No, unatoč stalnim trendovima, jedna skupina sastojaka već desetljećima uspijeva zadržati status zlatnog standarda dermatološke njege – retinoidi.
Riječ je o derivatima vitamina A koji se koriste za tretiranje akni, bora, pigmentacijskih mrlja i nepravilne teksture kože. Dermatolozi ih smatraju jednim od rijetkih kozmetičkih sastojaka iza kojih stoje desetljeća ozbiljnih istraživanja i kliničkih studija.
Posljednjih godina posebnu pažnju privlači retinal, spoj koji mnogi nazivaju ”novom generacijom retinola”. Na društvenim mrežama retinal se promovira kao snažnija i učinkovitija verzija retinola koja daje brže rezultate i manje bora u kraćem vremenu. No, stručnjaci upozoravaju da priča nije baš tako jednostavna.
Što zapravo rade retinoidi?
Kako starimo, prirodni proces obnove kože postupno se usporava. Stanice se sporije izmjenjuju, proizvodnja kolagena opada, a mrtve stanice duže ostaju na površini kože. Posljedica su grublja tekstura, sivlji ten, vidljivije pore i bore.
Retinoidi djeluju upravo na taj proces. Oni ubrzavaju izmjenu stanica kože, stimuliraju proizvodnju kolagena i mogu pomoći u regulaciji stvaranja sebuma. Zbog toga se koriste i kod anti-age njege i kod akni.
Američka akademija za dermatologiju navodi da retinoidi imaju dokazano djelovanje na fine bore, teksturu kože i pigmentacijske promjene povezane sa starenjem i UV oštećenjima.
Retinoidi se koriste i u dermatološkim terapijama za akne jer pomažu u sprječavanju začepljenja pora i smanjuju upalne procese u koži.
U čemu je razlika između retinola i retinala?
I retinol i retinal pripadaju istoj skupini retinoida, no, razlikuju se po brzini i snazi djelovanja.
Kako bi vitamin A djelovao na kožu, mora se pretvoriti u retinoičnu kiselinu – aktivni oblik koji izravno djeluje na stanice kože. Retinol pritom mora proći dvije metaboličke pretvorbe, dok je retinal samo jedan korak udaljen od aktivnog oblika. Zbog toga retinal djeluje brže i snažnije.
Stručni pregledi objavljeni posljednjih godina pokazuju da retinal može brže poboljšati teksturu kože i djelovati učinkovitije na fine bore i akne upravo zbog te brže konverzije.
No, dermatolozi istodobno upozoravaju da snažnije djelovanje često znači i veći rizik od nuspojava, posebno kod osjetljive kože.
Zašto retinoidi mogu izazvati iritacije?
Gotovo svi korisnici retinoida barem u početku prolaze kroz razdoblje prilagodbe kože poznato kao ”retinizacija”. Tijekom tog procesa mogu se pojaviti crvenilo, peckanje, zatezanje, suhoća i ljuštenje kože.
Stručnjaci ističu da je riječ o očekivanoj reakciji jer retinoidi ubrzavaju obnovu kože i privremeno mogu oslabiti zaštitnu barijeru.
Problem dodatno pojačava činjenica da beauty industrija posljednjih godina promovira vrlo visoke koncentracije retinoida i agresivne rutine s više aktivnih sastojaka istovremeno. Dermatolozi upozoravaju da upravo takav pristup često dovodi do iritacija i oštećenja kožne barijere.
Kod osoba koje nikada nisu koristile retinoide obično se preporučuje započeti s blažim retinolom nekoliko puta tjedno, a tek kasnije prijeći na retinal ili više koncentracije.
Kožna barijera postala je nova opsesija dermatologa
Posljednjih godina sve se više govori o važnosti kožne barijere – zaštitnog sloja kože koji zadržava vlagu i štiti od vanjskih iritansa. Kada se ta barijera naruši, koža postaje osjetljivija, crvenija i sklonija upalama.
Zbog toga dermatolozi danas sve češće preporučuju da se retinoidi kombiniraju s hidratantnim sastojcima poput ceramida, glicerina i hijaluronske kiseline.
Popularna je postala i takozvana ”sendvič metoda”, kod koje se prije retinoida nanosi hidratantna krema ili serum, zatim retinoid, a potom još jedan sloj hidratantne njege. Takav pristup može pomoći osjetljivoj koži jer usporava prodiranje aktivnog sastojka i smanjuje mogućnost razvoja dermatitisa.
Stručnjaci također savjetuju da se retinoidi ne nanose na mokru kožu jer to može dodatno pojačati iritacije.
SPF je obavezan dio rutine
Retinoidi povećavaju osjetljivost kože na UV zračenje pa dermatolozi upozoravaju da bez svakodnevne zaštite od sunca cijela rutina može imati i suprotan učinak.
Bez SPF-a koža postaje podložnija fotostarenju, pigmentacijama i dodatnim oštećenjima uzrokovanima sunčevim zrakama.
Zbog toga stručnjaci preporučuju svakodnevnu upotrebu krema sa zaštitnim faktorom, čak i tijekom zime ili oblačnih dana.
Retinoidi nisu za svakoga
Iako se retinoidi smatraju jednim od najučinkovitijih sastojaka u kozmetici, dermatolozi upozoravaju da nisu prikladni za sve tipove kože.
Osobe s rozacejom, ekcemima, vrlo osjetljivom ili izrazito dehidriranom kožom trebale bi biti posebno oprezne i prije korištenja savjetovati se sa stručnjakom.
Retinoidi se također ne preporučuju trudnicama i ženama koje planiraju trudnoću. Iako kozmetički retinoidi sadrže manje koncentracije vitamina A od oralnih terapija, sigurnosne smjernice i dalje preporučuju izbjegavanje vitamina A tijekom trudnoće.
Jesu li retinoidi doista vrijedni hypea?
Unatoč brojnim trendovima koji se izmjenjuju na beauty sceni, retinoidi su i dalje među rijetkim sastojcima čija učinkovitost ima ozbiljnu znanstvenu podlogu.
No, dermatolozi upozoravaju da rezultati ne dolaze preko noći. Poboljšanje teksture kože i sitnih bora često postaje vidljivo tek nakon nekoliko mjeseci redovite primjene. Kod akni je situacija slična – u početku čak može doći do privremenog pogoršanja prije nego što koža počne izgledati bolje.
Zato stručnjaci naglašavaju da kod retinoida nije cilj pronaći najjači proizvod, nego onaj koji koža može dugoročno tolerirati bez ozbiljnih iritacija.
Drugim riječima, dosljednost i zdrava kožna barijera često su važniji od najviše koncentracije vitamina A.
