Studeni je u Hrvatskoj i svijetu mjesec posvećen muškom zdravlju i borbi protiv raka prostate. U sklopu globalnog pokreta Movember i nacionalnih kampanja, tijekom ovoga se mjeseca naglašava važnost ranog otkrivanja i liječenja bolesti koja pogađa sve veći broj muškaraca, ali se sve uspješnije liječi zahvaljujući napretku medicine.
Jedna je od najnovijih terapija koja budi nadu pacijentima radioligandna terapija (RLT) – inovativan spoj nuklearne medicine i onkologije koji otvara novo poglavlje u borbi protiv raka prostate.
Najčešći karcinom kod muškaraca
Rak prostate od 2016. godine najčešći je rak kod muškaraca u Hrvatskoj, a treći po smrtnosti, odmah nakon raka pluća te raka debelog i završnog crijeva. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2021. godini zabilježena su 2434 nova slučaja, a 2022. njih 2609. Iako broj novooboljelih raste, mortalitet se smanjuje po prosječnoj stopi od 1,7 posto godišnje, što pokazuje da su terapije učinkovitije i dostupnije nego prije.
U 2023. godini rak prostate bio je deveti uzrok svih smrti muškaraca u Hrvatskoj, sa 758 preminulih, što čini gotovo petinu svih dijagnoza raka kod muške populacije. Najveći rizik nose muškarci stariji od 50 godina, osobito oni koji imaju nasljednu sklonost bolesti, kronične upale prostate, prekomjernu tjelesnu težinu ili nezdrave životne navike. Iako genetika igra značajnu ulogu, način života i redoviti preventivni pregledi mogu znatno smanjiti rizik.
Rani probir – ključ uspjeha
Od 1. veljače 2024. u Hrvatskoj se provodi Posebni program za probir i rano otkrivanje raka prostate, zasad u Zagrebu. Program je namijenjen muškarcima između 55 i 69 godina koji nisu ranije bolovali od raka prostate i nisu radili PSA test u posljednjih 12 mjeseci. Cilj je obuhvatiti oko 10.000 muškaraca te im omogućiti besplatno testiranje razine PSA (prostata specifičnog antigena) i, prema potrebi, dodatne pretrage.
Slični programi u drugim europskim zemljama pokazali su da rano otkrivanje znatno povećava šanse za izlječenje. U Hrvatskoj je, prema međunarodnom istraživanju CONCORD, petogodišnje preživljenje oboljelih od raka prostate još ispod europskog prosjeka, no trend je pozitivan – zahvaljujući boljoj dijagnostici, suvremenim terapijama i rastu svijesti o važnosti prevencije.
Europa: manje smrti, više ranih dijagnoza
Rak prostate čini oko 23 posto svih dijagnoza raka kod muškaraca u Europi i treći je najčešći uzrok smrti od zloćudnih bolesti. U 2020. godini u EU-27 registrirano je više od 335 tisuća novih slučajeva, a u cijeloj Europi oko 450 tisuća. Najviši mortalitet bilježi se u baltičkim zemljama, Slovačkoj i Poljskoj, a najniži u južnim državama – Italiji, Španjolskoj i Malti.
Hrvatska se po broju novooboljelih nalazi na 23. mjestu u Europskoj uniji, no po smrtnosti je deseta, iznad prosjeka EU. Takav nesrazmjer upućuje na zakašnjelu dijagnozu i razlike u dostupnosti terapije. Ipak, posljednjih 20 godina bilježi se pad smrtnosti od oko 0,8 posto godišnje, što je rezultat napretka u liječenju i boljoj organizaciji onkološke skrbi. U većini razvijenih zemalja mortalitet je u padu zahvaljujući ranijoj dijagnostici i novim terapijskim opcijama, među kojima se sve više ističe upravo radioligandna terapija.
Radioligandna terapija – ciljano zračenje tumora
Najnoviji pristup koji daje obećavajuće rezultate u liječenju uznapredovalog raka prostate naziva se radioligandna terapija (RLT). Ova metoda kombinira nuklearnu medicinu i onkologiju te koristi radioaktivne izotope (radionuklide) koji se vežu na molekule – ligande – sposobne prepoznati i selektivno pronaći stanice raka. Kad se ligand spoji s receptorima na površini tumorske stanice, izotop emitira zračenje koje uništava tumor iznutra, uz minimalno oštećenje okolnog zdravog tkiva.
Ovakav način liječenja spada u područje poznato kao teranostika, koja objedinjuje dijagnostiku i terapiju. Jedan izotop koristi se za precizno snimanje tumora, a drugi za njegovo ciljano uništavanje. Prednosti su velika preciznost, manje nuspojava i bolja kvaliteta života bolesnika. U literaturi se navodi da terapija često ne uzrokuje značajna pogoršanja krvne slike, pa se ponekad može razmotriti i kod bolesnika s kompromitiranim hematološkim statusom, uz oprez i individualnu procjenu.
Trenutačni status u svijetu
Jedina do sada klinički odobrena primjena RLT-a u svijetu odnosi se na metastatski kastracijski rezistentni rak prostate (mCRPC) kod bolesnika čiji tumori pokazuju PSMA pozitivnost. Ovaj oblik bolesti javlja se u kasnim fazama kada standardne terapije više ne djeluju. Terapija se trenutačno primjenjuje u tridesetak zemalja, među njima i u Sloveniji, Austriji, Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj, Belgiji, Švicarskoj, Danskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Izvještaji iz tih centara pokazuju da radioligandna terapija može smanjiti rizik od smrti i progresije bolesti kod pažljivo odabranih bolesnika, uz povoljan sigurnosni profil. Nuspojave su uglavnom blage – najčešće umor, suhoća usta i manji pad broja krvnih stanica. Nove studije ispituju i alfa-emisijske varijante koje imaju kraći domet zračenja i još manju štetu za zdravo tkivo, a rezultati su zasad ohrabrujući.
Osim raka prostate, u tijeku je više od 200 kliničkih studija koje istražuju mogućnosti RLT-a u liječenju drugih malignih bolesti – od raka dojke i glioma do limfoma i tumora mozga, u kombinaciji s monoklonskim antitijelima.
Hrvatska u fazi pripreme
U Hrvatskoj još nije uspostavljen sustav za rutinsko provođenje RLT-a, no stručna zajednica ističe da bi ta terapija trebala biti dio nacionalne onkološke strategije. Uvođenje zahtijeva ulaganja u opremu, opskrbu radionuklidima, edukaciju osoblja te jasne propise o sigurnosti i rukovanju radioaktivnim materijalima.
Susjedna Slovenija već primjenjuje radioligandnu terapiju, pa se njezin model organizacije i logistike može iskoristiti kao primjer. Stručnjaci preporučuju tzv. ”hub-spoke“ model – centralne bolnice s punim kapacitetom i regionalne jedinice koje surađuju u liječenju i praćenju pacijenata. Takve mreže podržavaju i međunarodne institucije poput OECD-ove Nuklearne agencije (NEA) i organizacije Health Policy Partnership, koje u svojim dokumentima definiraju pokazatelje spremnosti zdravstvenih sustava: dostupnost infrastrukture, regulativu, financiranje, edukaciju i sustave prikupljanja podataka.
NEA trenutačno provodi međunarodnu anketu o statusu RLT-a i integraciji u zdravstvene sustave članica, a preporuke bi trebale pomoći u planiranju jednakog pristupa pacijenata takvom obliku liječenja u 38 zemalja članica OECD-a. Hrvatska, kao kandidatkinja, imat će priliku iskoristiti te smjernice za postavljanje temelja budućih centara za nuklearnu medicinu.
Teranostika – budućnost personalizirane onkologije
Radioligandna terapija samo je dio šireg koncepta personalizirane medicine. Teranostika omogućuje da se isti ligand koristi i za dijagnostiku i za terapiju, čime se pristup liječenju usmjerava točno prema biološkim obilježjima tumora. Time se otvara mogućnost da se bolest prepozna i liječi s dosad neviđenom preciznošću, što donosi novu razinu učinkovitosti i sigurnosti.
Ako se učinkovitost potvrdi u budućim istraživanjima, RLT bi mogao postati standardni oblik liječenja brojnih malignih bolesti. Posebno ohrabruju podaci o mogućem smanjenju metastaza i duljem preživljenju uz očuvanu kvalitetu života.
Iako Hrvatska još nije spremna za široku primjenu radioligandne terapije, razvoj te metode predstavlja važan korak prema modernoj, personaliziranoj onkologiji. Uvođenje RLT-a zahtijeva suradnju institucija, ulaganje u infrastrukturu i edukaciju, ali bi pacijentima s uznapredovalim rakom prostate moglo donijeti novu šansu za život.
Napredak u preživljenju tijekom posljednjih petnaest godina pokazuje da se pomaci mogu postići kada se spoje rana dijagnoza, dostupne terapije i svijest o važnosti prevencije. Studeni, mjesec borbe protiv raka prostate, pravo je vrijeme da se muškarce podsjeti koliko je važno reagirati na vrijeme – jer rana dijagnoza i nove terapijske mogućnosti znače bolju prognozu i dulji, kvalitetniji život.
