Psihoterapija u Hrvatskoj još je uvijek slabo dostupna…

Čak 89 posto građana Hrvatske izjavilo je da je u zadnjih nekoliko godina bilo događaja koji su negativno utjecali na njihovo mentalno zdravlje, pokazuju podaci Eurobarometra, dok udruga za prevenciju suicida upozorava da je u nas još uvijek teško dobiti adekvatnu psihijatrijsku pomoć.

U tih 89 posto Hrvata ljudi ističu osjećaj tuge, potištenosti, pretjerani strahovi ili brige, nisko samopouzdanje, poteškoće s koncentracijom, socijalno povlačenje i naposljetku gubitak interesa, odnosno užitka u aktivnostima u kojima su prethodno uživali.

Sve te stvari su usko povezane s depresijom, a u Hrvatskoj je psihoterapija, naročito individualna, slabo dostupna. 

“Unutar sustava ne postoji dovoljan broj psihoterapeuta i država ne financira individualnu psihoterapiju u dovoljnoj mjeri stoga bi trebalo povećati kapacitete”, upozorio je predsjednik Udruge Životna linija Tin Pongrac.

529 samoubojstava i 734 pokušaja

Istaknuo je kako bi se to najlakše moglo postići uključivanjem privatnih psihoterapeuta te da ih država subvencionira.

U 2022. godini u Hrvatskoj izvršeno je 529 samoubojstava, a zabilježeno je 734 pokušaja. Dobna skupina koja se najviše ističe u toj brojci su oni iznad 65 godina s 351 pokušaja te 192 suicida. Najmanja brojka pripada mlađoj populaciji. Podatci za prethodnu godinu još uvijek nisu dostupni.

Mentalno zdravlje starijih ne pazi se dovoljno dobro, a uz to se veže njihova egzistencijalna sigurnost kao što su niske mirovine i poštovanje društva.

“To je onaj osjećaj kad radite cijeli život, a na kraju ispada da se nije steklo poštovanje društva i briga društva prema starijim osobama”, objašnjava Pongrac.

Ističe kako manjak samopouzdanja utječe na razvoj depresije, a s njom je povezano oko 50 posto suicida.

Nedostatak mobilnih timova

Osim nedostatka psihoterapeuta, Pongrac navodi nedostatak mobilnih timova kao još jedan problem u Hrvatskoj.

Da se izbjegne hospitaliziranje u klasične psihijatrijske bolnice, mobilni tim dolazi do osobe i pomaže joj na mjestu.

Na taj način se izbjegava dugoročni boravak u bolnici koju onda osobu isključuje iz društva i udaljuju je od socijalizacije. Na ovaj način je osoba i dalje prisutna i integrirana u društvu. Sustavi mobilnih timova su postali službena politika u EU.

Hrvatska se nalazi u manjini zemalja Europske unije koja nema nacionalnu strategiju za borbu protiv suicida. Pongrac se zalaže da bude unutar Ministarstva zdravstva gdje bi se uspostavio sadržaj pod imenom “Nacionalni program za prevenciju suicida i depresije”.

Naglašava kako je bitno da to bude izdvojeni dokument jer se time pridaje poseban državni značaj toj temi.

Broj za prevenciju suicida

Jedna od bitnih stvari koja bi se postigla tim programom je postojanje jedinstvenog hrvatskog nacionalnog broja za prevenciju suicida i depresije, da je lako pamtljiv te da se može nazvati besplatno i anonimno.

Bitno je da je dostupan svim građanima Hrvatske iz bilo kojeg dijela države.

“To je brz prvi korak da se pomogne velikom broju osoba jer ljudi čak i kada razmišljaju i planiraju suicid uvijek se mogu predomisliti, pogotovo ako znaju da mogu nazvati određeni broj sa stručnjacima koji su im voljni pomoći”, ističe predsjednik Udruge. 

Udruga Životna linija ima preko 300 volontera koji sudjeluju u radionicama te se uključuju u razne aktivnosti. Udruga svojim članovima preporučuju psihijatre, psihologe, psihoterapeute i ostale stručnjake za mentalno zdravlje, ako je to potrebno.

Pomaže i razgovor

Predsjednik ističe kako im se ljudi najčešće javljaju s depresijom, anksioznošću te suicidalnim mislima.

Nekim ljudima pomaže razgovor u sigurnoj okolini, a kod nekih je ipak potrebna intervencija psihoterapeuta i lijekovi.

Ističe kako su imali članicu koja je bila u egzistencijalnoj krizi te je otvoreno razmišljala o samoubojstvu. Udruga joj je pružila emocionalnu i financijsku potporu.

“Skupljali smo financijska sredstva za nju i to je puno značilo. Potpuno se oporavila i sad sretno živi dalje”, ističe Pongrac.