Istaknuto je to na konferenciji “Zdravija budućnost djece”, koju je organizirao osječki Centar za nestalu i zlostavljanu djecu.
Voditelj Centra Tomislav Ramljak kazao je kako je inicijativa “Zdravija budućnost djece” pokrenuta nakon što je u studenom prošle godine objavljena vijest da je ovaj zabranjeni pesticid otkriven u hrvatskim mandarinama.
Pojasnio je kako inicijativa ima cilj ukazati na štetnost korištenja klorpirifosa te apelirati na sve koji rade u poljoprivrednoj proizvodnji da prestanu koristiti tu supstancu, koju su zabranili i EU i Hrvatska, ali i da razmisle o tome koliku štetu taj otrov čini djeci.
Ramljak ističe kako su znanstvena istraživanja pokazala da je izloženost klorpirifosu u vrijeme trudnoće majke, povezana s ozbiljnim posljedicama za razvoj dječjeg mozga, zbog čega žele podići svijest javnosti o prijetnji, koju predstavlja prisutnost klorpirifosa u tlu i hrani, što u konačnici ima posljedice za organizam.
Svakako ćemo pozvati građane da ako imaju saznanja da netko koristi tu supstancu, to i prijave, kako bi se nadležne službe više uključile. Jer ako netko namjerno krši zabranu korištenja te tvari, treba snositi i posljedice, ocijenio je Ramljak.
Metaboliti klorpirifosa utječu na mozak djeteta
Pedijatrica osječkog Doma zdravlja Vlatka Krizmanić rekla je da pesticidi mogu dugoročno utjecati na djecu i uzrokovati kronične zdravstvene poteškoće i probleme u razvoju djece.
Pojedina znanstvena istraživanja pokazala su da metaboliti klorpirifosa izravno utječu na mozak djeteta, i sve više ga se povezuje s poteškoćama kao što su hiperaktivnost, anksioznost i depresija kod djece, dodala je.
Nakon zabrane upotrebe klorpirifosa 2020. godine, Ministarstvo poljoprivrede, u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Državnim inspektoratom, s hrvatskog tržišta povuklo je devet sredstava za zaštitu bilja na bazi ove zabranjene aktivne tvari, rekao je zamjenik ravnateljice HAPIH-a Krunoslav Karalić.
U Hrvatskoj zabilježen trend pada korištenja sredstava za zaštitu bilja
Ističe kako je u proteklom razdoblju u Hrvatskoj zabilježen trend pada korištenja sredstava za zaštitu bilja od 20 posto, što će se, smatra, i nastaviti jer je to jedan od strateških ciljeva u dokumentima Europske unije.
Karalić napominje kako je u poljoprivredi potrebna prilagodba tehnologije i provedba zelene transformacije, odnosno primjena kemijskih sredstava niskog rizika i bioloških sredstava.
Za sada na tržištu ima relativno malo takvih sredstava, pa je potrebno dati vremena znanosti i industriji, za razvoj takvih sredstava i istraživanje njihove učinkovitosti, kako bismo u konačnici došli do cilja, a to je održiva proizvodnja i očuvanje okoliša i prirodnih resursa, rekao je Karalić.
