Istraživači su naveli da se ukupni rizik od smrti smanjuje za oko deset posto kod ljudi koji bicikl voze 100 minuta tjedno, prenosi BFM.
“To znači da čak i kada uzmemo u obzir rizik od padova ili zagađenja zraka, ukupan rezultat je i dalje u velikoj mjeri koristan”, rekao je stručnjak za zdravstvene učinke klimatskih politika, Kevin Jean.
Prema njegovim riječima, tjelesna aktivnost doprinosi smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti, visokog tlaka, prijeloma, dijabetesa tipa 2, raka, depresije i anksioznosti, a poboljšava i san, kognitivne funkcije, zdravlje kostiju i mišića i mentalno zdravlje.
Jedna studija pokazala je da bi se, ukoliko bi se 25 posto kratkih putovanja automobilom, kraćih od pet kilometara, zamijenilo vožnjom bicikla, moglo izbjeći oko 2000 smrtnih slučajeva godišnje.
Studije su pokazale i povezanost vožnje bicikla do posla s manjim brojem nedolazaka. Istraživanje iz 2010., provedeno na oko 1000 Nizozemaca pokazalo je smanjenje izostanaka za 15 posto među zaposlenima koji su na posao išli biciklom.
Druga studija, provedena na 28.000 zaposlenih u Finskoj od 2019. do 2022. godine pokazala je da se odsustvo s posla smanjilo za osam do 12 posto kod onih koji su biciklom prelazili najmanje 60 kilometara tjedno.
Dugotrajno bolovanje smanjeno je za 18 posto.
Studija provedena na 800 sudionika u Velikoj Britaniji 2016. pokazala je da su biciklisti u prosjeku imali jedan dan manje nedolazaka na posao godišnje, uz poboljšanje mentalnog zdravlja.
Prema analizi ekonomista i profesora Laurenta Cappellettija, izostajanje s posla francusko gospodarstvo košta više od 100 milijardi eura godišnje, odnosno oko tri odsto BDP-a.
Pojedini poslodavci zbog toga uvode mjere kojima potiču zaposlene da na posao dolaze biciklom.
