Kad vas leđa bole mjesecima, počnete razmišljati o pokretima koje prije niste ni primjećivali.
Kako ćete ustati iz kreveta, obuti cipele ili podignuti vrećicu iz trgovine. Prije nego nešto napravite, već procjenjujete hoće li vas zaboljeti i kako ćete se osjećati poslije.
Možda ste već isprobali različite terapije i vježbe. Nešto vam je pomoglo nakratko, ali još nemate jasan odgovor zašto se bol vraća i što možete napraviti.
Uz sve savjete koje ste dobili, ponekad više niste sigurni što smijete raditi sa svojim leđima, a što ne.
U nastavku ćemo pokriti pet mitova koji mogu utjecati na vaše svakodnevne odluke i usporiti vaš oporavak.
1. MIT – “Ako me jako boli, znači da su mi leđa jako oštećena”
Jeste li ikad udarili malim prstom na nozi u rub stola?
Bol može biti toliko jaka da morate stati i pričekati da najgore prođe. A ipak, takav udarac često ne ostavi ozbiljnu ozljedu.
Taj primjer ne objašnjava uzrok vaših bolova u leđima, ali pokazuje zašto jaka bol sama po sebi nije dokaz velikog oštećenja.
Intenzitet boli nije precizan pokazatelj stanja tkiva.
Zato, kada vas jače zaboli i u leđima, ne morate odmah zaključiti da ste nešto dodatno oštetili ili da se radi o nečemu opasnom.
Intenzitet boli u leđima ne mora nužno značiti da je riječ o ozbiljnom oštećenju ili opasnom stanju. Raja i sur. 2020.
2. MIT – “Ako me bole leđa, moram strogo mirovati”
Kad vas leđa bole, razumljivo je da se želite odmoriti. Ako vam ležanje olakšava bol, možda pomislite da ćete se brže oporaviti budete li što više mirovali.
Ali tijelo se prilagođava onome što radimo i onome što prestanemo raditi.
Ako se dulje vrijeme vrlo malo krećemo, možemo izgubiti dio mišićne mase, snage i kondicije. Zbog toga nam aktivnosti koje su prije bile jednostavne mogu postati zahtjevnije. Casuso i sur 2024..
Na primjer, ako ste prije hodali po pola sata bez ikakvog problema, nakon duljeg razdoblja neaktivnosti vam ista šetnja može postati značajan napor i stvarati vam nelagodu u leđima.
Nije se povećala udaljenost. Smanjila se vaša spremnost za nju.
Zato kod bolova pokušajte zadržati aktivnosti koje možete podnijeti i prilagoditi one koje su trenutačno prezahtjevne.
Umjesto duge šetnje, krenite s kraćom. Kućanski posao podijelite na manje dijelove, uz pauze prema potrebi.
Važno je početi s aktivnostima koje možete podnijeti i postupno povećavati njihovo trajanje i intenzitet, u skladu sa svojim mogućnostima – tako postupno vraćate sposobnost za svakodnevne aktivnosti, umjesto da čekate da bol prođe.
3. MIT – “Ako imam herniju diska, osuđen sam na bolove u leđima”
Riječ „hernija” može zvučati kao trajna presuda, osobito kada je prvi put pročitate na nalazu magnetske rezonance.
Možda odmah pomislite na sve što više nećete smjeti raditi: trening, podizanje djeteta, rad u vrtu ili duže putovanje automobilom.
Ali hernija diska ne znači da ćete cijeli život imati bolove.
Sustavni pregled snimki kralježnice kod ljudi bez bolova pokazao je da se protruzije diska nalaze i kod osoba koje nemaju ikakve simptome. Takav nalaz zato sam po sebi nije dokaz da ćete stalno imati bolove.
Osim toga, hernija diska nije nužno trajna promjena. Istraživanja pokazuju da se neke hernije s vremenom spontano smanjuju, a vjerojatnost smanjenja ovisi o tipu hernije.
To ne znači da svaki nalaz treba zanemariti niti da se svatko oporavlja jednako.
To znači da samo na temelju nalaza hernije ne možemo predvidjeti hoćete li imati trajne bolove niti zaključiti da vam je nužno potrebna operacija.
4. MIT – „Saginjanje je opasno i ne smijem dizati više od 3 kg.”
Možda su vam ovo rekli na nekom pregledu ili ste pročitali negdje na internetu. Ali pitanje je: može li se stvarno živjeti život na ovaj način?
Koliko se puta tijekom dana trebate sagnuti? Kad obuvate cipele, dohvaćate nešto iz ladice, punite perilicu ili podižete predmet s poda.
Ako svaki takav pokret počnete doživljavati kao prijetnju, običan dan postaje niz situacija u kojima morate paziti da nešto ne napravite „pogrešno”.
Ako mjesecima izbjegavate saginjanje i podizanje, nemate priliku postupno graditi sposobnost za taj pokret. Zato je važno razumjeti da saginjanje nije samo po sebi opasno za svakoga tko ima bolove u leđima.
Isto tako, ne postoji jedna univerzalna granica od tri kilograma koja odgovara svakoj osobi s križoboljom ili hernijom diska.
Ako vam podizanje pune košare rublja trenutačno izaziva jake tegobe, možda ćete prvo podizati manju količinu. Ako vam je teško podići košaru s poda, za početak je stavite na stolicu. Tako se ne morate toliko sagnuti.
Kad vam to postane lakše, pokušajte je podizati s nižeg oslonca, a poslije i s poda. Ne morate žuriti niti proći sve korake odjednom. To je početna prilagodba. Ne mora postati pravilo kojeg ćete se držati cijeli život.
Cilj je postupno vratiti sposobnost za pokrete i opterećenja koja su vam potrebna.
Ako ste dobili ograničenje nakon operacije, prijeloma ili zbog drugog specifičnog stanja, slijedite liječničke upute i provjerite kada ih treba ponovno procijeniti.
5. MIT – „Ako stres utječe na moje bolove, onda je bol umišljena.”
Kad vam netko spomene stres, možda čujete: „S leđima vam nije ništa. Problem je u vama.”Razumljivo je da vas takva poruka može naljutiti, osobito ako već dugo tražite pomoć.
Ali utjecaj stresa ne znači da izmišljate svoju bol.
Zamislite si osjećaj treme prije važnog razgovora. Srce može ubrzano kucati, dlanovi se znojiti, a želudac stegnuti. Tjelesne reakcije koje osjećate su stvarne, iako ih je potaknula situacija zbog koje ste zabrinuti.
Taj primjer ne dokazuje da je stres uzrok vaših bolova. Pokazuje da psihološki i tjelesni procesi nisu dva odvojena svijeta.
Prema suvremenom razumijevanju boli, na njezin doživljaj mogu utjecati biološki, psihološki i društveni faktori. To ne umanjuje stvarnost boli niti znači da je sama osoba za nju kriva. Raja i sur. 2020.
Zato ima smisla obratiti pozornost i na san, strah od pokreta, stres i okolnosti u kojima živite. WHO smjernice za kroničnu primarnu križobolju upravo zato preporučuju skrb prilagođenu cijeloj osobi.
Za početak razmislite što vas trenutačno najviše iscrpljuje i što uopće možete promijeniti. Možete li bolje rasporediti obaveze, napraviti kratku pauzu ili odvojiti vrijeme za aktivnost koja vas opušta? To su načini da si olakšate dan, a ne obveze koje morate ispuniti da bi vas prestalo boljeti.
Ne trebate se „samo opustiti” ili razmišljati pozitivno. Ne morate ukloniti sav stres iz života da biste se mogli oporaviti, ali važno je uzeti u obzir i njegov mogući utjecaj na bol.
Što to znači za vaš oporavak?
Bolovi u leđima ne znače nužno da su leđa ozbiljno oštećena, da morate strogo mirovati ili da ćete zauvijek morati izbjegavati određene pokrete. Važno je razumjeti vlastite mogućnosti, zadržati aktivnosti koje možete podnijeti i postupno se vraćati onima koje su vam trenutačno zahtjevne.
Za početak odaberite jednu svakodnevnu aktivnost kojoj se želite vratiti. Prilagodite je svojim mogućnostima i postupno povećavajte opterećenje, prateći ne samo bol nego i ono što vam s vremenom postaje lakše. Ako bolovi traju, pogoršavaju se ili vas ograničavaju u svakodnevnom životu, potražite savjet zdravstvenog stručnjaka.
Ako se uz bol u leđima pojave novi problemi s mokrenjem ili kontrolom stolice, gubitak osjeta u području međunožja ili izražena slabost obiju nogu, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć.
Više informacija o bolovima u leđima i oporavku, možete naći na našoj web-stranicu fizio.hr ili nas pronaći na društvenim mrežama (@fizio.hr).
Ako trebate pomoć sa svojim problemom, slobodno nas kontaktirajte na mail info@fizio.hr.
