Šećerna bolest nastaje kada gušterača ne proizvodi inzulin (šećerna bolest tip 1) ili organizam ne može učinkovito koristiti vlastiti inzulin (šećerna bolest tip 2).
U oba slučaja dolazi do hiperglikemije, tj. povišenja vrijednosti glukoze u krvi. To je glavno obilježje nekontrolirane šećerne bolesti, a ako potraje, može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Šećerna bolest u Hrvatskoj i svijetu
Šećerna bolest u zemlji i svijetu posljednjih desetljeća postaje globalni javnozdravstveni problem. Prema procjenama Međunarodne dijabetičke federacije, u svijetu je trenutno 537 milijuna oboljelih u dobi od 20 do 79 godina, dok procjene za Hrvatsku govore o više od pola milijuna oboljelih, navodi se na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Pri tome je važno naglasiti da skoro polovina oboljelih nije dijagnosticirana. Više od 90 posto slučajeva otpada upravo na šećernu bolesti tipa 2. Smatra se da su glavni uzroci porasta učestalosti dijabetesa – starenje stanovništva, manjak tjelesne aktivnosti, loša prehrana te preuhranjenost i debljina.
U CroDiab registru u 2022. godini ukupno je registrirano 388.213 osoba sa šećernom bolešću.
Briga o oboljelima u Hrvatskoj
S ciljem dodatnog unapređenja skrbi i povećanja samokontrole osoba sa šećernom bolešću, u 2022. godini pokrenut je projekt proširenja Portala zdravlja podacima iz CroDiab registra.
Pacijenti na Portalu zdravlja imaju uvid u svoj tip dijabetesa, posljednje dostupne vrijednosti na godišnjoj razini za tjelesnu težinu, visinu i indeks tjelesne mase (ITM), glikolizirani hemoglobin (HbA1c%), sistolički i dijastolički krvni tlak, ukupni kolesterol, HDL, LDL kolesterol i trigliceride, albumin/kreatinin te podatke o učinjenom godišnjem pregledu očiju i stopala.
Pregled godišnje dijabetičke kontrole izrazito je važan jer liječniku obiteljske medicine omogućuje prepoznavanje ranih znakova komplikacija šećerne bolesti, a samim time i njihovo usporavanje ili potpuno zaustavljanje. Opširnije informacije o tom pregledu nalaze se na informativnom letku Godišnja dijabetička kontrola.
Rizični čimbenici za razvoj šećerne bolesti
Šećerna bolest tipa 1 ne može se prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno.
Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno pridonose povećanju rizika od obolijevanja.
Procjena rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2
Na dob ili genetsku predispoziciju ne može se utjecati. Međutim, mogu se mijenjati ostali čimbenici koji utječu na sklonost razvoju bolesti kao što su prekomjerna tjelesna težina, trbušna debljina, sjedilački način života, prehrambene navike i pušenje. Pomoću Upitnika za procjenu rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2 moguće se informirati o riziku i saznati kako ga smanjiti.
Po život opasne komplikacije
Šećerna bolest tipa 2 je kronična bolest koja “ne boli”, ali ukoliko se ne otkrije na vrijeme ili se nezadovoljavajuće liječi, zasigurno vodi nastanku ozbiljnih i po život opasnih komplikacija. Upravo je dijabetes najčešći uzrok sljepoće i bubrežnog zatajenja.
S druge strane, oboljeli najčešće umiru od kardiovaskularnih bolesti (srčani i moždani udar, amputacije udova). Komplikacije skraćuju životni vijek i utječu na kvalitetu života. Kod ovih bolesnika često su prisutni i drugi faktori rizika, poput pretilosti, pušenja, arterijske hipertenzije, hiperlipidemije, stoga je jasno zašto ova populacija najčešće obolijeva od kardiovaskularnih bolesti.
Novi lijek na europskom tržištu – tirzepatid
Lijekovi koji istovremeno potiču mršavljenje i smanjuju rizik od dijabetesa izazivaju veliku pozornost javnosti u posljednje vrijeme. Jedan od takvih je i tirzepatid (naziva Mounjaro, kompanije Eli Lilly) koji, prema kliničkim ispitivanjima, značajno smanjuje tjelesnu masu i rizik od dijabetesa.
Rezultati tog ispitivanja, provedenog na više od tisuću bolesnika, objavljeni su početkom studenog na Tjednu pretilosti 2024. u San Antoniju.
Za tirzepatid stručnjaci tvrde da je puno učinkovitiji i drugačiji od drugih lijekova (npr. Ozempic i Wegovy) jer djeluje puno snažnije na masno tkivo, na masti u jetri te na zalihe masnog tkiva.
Mounjaro se ubrizgava pod kožu jednom tjedno, a iz tvrtke Elly Lilly najavljuju da će se uskoro moći nabaviti i u Hrvatskoj.
Bolji rezultati od Ozempica
Tirzepatid se dobiva iz proteina slične strukture kao hormon GIP (inzulinotropni peptid ovisan o glukozi), koji stimulira otpuštanje inzulina. Ali, ono što je jedinstveno kod njega jest to da se veže na receptore drugog hormona koji se zove GLP-1 (peptid sličan glukagonu 1), koji također oslobađa inzulin.
Trogodišnje kliničko ispitivanje pokazalo je da su sudionici izgubili su prosječno 22,9 posto tjelesne težine, u usporedbi s padom od samo 2,1 posto kod onih koji su uzimali placebo.
Tirzepatid je pokazao i druge zdravstvene koristi, uključujući smanjenje krvnog tlaka i poboljšanje lipidnog profila, što dodatno smanjuje kardiovaskularne rizike povezane s pretilošću i dijabetesom tipa 2.
Prema studiji objavljenoj u Lancetu 2021., tirzepatid je u usporedbi s Ozempicom već nakon 28 dana gotovo dvostruko poboljšao funkciju gušterače te povećao inzulinsku osjetljivost.
