Dok se kreme za samotamnjenje smatraju prihvatljivom alternativom sunčanju, stručnjaci sve češće upozoravaju na neodobrene pripravke koji obećavaju poticanje prirodnog stvaranja melanina i mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik.
Ljeto je tradicionalno vrijeme kada raste zanimanje za proizvode koji obećavaju brončani ten bez dugotrajnog izlaganja suncu. Posljednjih godina tržište takvih proizvoda ubrzano se razvija pa potrošačima više nisu dostupne samo klasične kreme za samotamnjenje, već i sprejevi, profesionalni “spray tan” tretmani, kapsule, dodaci prehrani te nazalni sprejevi i injekcije koji navodno potiču prirodno tamnjenje kože.
Iako se svi reklamiraju kao način za brže postizanje preplanulog izgleda, među njima postoje velike razlike, kako u načinu djelovanja, tako i u sigurnosti primjene.
Upravo je ponovno širenje neodobrenih preparata za tamnjenje tijekom ovog ljeta potaknulo upozorenja dermatologa u više zemalja. Povod je bio novi val objava na TikToku i drugim društvenim mrežama u kojima influenceri promoviraju pripravke s Melanotanom II, sintetskim peptidom koji se često naziva i “Barbie drug”. Na taj je trend nedavno upozorio i portal ScienceAlert, prenoseći upozorenja stručnjaka da korisnici posežu za proizvodima koji nisu odobreni za kozmetičku uporabu, a čiji dugoročni učinci nisu dovoljno istraženi.
Velike razlike među proizvodima za tamnjenje
Na prvi pogled svi proizvodi obećavaju isto – tamniju kožu bez višesatnog sunčanja – no, zapravo djeluju na potpuno različite načine.
Najrašireniji su proizvodi za samotamnjenje koji sadrže dihidroksiaceton (DHA), tvar koja se koristi već desetljećima. Ona ne povećava proizvodnju melanina niti mijenja pigment kože. Umjesto toga reagira s aminokiselinama u površinskom, odumrlom sloju kože stvarajući smeđi pigment koji nestaje prirodnim ljuštenjem kože nakon nekoliko dana.
Zbog takvog mehanizma djelovanja DHA se smatra kozmetičkim sredstvom koje ne prodire u dublje slojeve kože. Posljednjih godina proizvođači ga sve češće kombiniraju s eritrulozom (erythrulose), prirodnim šećerom koji omogućuje ravnomjerniji razvoj boje, prirodniji izgled tena i sporije blijeđenje, čime se smanjuje karakterističan narančasti ton koji su imali stariji preparati.
Sve veću popularnost posljednjih godina stekli su i profesionalni tretmani raspršivanjem sredstva za samotamnjenje, takozvani spray tan, koji omogućuju brzo postizanje ravnomjernog tena. Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) pritom upozorava da se tijekom takvih tretmana preparati koji sadrže DHA ne bi smjeli udisati niti smiju doći u kontakt s očima, usnama ili sluznicama jer njihova sigurnost pri udisanju nije dokazana.
No, posljednjih godina na tržištu se pojavila i sasvim druga skupina proizvoda. Za razliku od kozmetičkih preparata koji samo privremeno boje površinu kože, oni obećavaju da će potaknuti organizam da sam proizvodi više melanina, prirodnog pigmenta odgovornog za boju kože. Upravo ta skupina proizvoda danas izaziva najveću zabrinutost dermatologa i regulatornih tijela.
Što je zapravo Melanotan II?
Za razliku od krema za samotamnjenje, koje djeluju isključivo na površini kože, Melanotan II pokušava promijeniti način na koji organizam proizvodi pigment.
Riječ je o sintetskom peptidu razvijenom 1980-ih godina u sklopu istraživanja mogućnosti zaštite kože od štetnog djelovanja ultraljubičastog zračenja. Znanstvenici su pokušavali razviti tvar koja bi potaknula stvaranje melanina bez potrebe za dugotrajnim izlaganjem suncu, čime bi se možda smanjio rizik od opeklina i raka kože.
Melanotan II oponaša djelovanje prirodnog hormona alfa-melanocit stimulirajućeg hormona (α-MSH), koji u organizmu potiče melanocite na stvaranje melanina. Upravo zbog toga koža može postupno potamnjeti.
No, istraživanja nikada nisu dovela do njegova odobrenja kao lijeka ili kozmetičkog sredstva za tamnjenje.
Unatoč tome, Melanotan II već se godinama prodaje na internetu, najčešće kao prašak za injekcije ili nazalni sprej. Budući da se proizvodi uglavnom nalaze na sivom tržištu, kupci ne mogu biti sigurni što zapravo sadrže ni jesu li proizvedeni prema farmaceutskim standardima.
‘Barbie drug’
Posljednjih mjeseci Melanotan II ponovno je postao viralan na TikToku, Instagramu i drugim društvenim mrežama, gdje ga influenceri predstavljaju kao jednostavan način postizanja tamnijeg tena.
Nerijetko se reklamira pod nazivom “Barbie drug”, pri čemu se ne obećava samo brončana put. U objavama se često tvrdi da proizvod može povećati seksualnu želju, pomoći pri mršavljenju ili omogućiti tamnjenje uz znatno manje vremena provedenog na suncu.
Dermatolozi upozoravaju da za većinu takvih tvrdnji ne postoje kvalitetni znanstveni dokazi. Istodobno ističu da korisnici u pravilu vide samo fotografije “prije i poslije”, dok se gotovo nikada ne spominju moguće nuspojave niti činjenica da proizvod nije odobrilo nijedno veliko regulatorno tijelo za kozmetičku uporabu.
Naime, američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) nije odobrila Melanotan II, a slično stajalište imaju i regulatori u Europi, Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji.
Australska Uprava za terapijske proizvode (TGA) više je puta upozorila građane da ne kupuju proizvode koji sadrže Melanotan jer se prodaju ilegalno i mogu sadržavati nepoznate ili onečišćene sastojke.
Slična upozorenja objavila su i druga regulatorna tijela, naglašavajući da internetska prodaja peptida predstavlja dodatni problem jer se kvaliteta proizvoda ne kontrolira na način na koji se kontroliraju registrirani lijekovi.
Dermatologe najviše zabrinjava utjecaj na madeže
Najveća zabrinutost stručnjaka odnosi se na učinak Melanotana II na pigmentne stanice kože.
Budući da potiče melanocite, kod nekih korisnika dolazi do tamnjenja postojećih madeža ili pojave novih pigmentiranih promjena. Takve promjene same po sebi ne znače da osoba ima rak kože, ali mogu otežati razlikovanje bezazlenih promjena od onih koje zahtijevaju hitan dermatološki pregled.
U medicinskoj literaturi opisani su pojedinačni slučajevi melanoma kod osoba koje su koristile Melanotan II. Međutim, stručnjaci upozoravaju da iz tih opisa nije moguće zaključiti da je upravo taj pripravak izazvao rak kože. Velik broj korisnika istodobno se intenzivno sunča ili koristi solarij, što je dobro poznat čimbenik rizika za razvoj melanoma.
Drugim riječima, trenutačno ne postoje dokazi da Melanotan II sam uzrokuje melanom, ali postoji dovoljno razloga za oprez jer može promijeniti izgled kože i otežati rano prepoznavanje zloćudnih promjena.
Nuspojave nisu zanemarive
Osim promjena na koži, uz korištenje melanotana povezuju se i druge nuspojave. Najčešće se navode mučnina, povraćanje, glavobolja i crvenilo lica. Kod muškaraca su opisani i slučajevi prijapizma, odnosno dugotrajne i bolne erekcije koja zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Jedan takav slučaj objavljen je u časopisu BMJ Case Reports: muškarac je nakon potkožne injekcije melanotana razvio akutni prijapizam zbog kojeg mu je bilo potrebno hitno urološko liječenje.
Dodatan rizik predstavlja i način na koji se ti pripravci nabavljaju. Budući da se uglavnom prodaju preko interneta, izvan sustava odobrenih lijekova, korisnici ne mogu biti sigurni u njihov sastav, čistoću ni koncentraciju aktivne tvari. To otežava i procjenu doze kojoj su izloženi, a time i mogućih zdravstvenih posljedica.
Što je siguran način za postizanje preplanulog tena?
Stručnjaci ističu da nije svako sredstvo za tamnjenje jednako rizično. Velika je razlika između kozmetičkih proizvoda koji samo privremeno mijenjaju boju površinskog sloja kože i pripravaka koji pokušavaju utjecati na prirodne procese stvaranja melanina.
Najsigurnijom alternativom sunčanju smatraju se kreme, losioni, pjene i gelovi za samotamnjenje koji sadrže dihidroksiaceton (DHA). Njihov učinak ograničen je na površinski sloj kože, zbog čega ne povećavaju izloženost UV zračenju niti ubrzavaju starenje kože na način na koji to čini sunčanje.
Posljednjih godina njihova je formulacija dodatno unaprijeđena. Kombinacijom DHA i eritruloze postiže se prirodniji ton kože, ravnomjernije tamnjenje i sporije blijeđenje boje, pa su današnji proizvodi estetski znatno uvjerljiviji nego preparati koji su prije desetak ili dvadesetak godina često ostavljali narančasti trag.
No, čak i kada se koriste pravilno, oni imaju jedno važno ograničenje – preplanuli izgled ne znači i zaštitu od sunca.
Umjetni ten nije zaštitni faktor
Jedna je od najraširenijih zabluda da tamnija koža, bez obzira na to kako je postignuta, pruža određenu zaštitu od ultraljubičastog zračenja.
To nije točno.
FDA naglašava da proizvodi za samotamnjenje ne sadrže zaštitni faktor, osim ako to nije posebno navedeno na deklaraciji. Osoba koja koristi takve preparate i dalje može zadobiti opekline od sunca jednako kao i prije, pa su zaštitne kreme, izbjegavanje najjačeg sunca i zaštitna odjeća i dalje osnovne mjere prevencije.
Slično vrijedi i za Melanotan II. Iako potiče stvaranje melanina, nema dokaza da korisnicima pruža pouzdanu zaštitu od štetnog djelovanja UV zračenja ili da smanjuje rizik od raka kože. Upravo suprotno, dio korisnika zbog lažnog osjećaja sigurnosti provodi više vremena na suncu, čime dodatno povećava izloženost ultraljubičastim zrakama.
Tablete za tamnjenje
Na tržištu se mogu pronaći i kapsule koje obećavaju “preplanulost iznutra”. Neke sadrže beta-karoten ili druge biljne pigmente, dok se druge reklamiraju kao dodaci prehrani koji navodno potiču proizvodnju melanina.
Dermatolozi upozoravaju da beta-karoten može kod nekih ljudi dati koži blago zlatno-narančastu nijansu, ali ne potiče tamnjenje kože poput sunčanja niti može zamijeniti zaštitu od UV zračenja. Tvrdnje da pojedini dodaci prehrani mogu značajno povećati proizvodnju melanina uglavnom nisu potkrijepljene kvalitetnim kliničkim istraživanjima.
Bez obzira na rizike preplanuli ten ostaje poželjan
Unatoč desetljećima javnozdravstvenih kampanja o opasnostima pretjeranog sunčanja, brončani ten i dalje se u mnogim sredinama povezuje s ljepotom, zdravljem i aktivnim načinom života.
Društvene mreže dodatno pojačavaju taj dojam. Fotografije i videozapisi često prikazuju samo estetski rezultat, dok se rizici, nuspojave ili činjenica da se pojedini proizvodi prodaju ilegalno rijetko spominju. Stručnjaci upozoravaju da upravo takav način predstavljanja može stvoriti pogrešan dojam da je riječ o bezopasnim kozmetičkim proizvodima.
Razvoj kozmetičke industrije posljednjih je godina omogućio da se preplanuli izgled postigne bez višesatnog izlaganja suncu, a suvremeni proizvodi za samotamnjenje estetski su uvjerljiviji i sigurniji nego ikada prije.
Istodobno, sve veća popularnost nazalnih sprejeva i injekcija s Melanotanom II pokazuje koliko se brzo na društvenim mrežama mogu proširiti proizvodi koji nisu prošli regulatornu provjeru i za koje nema dovoljno podataka o dugoročnoj sigurnosti.
Zbog toga dermatolozi poručuju da pri odabiru sredstava za tamnjenje nije presudno koliko brzo obećavaju rezultate, nego na koji način djeluju. Kozmetički proizvodi koji privremeno boje površinu kože i ne utječu na prirodne procese u organizmu bitno se razlikuju od pripravaka koji pokušavaju mijenjati proizvodnju melanina, a upravo je ta razlika ključna za procjenu njihove sigurnosti.
