Istraživanja otkrivaju da se nalazi u gotovo svim područjima života — od ambalaže za hranu do odjeće, kozmetičkih proizvoda i kućanskih predmeta. Međutim, ono što zabrinjava sve je veća prisutnost mikroskopskih čestica u ljudskom tijelu, uključujući krv, organe, pa čak i mozak.
Prisutna je gotovo posvuda. Dokazane su čestice mikroplastike u vodi i zraku koji udišemo. Jedan je od glavnih izvora pakiranje hrane — od plastičnih boca do vrećica za zamrzavanje i folija. Naša odjeća također pridonosi problemu, budući da sintetičke tkanine poput poliestera i najlona, prilikom pranja, otpuštaju milijune mikroplastičnih vlakana u vodu.
Znanstvenici vjeruju da mikroplastika može ući u organizam na nekoliko načina. Najčešći su putovi udisanje, konzumiranje kontaminirane hrane i vode te kontakt kože s plastičnim predmetima, poput proizvoda za osobnu higijenu. Kada mikroplastika jednom uđe u tijelo, ona može migrirati u različite organe.
Prema članku objavljenom u britanskom listu The Guardian, mikroplastika je otkrivena u gotovo svim tkivima ljudskog tijela. Znanstvenici sada sumnjaju da bi mikroplastika mogla imati važnu ulogu u razvoju bolesti poput demencije, depresije i bolesti srca.
Naime, mikroplastika nije samo fizički prisutna u tijelu, već izaziva biološke promjene. Iako su potrebna daljnja istraživanja, već sada znanstvenici upozoravaju na nekoliko potencijalnih učinaka:
– upalne reakcije: ove čestice mogu aktivirati imunološki sustav, što može rezultirati kroničnim upalama povezanima s različitim bolestima, uključujući artritis, srčane bolesti i autoimune poremećaje.
– toksini i kemikalije: mikroplastika često nosi sa sobom toksične kemikalije, uključujući pesticide, ftalate, bisfenol A (BPA) i druge štetne spojeve. Te se kemikalije otpuštaju u organizmu, gdje mogu ometati hormone, oštetiti organe ili čak utjecati na reproduktivnu funkciju.
– mikroflora i probavni sustav: nedavna istraživanja također sugeriraju da mikroplastika može narušiti ravnotežu crijevne mikroflore. Promjene u crijevnim bakterijama mogu uzrokovati probavne smetnje, pa čak i utjecati na mentalno zdravlje.
Mikroplastika i neurološke bolesti
Jedno od najozbiljnijih otkrića vezanih uz mikroplastiku odnosi se na njezin mogući učinak na mozak. Iako su istraživanja još uvijek u početnoj fazi, već postoje indicije da mikroplastika može izazvati neurološke poremećaje. Na primjer, eksperimenti provedeni na miševima pokazali su da izlaganje mikroplastici može izazvati promjene u ponašanju, poput smanjene pažnje.
Osim toga, znanstvenici su primijetili da mikroplastika može uzrokovati oštećenje moždanih stanica, a posebno proteina povezanih s neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Kada su miševi izloženi mikroplastici, znanstvenici su u njihovim mozgovima pronašli dokaze o smanjenju proteina GFAP, koji je ključan za zdravlje mozga. Ovo je nalik promjenama koje se javljaju kod ljudi koji pate od depresije i demencije.
Bolesti srca
Znanstvenici također upozoravaju na mogućnost da mikroplastika utječe na zdravlje srca i žila. Studije na ljudskim uzorcima, uključujući arterijske plakove, pokazale su da prisutnost mikroplastike može povećati rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar.
Sumnja se da bi mikroplastika mogla djelovati kao nositelj toksičnih tvari koje oštećuju žile i izazivaju stvaranje ugrušaka.
Mikroplastika i rak
Studije sugeriraju i da mikroplastika može biti povezana s povećanim rizikom od razvoja raka. Dugotrajno izlaganje mikroplastici može uzrokovati oštećenje DNA u stanicama, što je jedan od mehanizama koji dovodi do razvoja raka.
Posebno je zabrinjavajuće što mikroplastika može nositi sa sobom poznate kancerogene, poput ftalata i bisfenola A (BPA), koji mogu dovesti do mutacija i abnormalnog rasta stanica.
Kako smanjiti izloženost?
S obzirom na sve veću prisutnost mikroplastike u svakodnevnom životu, postavlja se pitanje: što možemo učiniti kako bismo smanjili izloženost? Nemoguće je potpuno eliminirati mikroplastiku iz svakodnevnog života, no postoje koraci koje možemo poduzeti kako bismo smanjili unos:
– Izbjegavajte upotrebu plastike u kuhinji: znanstvenici preporučuju izbjegavati korištenje plastike pri pripremi hrane. Plastika se može raspasti pod utjecajem topline i otpuštati mikroplastiku u hranu. Umjesto plastičnih posuda, koristite staklene ili metalne kontejnere, kao i drvene ili metalne kuhinjske alate.
– Izbjegavajte mikročestice u kozmetici: mnogi proizvodi za osobnu higijenu, poput gela za tuširanje, zubnih pasta i pilinga, sadrže mikročestice plastike. Preporučuje se kupovina proizvoda koji ne sadrže plastiku, već alternativne prirodne tvari poput soli ili šećera.
– Koristite prirodne tkanine: sintetičke tkanine poput poliestera otpuštaju mikroplastiku prilikom pranja. Birajte odjeću od prirodnih vlakana poput pamuka ili vune, koja neće pridonositi povećanju razine mikroplastike u okolišu.
– Konzumirajte organske i neprerađene proizvode: iako to neće eliminirati mikroplastiku u potpunosti, konzumiranje hrane koja nije pakirana u plastici može pomoći u smanjenju unosa tih štetnih čestica.
Znanstvena zajednica slaže se da je potrebno puno više istraživanja kako bi se razumjeli svi potencijalni učinci mikroplastike na ljudsko zdravlje. Dok su neka istraživanja već dala zabrinjavajuće rezultate, još uvijek nije potpuno jasno koliko mikroplastike je sigurno za ljudsko tijelo i kakav će učinak imati dugoročno izlaganje.
