Menstrualno zdravlje

Tabuiziranje menstruacije i te kako je zabrinjavajuće, budući da prosječna žena, kako navodi UNICEF, ima menstruaciju oko sedam godina tijekom života. Zbog svega navedenog još uvijek je potrebno razgovarati o menstruaciji iz različitih aspekata od predmenstrualnog sindroma (PMS), nošenja s fizičkim i mentalnim zdravljem za vrijeme PMS-a, utjecajem menstruacije na poslovni život i bavljenje fizičkim aktivnostima pa sve do seksualnih odnosa tijekom menstruacije kao i menstrualnog siromaštva.

Uzroci i simptomi PMS-a

Većina žena se svaki mjesec prije menstruacije suočava s nekim od simptoma PMS-a koji uključuju – promjene raspoloženja, osjetljive dojke, žudnju za hranom, umor, dijareju ili opstipaciju, nadutost u području trbuha, grčenje mišića, razdražljivost, anksioznost, a u nekim slučajevima i depresiju. Svi ti simptomi, prema klinici Mayo mogu varirati od neznatnih do intenzivnih.

Nije poznat točan uzrok PMS, ali smatra se da mu pridonose: cikličke hormonalne promjene (koje nestaju tijekom trudnoće i u menopauzi), kemijske promjene u mozgu odnosno fluktuacije serotonina – neurotransmitora ključnog za raspoloženje te depresija.

“Neke žene s teškim predmenstrualnim sindromom imaju nedijagnosticiranu depresiju, iako sama depresija ne uzrokuje sve simptome“, navodi klinika Mayo.
Bez obzira na težinu simptoma, kod većine žena znakovi i simptomi općenito nestaju unutar četiri dana nakon početka menstruacije.

Ali, mali broj žena s predmenstrualnim sindromom ima onesposobljavajuće simptome svaki mjesec. Taj onesposobljavajući oblik predmenstrualnog sindroma naziva se predmenstrualni disforični poremećaj (engl. premenstrual dysphoric disorder – PMDD). Simptomi PMDD-a uključuju depresiju, promjene raspoloženja, ljutnju, tjeskobu, osjećaj preopterećenosti, poteškoće s koncentracijom, razdražljivost i napetost.

Kako se nositi s PMS-om?

Mnogim ženama promjene načina života mogu pomoći u ublažavanju simptoma PMS-a. Ali, ovisno o težini simptoma, liječnik može propisati jedan ili više lijekova za predmenstrualni sindrom. Najčešće se propisuju: analgetici koji pomažu umanjiti bol i grčeve, hormonalni kontraceptivi i u nekim slučajevima antidepresivi.

Neke žene tvrde da im dodaci prehrani pomažu kod ublažavanja PMS-a. Prijavljeno je da kalcij, magnezij, vitamin E i vitamin B-6 umiruju simptome, ginko, đumbir, ulje noćurka i gospina trava. Dokazi o koristi suplemenata za liječenje PMS-a su ograničeni, iako mnoge žene prijavljuju da su im pomogli.

Ako se odlučite za upotrebu dodataka prehrani, a već koristite neke lijekove prije upotrebe se konzultirajte s liječnikom jer oni mogu imati nuspojave ili stupiti u interakciju s drugim lijekovima. Gospina trava, primjerice, smanjuje učinkovitost kontracepcijskih pilula.

Moć prehrane, vježbanja i sna u suzbijanju simptoma PMS-a

Ono što jedete može imati značajan utjecaj na simptome PMS-a. Uključivanje više cjelovitih namirnica poput voća, povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih proteina u prehranu može pomoći u stabilizaciji raspoloženja i razine energije. Osim toga, smanjenje unosa kofeina, alkohola, šećera i slane hrane može pomoći u ublažavanju nadutosti, razdražljivosti i promjena raspoloženja povezanih s PMS-om.

Dokazano je da redovita tjelovježba ublažava simptome PMS-a tako što smanjuje stres, smanjujući stres, poboljšava raspoloženje i pridonosi boljem snu. Bavljenje aktivnostima poput brzog hodanja, jogginga, joge ili plivanja najmanje 30 minuta dnevno može pomoći u smanjenju ozbiljnosti simptoma i poboljšati opću dobrobit tijekom menstrualnog ciklusa.

Dovoljno sna ključno je za cjelokupno zdravlje i dobrobit, osobito tijekom menstrualnog ciklusa kada simptomi PMS-a mogu biti izraženiji. Sedam do devet sati kvalitetnog sna uravnotežuje hormone, stabilizira raspoloženje i djeluje na razinu energije. Uspostavljanje opuštajuće rutine odlaska na spavanje i stvaranje ugodnog okruženja može poboljšati kvalitetu sna i smanjiti težinu simptoma PMS-a.

dm podcast o menstrualnom zdravlju

”Menstrualno zdravlje – oni dani u mjesecu“

“Važnost teme o menstrualnom zdravlju prepoznao je i dm koji se u seriji podcasta o ženskom zdravlju dotakao i ove teme i to uoči 28. svibnja kada se obilježava Dan menstrualne higijene. Cilj obilježavanja Dana menstrualne higijene je upravljanje menstruacijom i menstrualnom higijenom te ukazivanje na menstrualno siromaštvo.

U podcastima, koje smo objavili na portalu HINA Zdravlje, dm je omogućio da se uz zanimljive i stručne sugovornike ženama ponudi sveobuhvatna edukacija, pružajući prostor temama o kojima se rijetko govori te se iz različitih perspektiva sagledava fizičko, mentalno i socijalno zdravlje žena.

U podcastu naziva ”Menstrualno zdravlje – oni dani u mjesecu“, gosti su prof dr. sc. Marina Šprem Goldštajn, spec. gin. iz Klinike za ženske bolesti i porode (Petrova), predsjednica Hrvatskog društva za menopauzu i članica Upravnog odbora Hrvatskog društva za humanu reprodukciju i ginekološku endokrinologiju, pročelnica Zavoda za humanu reprodukciju i ginekološku endokrinologiju KBC Zagreb i Adam Vrbanić, dr, med., specijalizant ginekologije iz Klinike za ženske bolesti i porode (Petrova), KBC Zagreb.

Teme o kojima se razgovaralo u ovom zanimljivom podcastu su:

– Pogledi na menstrualno zdravlje iz različitih aspekata
– Seksualni odnosi za vrijeme PMS-a i menstruacije
– Kako ublažiti bol i nesanicu
– Učinak menstrualnog ciklusa na mentalno zdravlje
– Kako menstruacija utječe na radnu sposobnost
– Trebaju li žene biti fizički aktivne tijekom PMS-a i menstruacije i utjecaj prehrane
– Menstrualno siromaštvo.

Podcast dm-a pogledajte OVDJE: