Gost u ovoj emisiji pod intrigantnim nazivom ''Seksualna pismenost za suvremenu ženu'', bio je prof. dr. sc. Goran Arbanas, ugledni hrvatski psihijatar i seksualni terapeut, koji radi u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju Vrapče i vodi prvu Ambulantu za seksualne smetnje.
Dr. Arbanas jedan je od ''pionira'' u ovom delikatnom području, o kojemu se u javnosti zapravo nerado govori.
Raspravljalo se o mnoštvu tema, uz ključno pitanje: govorimo li kao društvo dovoljno o seksualnoj pismenosti i koliko smo seksualno obrazovani kao zajednica?
Nadalje- je li tema seksualnosti još uvijek ogromni tabu zbog kojeg imamo i (javno)zdravstvene i mentalne probleme?
Dr. Arbanas dao je i praktične savjete za seksualnu terapiju, obrazlažući detalje iz problematike s kojom se susrećemo.
Također se otvorilo i pitanje zašto je tema seksa i usred erupcije tehnološke revolucije i dalje apsolutni tabu?
I još nešto, vrlo važna tema, koja je u javnosti, ali posebice među ženama vrlo zanemarena, a to je- ulazak žene u (peri)menopauzu. To razdoblje, naglasio je dr. Arbanas, uopće ne znači odricanje od vlastite seksualnosti i odnosa…
No, općenito, dr. Arbanas je naglasio kako bi žene zapravo trebale učiti o vlastitoj seksualnosti, jer se iz raznih društvenih, socioloških, ali i kulturoloških razloga one ''miču'' od otvorene rasprave o seksualnosti.
Razgovaralo se i o seksualnoj aktivnosti žena prije poroda, ali i nakon njega, kada su se i žensko tijelo, ali i psiha jako promijenili te je u tom razdoblju vrlo često seksualna strast potisnuta na stranu, jer se život žene i njezinog partnera sada vrti oko novog bića.
Dr. Arbanas je objasnio da to treba prihvatiti kao jedno normalno životno razdoblje, koje će trajati određeno vrijeme, ali će se nakon toga najvjerojatnije vratiti u dotadašnju uobičajenu praksu.
Foto: Dr. Goran Arbanas i mr. Anita Galić
Sugovornici su se dotaknuli i pitanja kada bi s djecom trebalo početi otvarati pitanje seksualnosti, koja je najprimjerenija dob za to, na što je dr. Arbanas ustvrdio kako se tu radi o individualnom principu te da nema jedinstvenog obrasca.
"Kada ljudi danas dolaze u Ambulantu za seksualne smetnje, s manje srama nego prije pričaju o seksualnim problemima, iako ima ljudi koji još uvijek teško pričaju o tome", istaknuo je dr. Arbanas.
Uz ostalo je kazao: ''Osnovni seksualni organ je mozak, jer mi orgazam u konačnici doživljavamo u mozgu, a tu je jako važna komponenta anksioznosti. Ako smo jako zabrinuti, stalno o nečemu razmišljamo, ako se ne možemo opustiti, onda naravno da se ni u seksualnom odnosu nećemo moći opustiti, prepustiti užitku. Ne razmišljamo o tome što trenutno osjećamo, što nam partner ili partnerica rade, već razmišljamo o nečem drugom.
To je pogotovo slučaj kod ljudi koji imaju seksualne probleme. Oni razmišljaju 'Hoće li mi se i sada to dogoditi?' i umjesto da uživaju u trenutku, oni prate hoće li im se pojaviti simptomi. Tako da je anksioznost jedan od glavnih parametara zbog kojeg seksualne smetnje postaju kronične.
Primjerice, žena koja ne može doživjeti orgazam ulazi u seksualni odnos misleći 'Hoću li sada ništa ne doživjeti?,' umjesto da traži od partnera što bi željela, što bi bio adekvatan podražaj, što bi ona zapravo htjela da se sada događa, ona samo razmišlja hoće li se i sada dogoditi", objasnio je dr. Arbanas.
Neke od tehnika rješavanja tog problema, istaknuo je psihijatar, jest da ljudi nauče prekinuti taj začarani krug. ''Svatko treba prepoznati što je to što mu čini ugodu i što ga vodi prema većem uzbuđenju, a za to treba biti u tom trenutku, ne u nekom svom razmišljanju'', dodao je.
Moderatorica dm podcasta je Anita Galić, magistra farmacije te menadžmenta u zdravstvu s više od 18 godina profesionalnog iskustva na području zdravstva i zdravstvenih politika.
Cijelu emisiju možete pogledati OVDJE:
