Zanimanje za odgađanje menopauze ne odnosi se samo na produljenje plodnosti. Žene koje kasnije ulaze u menopauzu u prosjeku imaju manji rizik od osteoporoze i nekih kardiovaskularnih bolesti, a pojedina istraživanja povezuju kasniju menopauzu i s duljim životnim vijekom.
Međutim, takva povezanost ne znači nužno da bi namjerno odgađanje menopauze automatski produljilo život ili spriječilo razvoj kroničnih bolesti.
Metabolizam i starenje jajnika
Jedan od smjerova istraživanja usmjeren je na povezanost metaboličkog zdravlja i starenja jajnika. Metaboličko zdravlje odnosi se na sposobnost organizma da učinkovito regulira šećer u krvi, iskorištava masti i održava odgovarajuću osjetljivost stanica na inzulin.
Kod osoba s inzulinskom rezistencijom stanice slabije reagiraju na inzulin, zbog čega organizam često mora proizvoditi veće količine tog hormona kako bi održao normalnu razinu šećera u krvi.
Poremećaji metaboličkog zdravlja mogu utjecati na stanične procese uključene u rast, metabolizam i reprodukciju.
Znanstvenici posebno istražuju signalni put mTOR, koji pomaže stanicama da reguliraju rast i obnovu ovisno o dostupnosti energije i hranjivih tvari.
Taj je mehanizam važan za normalno funkcioniranje organizma, ali njegova pretjerana aktivnost može nepovoljno utjecati na pojedina tkiva, uključujući jajnike, i pridonijeti njihovu starenju.
Uloga mTOR-a u iscrpljivanju zalihe folikula
U jajnicima mTOR sudjeluje u aktivaciji folikula, sitnih struktura koje sadržavaju nezrele jajne stanice.
Žene se rađaju s ograničenom zalihom folikula, koja se tijekom života postupno smanjuje. Samo manji dio folikula sazrije do ovulacije, dok većina propada prirodnim procesima.
Istraživanje objavljeno u časopisu Human Molecular Genetics pokazalo je da pretjerana aktivnost mTOR-a kod miševa može ubrzati aktivaciju jajnih folikula. Zbog toga se njihove zalihe brže iscrpljuju, što može dovesti do prijevremenog prestanka rada jajnika.
Znanstvenici zato istražuju bi li regulacija tog signalnog puta mogla pomoći u očuvanju ovarijske rezerve i kod žena. Reproduktivna endokrinologinja Kara Goldman sa Sveučilišta Northwestern objašnjava da loše metaboličko zdravlje može povećati aktivnost mTOR-a i tako pridonijeti bržem iscrpljivanju zalihe jajnih folikula. Poboljšanje metaboličkog zdravlja moglo bi, prema tom mehanizmu, pomoći u očuvanju funkcije jajnika, no takav učinak kod žena još nije dokazan.
Biljni proteini povezani s manjim rizikom od rane menopauze
Zdrava prehrana mogla bi imati ulogu u očuvanju zdravlja jajnika i utjecati na vrijeme nastupa menopauze, upućuju rezultati velikog američkog istraživanja Nurses’ Health Study II, objavljenog u časopisu American Journal of Epidemiology.
Znanstvenici su tijekom 20 godina pratili 85.682 žene i analizirali povezanost njihovih prehrambenih navika s rizikom od rane menopauze, odnosno prestanka menstruacije prije 45. godine života.
Tijekom praćenja 2041 žena ušla je u ranu prirodnu menopauzu. Pokazalo se da su žene s najvećim udjelom biljnih proteina u prehrani imale 16 posto manji relativni rizik od rane menopauze u usporedbi s onima koje su ih unosile najmanje.
Pritom su istraživači uzeli u obzir i druge čimbenike koji mogu utjecati na vrijeme nastupa menopauze, uključujući pušenje, indeks tjelesne mase i dob.
Za razliku od biljnih proteina, veći unos životinjskih proteina, kao ni ukupna količina proteina u prehrani, nisu pokazali povezanost s manjim rizikom od rane menopauze.
Rezultati upućuju na moguću zaštitnu ulogu biljnih proteina u reproduktivnom starenju, ali autori ističu da je riječ o opservacijskom istraživanju koje ne dokazuje da njihova konzumacija izravno odgađa menopauzu.
Mediteranska prehrana i tjelovježba za bolje metaboličko zdravlje
Redovita tjelesna aktivnost i zdrava prehrana poboljšavaju regulaciju šećera i masnoća u krvi te smanjuju rizik od dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.
Posebno je korisna kombinacija hodanja, plivanja ili vožnje bicikla s vježbama snage, koje pomažu očuvanju mišića i boljem iskorištavanju šećera u krvi. Slične koristi donosi mediteranska prehrana, bogata povrćem, voćem, mahunarkama, ribom i maslinovim uljem.
Znanstvenici istražuju mogu li takve navike usporiti i starenje jajnika, no rezultati zasad nisu jednoznačni.
Analiza 46 istraživanja iz 24 zemlje, objavljena u časopisu International Journal of Epidemiology, pokazala je da je veća tjelesna aktivnost u dijelu istraživanja bila povezana s nešto kasnijim nastupom menopauze, ali ta povezanost nije dosljedno potvrđena.
Povezanost pušenja s ranijom menopauzom znatno je jasnija. Prema istoj analizi, žene koje puše u prosjeku su u menopauzu ulazile gotovo godinu dana ranije.
Mogući način usporavanja starenja jajnika
Jedan od eksperimentalnih pristupa temelji se na primjeni sirolimusa, lijeka koji smanjuje aktivnost signalnog puta mTOR.
Sirolimus se već koristi u medicini, među ostalim za sprječavanje odbacivanja presađenih organa, a znanstvenici istražuju može li u manjim dozama usporiti starenje jajnika.
Pokusi na životinjama pokazali su da lijek može usporiti aktivaciju jajnih folikula i tako pomoći očuvanju njihove zalihe.
U američkom pilot-istraživanju VIBRANT, koje je uključilo 50 zdravih žena reproduktivne dobi, ispitivana je primjena niskih doza sirolimusa tijekom tri mjeseca.
Prema preliminarnim podacima, liječenje se uglavnom dobro podnosilo, no cjeloviti rezultati još nisu bili objavljeni u recenziranom znanstvenom radu. Zasad nema dokaza da se sirolimusom može sigurno i učinkovito odgoditi menopauza.
Lijek može povećati rizik od infekcija, povisiti razinu masnoća u krvi i otežati zacjeljivanje rana, zbog čega se njegova primjena radi odgađanja menopauze ne preporučuje izvan kliničkih istraživanja.
Kasnija menopauza ima i zdravstvene rizike
Iako se kasniji prestanak rada jajnika povezuje s manjim rizikom od određenih bolesti, dulja izloženost estrogenima povezana je i s povećanim rizikom od nekih hormonski ovisnih tumora, osobito raka dojke.
Velika analiza podataka iz 117 epidemioloških istraživanja pokazala je da se rizik od raka dojke povećavao za približno tri posto sa svakom dodatnom godinom dobi pri nastupu menopauze.
Znanstvenici zato trebaju utvrditi može li se starenje jajnika usporiti i bi li takav pristup dugoročno donio više koristi nego rizika.
Važno je razlikovati odgađanje menopauze od liječenja njezinih simptoma. Menopauzalna hormonska terapija može ublažiti valunge, noćno znojenje i druge tegobe te pomoći u očuvanju koštane mase, ali ne sprječava starenje jajnika.
Dosadašnja istraživanja upućuju na važnu ulogu metaboličkih procesa u reproduktivnom starenju, no genetika i dalje ima ključnu ulogu u određivanju vremena menopauze.
Zdrava prehrana, redovita tjelovježba, nepušenje i dobra regulacija šećera u krvi ostaju važne mjere očuvanja zdravlja žena, neovisno o tome hoće li buduća istraživanja potvrditi da mogu utjecati i na vrijeme nastupa menopauze.
