O tome su govorili vodeći stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva na prvom međunarodnom simpoziju ”Osnove fetalne medicine – Basics in Fetal Medicine 2026.“, održanom 25. i 26. rujna u Poreču u organizaciji Hrvatskog društva za fetalnu medicinu (HDFM). Cilj skupa bio je približiti liječnicima iz Hrvatske i regije suvremene međunarodne standarde fetalne medicine te otvoriti pitanje kako dodatno ujednačiti prenatalnu dijagnostiku u Hrvatskoj, od načina izvođenja pregleda do kriterija za upućivanje trudnica na subspecijalističku obradu.
Iako Hrvatska ima kvalitetne stručnjake i centre s dugom tradicijom ultrazvučne dijagnostike u trudnoći, fetalna medicina danas je izrazito subspecijalizirano područje. Detaljan pregled u prvom tromjesečju, anomaly scan, fetalna ehokardiografija i neurosonografija strukturirani su pregledi koji zahtijevaju specifičnu edukaciju, jasne protokole i kontinuirano iskustvo.
”Nije više dovoljno reći da je ultrazvučni pregled napravljen. Pitanje je što smo pregledali, kako smo pregledali i prema kojem standardu. Ne trebamo svi raditi sve, ali trebamo znati što možemo očekivati od kvalitetnog pregleda, prepoznati kada nešto nije uredno i znati kada trudnicu treba uputiti dalje“, istaknula je dr. Tena Kovačević Janko, osnivačica i predsjednica Hrvatskog društva za fetalnu medicinu.
Važnost standardiziranog pristupa bila je vidljiva i u praktičnom dijelu programa. Sudionici su kroz ultrazvučne demonstracije uživo pratili strukturirani pregled fetusa između 11. i 14. tjedna te suvremeni pristup pregledu fetalnog mozga, dok je drugi dan bio posvećen hands-on Masterclassu u maloj grupi, uz neposredno vodstvo iskusnih stručnjaka.
”Pregled u prvom tromjesečju danas nije samo mjerenje nuhalnog nabora i duljine fetusa. To je prvi detaljan pregled djeteta, njegove anatomije, mozga, srca, kralježnice, ekstremiteta i posteljice. Količina informacija koju danas možemo dobiti tako rano bitno je veća nego prije dvadesetak godina“, kazala je dr. Kovačević Janko. Program je obuhvatio i fetalno srce, razvoj fetalnog mozga, fetalni rast, bolesti posteljice, prijevremeni porod, blizanačke trudnoće, prenatalnu genetiku te fetalnu terapiju i intrauterine intervencije.
Među glavnim predavačima bio je prof. Kypros Nicolaides, osnivač Fetal Medicine Foundationa (FMF) i profesor fetalne medicine na King’s College London, koji je govorio i o suvremenom pristupu preeklampsiji. Rizik za preterm preeklampsiju moguće je procjenjivati već između 11 i 14 tjedana kombiniranjem anamneze i karakteristika trudnice s mjerenjem krvnog tlaka, Dopplerom uterinih arterija i biokemijskim biljezima, što kod trudnica s visokim rizikom omogućuje pravodobno započinjanje prevencije.
Razvoj fetalne medicine pritom je doveo i do mogućnosti liječenja pojedinih stanja prije rođenja, još tijekom trudnoće. Intrauterine transfuzije kod teške fetalne anemije izvode se i u Hrvatskoj, dok se u specijaliziranim centrima u inozemstvu izvode fetoskopske laserske intervencije kod komplikacija monokorionskih blizanačkih trudnoća, fetalni shuntovi te odabrani zahvati kod spine bifide, teške dijafragmalne hernije i određenih srčanih stanja.
”Fetus kod određenih bolesti danas zaista možemo liječiti kao pacijenta prije samog rođenja. Ne moramo niti možemo kao mala zemlja izvoditi svaki najkompleksniji fetalni zahvat, ali moramo znati takav problem prepoznati na vrijeme i znati gdje trudnicu možemo uputiti kako bi dobila najbolju dostupnu dijagnostiku i liječenje“, naglasila je dr. Kovačević Janko.
Važan dio suvremene fetalne medicine predstavlja i prenatalna genetika. Uz klasičnu kariotipizaciju, u odgovarajućim indikacijama danas se koriste kromosomski microarray, a kod odabranih fetusa sa strukturnim anomalijama i Whole Exome Sequencing (WES). Takve napredne metode nisu u cijelosti dostupne u Hrvatskoj, što dodatno naglašava potrebu za povezivanjem fetalne medicine, kliničke genetike i laboratorijske dijagnostike.
Upravo su ujednačavanje standarda prenatalnih pregleda, kontinuirana praktična edukacija, povezivanje domaćih centara i suradnja s međunarodnim ustanovama među dugoročnim ciljevima HDFM-a, uz podršku i suradnju s Fetal Medicine Foundationom.
”Ne možemo i ne trebamo svi raditi sve. Ali možemo imati zajedničke standarde, liječnike posebno educirane za područje fetalne medicine i sustav koji će problem prepoznati na vrijeme. Kada nešto možemo dijagnosticirati i liječiti u Hrvatskoj, trebamo znati gdje. Kada ne možemo, trebamo znati kamo pacijenticu uputiti. To je razina fetalne medicine kojoj trebamo težiti“, zaključila je dr. Kovačević Janko.
Prvi ”Basics in Fetal Medicine“ zamišljen je kao početak dugoročnog projekta koji će u Hrvatskoj redovito povezivati liječnike iz zemlje i regije sa stručnjacima vodećih međunarodnih fetalnih centara, s ciljem da suvremena znanja i standardi što brže pronađu put do svakodnevne prenatalne skrbi. Jedan je od zaključaka samog simpozija kako napredak fetalne medicine ne počinje najskupljom tehnologijom niti najsloženijom operacijom, već kvalitetnim pregledom, standardiziranim pristupom i liječnikom koji zna što treba tražiti, kako to tražiti i što učiniti kada pronađe problem.
