Balkanska nefropatija koja se nazivala i endemska nefropatija i endemski nefritis desetljećima je bila glavni zdravstveni problem i zagonetka Brodsko-posavske županije koja je odnosila zdravlje, a donosila nesreću brojnim seoskim kućanstvima na području Jelas polja.
Uskoro se bliži 70 godina od prvih terenskih istraživanja i borbe za zdravlje stanovništva endemskih sela u Hrvatskoj paralelno s istim nastojanjima u susjednim državama. Upravo su rezultati istraživanja dobiveni u Hrvatskoj, u Slavonskome Brodu, na svjetskoj razini utjecali na procese razmišljanja i otkrivanja uzroka bolesti.
Znamo da je Balkanska nefropatija kronična tubulointersticijska nefropatija kojoj je uzrok aristolohična kiselina, otrov prisutan u biljci vučja stopa (lat. Aristolochia clematitis), čije su se sjemenke u prošlosti miješale sa sjemenkama žita i tako intoksicirale kruh lokalnog stanovništva. Posljedice dugotrajne konzumacije bile su kronična bubrežna bolest i karcinomi mokraćnog sustava.
Naši rezultati priznati su od međunarodne znanstvene zajednice i, još više od toga, ušli su u opću povijest medicine. Sastavni su dio brojnih udžbenika, čime je brodska bolnica citirana u više od 1000 radova. Isto tako, na temelju naših istraživanja znamo da, zbog napretka poljoprivredne i mlinarske tehnologije koja je omogućila bolje razdvajanje sjemenki, Balkanska nefropatija polagano, ali sigurno nestaje.
Prije 30 godina trećina bolesnika liječenih dijalizom u brodskoj bolnici bili su bolesnici s Balkanskom nefropatijom, a sada ih skoro i nema, jednako kao što se zadnjih godina značajno smanjio i broj bolesnika iz endemskih sela koji su zbog karcinoma mokraćnog sustava operirani u Slavonskome Brodu.
Iako Balkanska nefropatija polagano nestaje, ipak se i dalje očekuju novi bolesnici iz endemskog kraja koji će započeti s nekom od metoda nadomještanja bubrežne funkcije, uz poseban naglasak na važnost ranog prepoznavanja i probira bolesnika iz endemskog područja na karcinome mokraćnog sustava. Ono što je također opaženo jest epidemiološka tranzicija, tj. uz pad učestalosti ove nekada vrlo učestale pogubne bolesti dolazi do porasta kardio-reno-metaboličkih bolesti koje su ranije bile rijetka pojava u ovome kraju. To postaje novi izazov za medicinsku struku i cijelo društvo.
To su razlozi zbog kojih je osnovano Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju, uz poseban zadatak da ističe naš doprinos svjetskoj medicini i sačuva uspomene svih koji su od 1958. godine, kada je sve počelo, vodili borbu za zdravlje naroda.
Na Skupštini su usvojeni Statut i ostali osnivački akti te izabrana tijela upravljanja. Za predsjednicu Društva izabrana je dr. Nikolina Bukal Ćaleta, univ. spec. nefrologije, za potpredsjednika dr. sc. Krešimir Karlović, spec. urologije, a tajnik je Krešimir Petrić, dr. med., specijalizant urologije.
Ostali članovi osnivačke Skupštine su akademik Bojan Jelaković, profesor Josip Samardžić, ravnatelj Opće bolnice u Slavonskome Brodu, gospodin Ivan Brzić, mag. ing. silv., univ. spec., načelnik Općine Bebrina, doc. dr. sc. Ana Jelaković te liječnici brodske bolnice dr. Anđela Barišić, dr. Ivana Mahovne, dr. Ivana Kolač Damjanović, dr. Ivana Stanušić i dr. Iva Dumančić.
Svrha osnivanja Društva je promicanje dosadašnjih postignuća, promicanje preventivnih pregleda u endemskim područjima, provođenje kontrolnih perlustracija i podizanje zdravstvene pismenosti kako bismo utjecali na promjene loših životnih navika i, na jednak način kako smo obuzdali Balkansku nefropatiju, sada utjecali na novu opasnost za ovo stanovništvo, koje ranije tome nije bilo toliko izloženo, a krije se u kroničnim nezaraznim bolestima.
Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju je udruga građana i ovim putem upućujemo poziv svim našim građanima dobre volje da se uključe u rad Društva i podrže njegovu aktivnost.
