liječenja pacijenata u svakoj javnoj zdravstvenoj ustanovi.
“Dakle, svakom hrvatskom pacijentu, bez obzira gdje se liječi, bit će dostupna usluga i materijali ujednačene razine kvalitete, a potrošnja javnog zdravstvenog novca transparentnija”, tvrdi savjetnica ministra zdravstva.
Zdravstveni proračun ove godine veći za 500 milijuna eura
Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) Dražen Jurković ustvrdio je da se smanjuju sanacije zdravstvenih ustanova. Naime, u 2023. sanacije su iznosile 300 milijuna eura, 2022. bile su 467 milijuna eura, a 2021. godine čak 836 milijuna eura.
“U 2024. godini zdravstveni proračun, koji obuhvaća sredstva HZZO-a i Ministarstva zdravstva, iznosit će 7,12 milijardi eura, što je skoro 500 milijuna eura više nego u 2023. godini”, naveo je Jurković.
Unatoč velikim sredstvima u sustavu, ponovio je nezadovoljstvo nerealnim cijenama zdravstvenih usluga, poručivši da je stanje neodrživo.
Njegov je prijedlog da se u proces definiranja cijena zdravstvenih usluga nužno uključe predstavnici pružatelja usluga te da se definiraju kliničke smjernice kao bitan segment u određivanju troškova usluge.
Deset županija nema dječjeg kirurga
U skladu s time, UPUZ promiče ideju tripartitnog način pregovaranja o cijeni usluga koji bi uključivao UPUZ u ime njegovih članica i HZZO, a u slučaju nepostizanja sporazuma, arbitražnu ulogu imao bi ministar zdravstva.
“UPUZ bi na taj bi način postao subjekt u oblikovanju uvjeta poslovanja, a zdravstvene ustanove ne bi bile samo puki pasivni izvršitelji ugovora koje im jednostrano daje HZZO prema principu: uzmi ili ostavi”, objasnio je direktor UPUZ-a.
Predstavnica Ministarstva Bogut Bagić odgovorila je da bi 2025. godine doista trebali stupiti na snagu novi modeli ugovaranja, no ministarstvo za sada ne želi izlaziti s detaljima kako će oni izgledati.
“Naglasak će biti na rezultatima rada, učinkovitosti i kvaliteti”, rekla je Bogut Bagić.
Ideja plaćanja zdravstvene usluge na temelju kvalitete i učinkovitosti potaknula je predsjednicu Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS) Renatu Čulinović Čaić da ponovno upozori na izostanak adekvatnih vremensko-kadrovskih normativa, po kojima bi bilo poznato “tko koliko čega treba napraviti”.
Posebna tema na panelu bilo je i upravljanje ljudskim resursima i manjak specijalista u nekim dijelovima Hrvatske.
“Deset županija nema dječjeg kirurga, pet ih nema citologa, dječjeg psihijatra i hematologa, sedam županija nema internističkog onkologa”, upozorio je predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Krešimir Luetić.
Jurković: Specijalizacijama treba upravljati ministarstvo
Nakon što su ukinuti ugovori koji su specijalizante obvezivali na vraćanje plaća poslodavcu ako ranije odu iz bolnice, ravnatelji zdravstvenih ustanova ne mogu biti odgovorni za nedostatak pojedinih specijalnosti budući da su im oduzeti svi alati za planiranje kadrova, rekao je direktor UPUZ-a.
“Smatramo da je Ministarstvo zdravstva trebalo ustrojiti nacionalno raspisivanje i centralno financiranje svih potrebnih specijalizacija te na taj način preuzeti cjelokupnu strategiju specijalizacija i ljudskih resursa za odgovarajuću zdravstvenu zaštitu”, poručio je.
Naveo je i primjere da specijalizanti danas ponegdje potpisuju dva ugovora – sa zdravstvenom ustanovom i sa županijom koja ih zna stipendirati i s po 1000 eura mjesečno, pa na kraju specijalizant ima veće prihode od dugogodišnjeg specijalista.
“Takav sustav potiče financijsku nejednakost među specijalizantima i može stvoriti kaos na terenu”, ustvrdio je Jurković te ponovio da Hrvatska ima 415 liječnika na 100.000 stanovnika, što je više od europskog prosjeka.
Savjetnica ministra zdravstva Bogut Bagić odgovorila je da ministarstvo na nacionalnoj razini prati cijeli zdravstveni sustav i upravlja promjenama.
Do sada je osigurano financiranje 922 specijalizacije u vrijednosti 130 milijuna eura i to prije svega za deficitarne djelatnosti. Nastavljamo dalje, i to kroz nekoliko mjera, jedna od njih je i Program namijenjen za mlade liječnike koji tek ulaze u zdravstveni sustav, a koji će moći raditi dvije godine na deficitarnim područjima na hitnoj, u obiteljskoj medicini ili u javnom zdravstvu i za to će dobiti punu plaću, poručila je Bogut Bagić.
Konferenciju o komunikacijama u zdravstvu organizirao je u Grožnjanu Zbor zdravstvenih i medicinskih novinare Hrvatskog novinarskog društva, a okupila je predstavnike zdravstvene administracije i struke, farmaceutske industrije, udruga pacijenata i medija.
