Sve veći broj dokaza potvrđuje vezu između zdravog načina života i manjeg rizika od razvoja ove vrste raka, ističe Europska koalicija za borbu protiv raka dojke Europa Donna.
Aktivnost, dobro uravnotežena prehrana i održavanje normalne tjelesne težine tri su jednostavna, ali ključna životna izbora, poručuju iz te organizacije.
Tjelesna neaktivnost
Dugotrajno sjedalačko ponašanje povezano je s povećanim rizikom od raka dojke, prema meta-analizama. Rizik se povećava s povećanjem vremena sjedenja, osobito s gledanjem televizije. Sjedenje na poslu povezano je s povećanjem rizika od raka dojke za više od 15 posto.
Biti aktivna dulje od 30 minuta dnevno moglo bi smanjiti rizik za 20 posto, pokazuju istraživanja čiji zaključci sugeriraju korist čak i ako se žena aktivira tek nakon menopauze, kažu u organizaciji Europa Donna.
Kako bi smanjile rizik od raka dojke, žene bi se trebale baviti umjerenom tjelovježbom najmanje 30-60 minuta svaki dan.
Treba imati na umu da tjelesna aktivnost nije samo sport, već uključuje i šetnju, rad u vrtu, ples i sl.
Zdrava prehrana i borba protiv debljine
Povećanim utjecajem estrogena tumači se povezanost između debljine i učestalosti obolijevanja od karcinoma dojke kod žena u postmenopauzi. Sprega je viška kilograma i viška estrogena uzročno-posljedična: masne naslage luče estrogen, a potom estrogen uzrokuje stvaranje dodatnih masnih naslaga.
Upravo estrogen može pospješiti rast tumorskih stanica u nekih vrsta tumora dojke, a u udruzi Europa Donna tvrde da pretile žene u postmenopauzi koje uspiju postići zdravu težinu mogu smanjiti rizik od raka dojke za 50 posto.
Stoga preporučuju uravnoteženu prehranu, dnevno svježe voće i povrće, kao i ograničavanje crvenog mesa i izbjegavanje prerađene hrane.
Preporučena mediteranska prehrana uključuje svakodnevno:
• mahunarke, s naglaskom na soji
• cjelovite žitarice
• sjemenke
• orašaste plodove
• svježe voće i povrće u raznim bojama s naglaskom na zelenom povrću
• maslinovo ulje
• kupusnjače
Važno je i da hrana bude bogata vlaknima, ali i proteinima. Kao izvori proteina preporučuju se:
• niskomasni mliječni proizvodi
• tofu
• orašasti plodovi i maslac od orašastih plodova
• biljni izvori proteina iz mahunarki
• riba
• bijelo meso
Fitoestrogeni su najviše zastupljeni u soji, tofuu, lanenom sjemenu i neljuštenim žitaricama, pšeničnim klicama i riži.
Folati također smanjuju rizik nastanka karcinoma, a folatima bogate namirnice su limun, grejp i naranče te zeleno povrće kao što su špinat, grah i grašak.
Antikarcinogeno djelovanje imaju prokulica, brokula i kupus.
Vrlo je bitan i unos Omega-3 masnih kiselina kako bi se uravnotežio omjer s Omega-6 koje djeluju kod upalnih procesa povezanih s karcinomom dojke. Osim plave ribe, odličan su izbor laneno ulje i sjemenke lana, a snažan utjecaj na imunološki sustav imaju, između ostalih, beta glukan iz medicinskih gljiva maitake, shitake i drugih te vitamini C, D i E.
Izbaciti ultraprerađenu hranu i alkohol
Kada je riječ o hrani koju treba izbjegavati, velika studija u Francuskoj otkrila je da žene koje unose više od 25 posto energije dnevno iz ultraprerađene hrane imaju 38 posto veći rizik od raka dojke u postmenopauzi u odnosu na žene koje dobivaju svega 12 posto energije iz te hrane, navodi Europa Donna.
Ultraprerađenu hranu karakterizira niža nutritivna kvaliteta i prisutnost aditiva, te razni dodatni spojev nastali tijekom proizvodnje, prerade i skladištenja.
Konzumacija hrane s visokim udjelom industrijskih transmasnih kiselina (0,54-0,97 g/dan) povezana je s 10 posto povećanim rizikom od raka dojke u usporedbi s konzumacijom manjom od 0,54 g/dan. Rizik raste s povećanjem konzumiranih količina, a posebno kod elaidinske kiseline. Industrijske transmasne kiseline nastaju kada se masti i ulja djelomično hidrogeniziraju tijekom industrijske prerade. Nalaze se u brzoj hrani, industrijskim proizvodima i grickalicama, duboko prženoj i ultraprerađenoj hrani te pekarskim proizvodima.
Također, štetno je ispijanje alkohola, uključujući pivo, vino i žestoka pića. U europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije u 2018., 25 posto novih slučajeva raka dojke pripisano je ispijanju dva pića (20 g alkohola) dnevno, a 46 posto konzumaciji tri do šest pića (60 g alkohola) dnevno. Iako je samo osam posto smrtnih slučajeva od raka dojke bilo izravno povezano s alkoholom, to predstavlja 12.100 žena u Europi na godišnjoj razini.
Rak dojke primarno se veže uz žene iznad 50. godine života. Utjecaj može imati i preuranjena prva menstruacija, kasno rađanje ili kasna menopauza, kao i upotreba lijekova na bazi hormona.
Ostali čimbenici rizika:
– pušenje – dugotrajno pušenje prije prve trudnoće povezano je s 18 posto povećanim rizikom od raka dojke (uglavnom s pozitivnim estrogenskim receptorima) u usporedbi sa ženama koje nisu pušile.
– ranija trudnoća i porođaj (dob do 30 godina), kao i dojenje, imaju zaštitnu ulogu. Nerotkinje imaju četiri puta veći rizik da obole od raka dojke u odnosu na žene koje su rađale. Dojenje je povezano sa smanjenim rizikom od raka dojke s negativnim hormonskim receptorima.
– prva mjesečnica i menopauza – rana menarha i kasna menopauza povećavaju rizik od obolijevanja zbog produženog djelovanja estrogena na parenhim dojki.
– velika gustoća grudi na mamografiji povezana je s četiri do šest puta većim rizikom od raka dojke u usporedbi sa ženama s niskom gustoćom grudi.
– hormonska terapija u menopauzi (MHT) (osobito estrogen plus progestin) i nedavna uporaba oralnih kontraceptiva povezani su s povećanjem ukupnog rizika od raka dojke.
Velika studija o korištenju MHT-a koju je objavila Collaborative Group on Hormonal Factors in Breast Cancer pokazala je da su sve vrste MHT-a, osim vaginalnih estrogena, povezane s povećanim rizikom od raka.
Rizici su veći za kombiniranu terapiju estrogena i progestagena nego za isključivo estrogensku terapiju.
Procijenjeno je da je korištenje MHT-a u zapadnim zemljama uzrokovalo oko milijun slučajeva raka dojke, od ukupno oko 20 milijuna od 1990. godine.
Ženama koje u anamnezi nisu bolovale od raka dojke savjetuje se da razgovaraju o rizicima i koristima uzimanja MHT-a sa svojim liječnikom kako bi donijele informiranu odluku. Ako se odluče za hormonsku terapiju, preporučuju se najniže učinkovite dozu kroz najkraće vrijeme za liječenje simptoma menopauze. Za žene s poviješću raka dojke, MHT se općenito ne preporučuje jer može povećati rizik od recidiva.
Kontroverze oko hormonske kontracepcije
Svi hormonski kontraceptivi povećavaju rizik od razvoja raka dojke, uključujući i sve popularnije pilule koje sadrže samo progestin, pokazalo je novo istraživanje. Istraživači su naglasili da treba odvagnuti povećan rizik u odnosu na dobrobit hormonskih kontraceptiva, uključujući i zaštitu koju pružaju od drugih oblika raka.
Istraživanje, objavljeno u časopisu PLOS Medicine pokazalo je da je rizik od razvoja raka dojke kod žena otprilike jednak u slučaju uzimanja hormonskih kontraceptiva koji sadrže estrogen i progestin, kao i u slučaju onih koji sadrže samo progestin. Prema istraživanju, u žena koje koriste hormonsku kontracepciju evidentiran je 20 do 30 posto veći rizik od razvoja raka dojke.
Na to je istraživanje reagirala vodeća britanska ustanova u području zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja (FSRH), koja u priopćenju napominje da je rak dojke relativno rijedak kod žena mlađe dobi, kod kojih je najizvjesnije da će koristiti kontracepciju.
To znači da će 20 do 30-postotno povećanje relativnog rizika rezultirati malim povećanjem apsolutnog rizika od nastanka raka, tvrdi FSRH. Čak i uz blago povećan rizik koje su uočile autorice studije, korisnice i potencijalne korisnice kontraceptiva samo s progestinom mogu biti sigurne da su šanse za razvoj raka dojke kao rezultat uporabe kontraceptiva i dalje male, stoji u priopćenju FSRH-a.
