“Dugo godina smo upoznati s činjenicom koliko problema mentalno zdravlje, a i debljina izazivaju u našem društvu”, kazala je ministrica u uvodu konferencije, u čijem su središtu mentalno zdravlje i debljina kao dva velika javnozdravstvena izazova.
Upozorila je kako su broj osoba oboljelih od demencije, ali i udio mlađih osoba koje počine samoubojstvo zabrinjavajući, ne samo na razini RH nego i na razini Europe.
Kroz četiri akcijska plana, koja će Ministarstvo uskoro uputiti u javno savjetovanje, poseban naglasak stavljen je na jačanje primarne zdravstvene zaštite, dostupnost psihološke podrške, zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih, razvoj mobilnih multidisciplinarnih timova te osiguravanje kontinuirane i integrirane skrbi za osobe s mentalnim poremećajima.
“Prvi i osnovni Akcijski plan bavi se prevencijom i ranim prepoznavanjem”, istaknula je ministrica.
Ono je usmjereno na očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja cjelokupnog stanovništva, smanjenje čimbenika rizika te pravodobno prepoznavanje i liječenje mentalnih poremećaja.
Cilj do 2030. smanjiti udio mentalnih poremećaja sa šest na pet posto
Planom se predviđa uvođenje programa ranog otkrivanja mentalnih poremećaja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, prevencije samoubojstava, a ministrica je posebno naglasila unaprjeđenje mobilnih timova za psihološku pomoć u lokalnoj zajednici.
“Udio mentalnih poremećaja u općem pobolu bolesnika u ovom trenutku je šest posto, cilj je da do 2030. dođemo do pet posto”, kazala je ministrica.
Drugi akcijski plan usmjeren je na skrb u zajednici s ciljem postupnog preusmjeravanja sustava s pretežito bolničkog liječenja prema dostupnoj, kontinuiranoj i koordiniranoj skrbi u lokalnoj zajednici, uz zadržavanje bolničkog liječenja kada je ono medicinski potrebno.
“Dugi niz godina hospitalizacija je bila jedini model pružanja terapijskih postupaka kod oboljelih, a sama struka i vrijeme su pokazali da multidisciplinarno djelovanje u samoj zajednici ima veći učinak. Skrb u zajednici utječe i na destigmatizaciju mentalnih bolesti”, navela je ministrica.
Treći i četvrti akcijski planovi usmjereni su na ranjive skupine – prevenciju mentalnih poremećaja u dječjoj i adolescentnoj dobi te rano prepoznavanje mentalnih poremećaja u starijoj životnoj dobi.
“Pristup i širenje psiholoških timova u obrazovni sustav način je na koji možemo djelovati u ranijoj dobi. Kad govorimo o mlađoj populaciji, dolazimo do potencijalnih ekstrema kojima smo svjedočili pa onda nije pitanje samo međusobne suradnje ministarstava zdravstva i obrazovanja nego i Ministarstva unutarnjih poslova”, istaknula je.
Debljina jedan od visoko prisutnih rizičnih čimbenika
Cilj je do 2030. godine obuhvatiti 50 posto školske populacije probirom na mentalne poremećaje u ambulantama školske i adolescentne medicine. Dodatno je predviđeno povećanje broja educiranih odgojno-obrazovnih djelatnika za prepoznavanje problema mentalnog zdravlja s početnih 2.350 na 10.000.
“Svi ovi ciljevi izgledaju ambiciozni, ali je činjenica da se po pitanju mentalnog zdravlja već dugi niz godina i rani, tako da vjerujem da su i dosezivi”, poručila je Hrstić.
Ministrica je istaknula kako se već provodi Akcijski plan za prevenciju debljine.
“Broj pretilih osoba nije nešto s čime se možemo pohvaliti, ali je farmakoterapija je jedan od načina na koji se može utjecati, ali je još važnija multidisciplinarnost pristupa debljini kao javnozdravstvenom problemu. Preventivni zdravstveni programi, koji se provode više od godinu i pol dana, imaju visoki odaziv pozvanih pacijenata, veći od 70 posto i kod svih je nađeno više rizičnih čimbenika, a debljina je jedan od visoko prisutnih rizičnih čimbenika”, navela je.
Sponzori konferencije su Eli Lilly (Lilly), dm-drogerie markt, Poliklinika Medikol, Swixx BioPharma, ENT (Ericsson Nikola Tesla), Merck Sharp & Dohme (MSD) i PLIVA Hrvatska.
