No, svijet se mijenja… Kako bi u okvirima dopuštenog pomaknuo granice mogućeg, suvremeni sportaš u cilju postizanja izvrsnosti koristi više nego ikada akumulirana znanja iz područja tjelovježbe, nutricionizma, psihologije, medicine…
Na prijedlog predsjednika MOO-a Thomasa Bacha uoči prošlih OI u Tokiju, olimpijskom sloganu dodana je riječ ”Communiter”. Nova krilatica “Brže, više, jače – zajedno” sugerira da OI postaju puno više od manifestacije izvrsnosti
sportskih rezultata. Odnedavno se u hrvatskom govoru pojavio pojam odrast, inačica engleske riječi degrowth kao koncept koji propituje imperativ proizvodnje i ekonomskog rasta unedogled, a na uštrb očuvanja elementarnih životnih uvjeta na Zemlji.
Nama koji smo konačno jedva dočekali gospodarski rast, riječ odrast sigurno nije draga. Ipak, svjesni smo da se globalno sve više govori o održivom razvoju, klimatskim promjenama, onečišćenju i iscrpljenosti resursa. Odmaknemo li se od ekonomije i ovu analogiju primijenimo na svijet sporta, nameće se pitanje koliko
još čovjek može podizati ljestvicu slijedeći vodilju “brže, više, jače” i koja je tomu krajnja svrha?
Gdje je ta granica ljudskih kapaciteta, a da se nepovratno ne iscrpe psiho-fizički resursi? Ovo pitanje nije novo, aktualno je već desetljećima, no evo i u 21. stoljeću svjedočimo obaranju svjetskih rekorda i iznimnim sportskim uspjesima. U tome nam pomažu i izumi suvremenog doba.
Suplementi, oprema, dijagnostika
Kako bi u okvirima dopuštenog pomaknuo granice mogućeg, suvremeni sportaš u cilju postizanja izvrsnosti koristi više nego ikada akumulirana znanja iz područja tjelovježbe, nutricionizma, psihologije, medicine…
Suplementi su danas postali stil života, prehrambena industrija nudi sve više proizvoda obogaćenih proteinima, vlaknima, vitaminima i mineralima. Nešto što je nekoć bilo moguće nabaviti samo u specijaliziranim trgovinama, postalo je dostupno svima na svakom koraku. Laboratorijske analize, istraživanja i iskustva drugih široko su dostupni te se o prehrani i načinima hranjenja itekako vodi računa zbog njihova učinka na sportske performanse.
Danas se češće nego ikad ranije čuje kako bez kvalitetne opreme i dobrih uvjeta treniranja nema vrhunskih sportskih rezultata. Općenito gledano, u tom smo
segmentu postigli veliki napredak. Banalan primjer su tenisice za trčanje “ojastučene s pjenom, dušikom, prožete karbonskim vlaknima, s nagibom ili bez njega, u obliku kolijevke koja gura naprijed” i sličnim opisima koje su od obične obuće postale svijet za sebe. Gotovo da očekujemo da same otrče maraton…
Slično je i s odijelima za ronjenje ili pak skijama kod kojih sitnica može predstavljati veliku sekundu i put do trona. Nadalje, zahvaljujući medicini poboljšana je kvaliteta života, a time produljeno i trajanje sportske karijere.
Sportska dijagnostika daje precizne podatke o zdravlju i razini treniranosti sportaša, motoričkim karakteristikama i izdržljivosti, omogućavajući tako postizanje što boljih rezultata. Osim toga, sportaši danas učestalo koriste savjete psihologa, što samo prije koje desetljeće nije bilo tako.
Prisjetimo se slučaja Davida Beckhama koji je kao najgori trenutak svoje karijere opisao izbacivanje sa SP-a 1998. zbog crvenog kartona. Tada 23-godišnji nogometaš sa svojom je obitelji proživljavao osobnu tragediju zbog psihičkog stresa uzrokovanog reakcijama razočarane javnosti. Ovaj težak period svoga života, slavni je nogometaš, po kasnijem priznanju, odsamovao, jer tada nije bilo uobičajeno tražiti stručnu pomoć u sličnim situacijama.
Foto: David Beckham/Wikipedia
Sportski psiholozi i stres
Danas se ipak više govori o stresu kojega neuspjeh ostavlja na psihičko zdravlje sportaša. Kako podnijeti pritisak očekivanja, kako ukloniti strah kao glavnu prepreku, kako podnijeti ocjenjivanja i kritike, posebice one izrečene na neprimjeren način – sve su to pitanja koje sportski psiholozi prolaze sa sportašima kako bi ojačali njihove kapacitete.
Istina, i nova vremena to zahtijevaju. Od sportaša i sportašica koji su svoje vrhunske rezultate ostvarivali u nekim ranijim vremenima, može se čuti “nismo imali ništa, a postizali smo izvrsne rezultate”.
Sa sjetom govorimo o sportašima poput Dražena Petrovića ili Luke Modrića koji su imali vrlo skromne početne uvjete, a stekli su svjetsku slavu. Od svega nabrojanog imali su jako malo pa se postavlja pitanje što je pak njih guralo prema vrhu.
Foto: Dražen Petrović/ NBA.com
Foto: Luka Modrić/EPA/SERGIO PEREZ
Ljudska strana sporta
Suplementi, prvoklasna oprema, medicinska dijagnostika i psihološka podrška, bez sumnje imaju veliki značaj i ponekad su upravo ono što čini odlučujuću prevagu u postizanju vrhunskih rezultata. No, vratimo li se na početke drevnih olimpijskih igara vidjet ćemo da su snažna apolonska tijela postojala tisućama godina prije modernih teretana i sprava.
Bacač diska slavnog grčkog kipara Mirona iz 5. stoljeća prije Krista možda najvjernije svjedoči tome, ali i nekolicina očuvanih kipova apoksiomena, sportaša koji sa sebe stružu znoj i prašinu, kakav je i naš lošinjski Apoksiomen.
Foto: Kip bacača diska/Miron
Prehrana, akumulirana znanja i vještine pridonosili su uspjehu i tadašnjih sportaša, ali nadasve – jednako kao i danas – snažna volja i predanost cilju. Bez te iskonske dimenzije koja izranja iz ljudske prirode nama vrhunskih rezultata. Kompetitivnost i želja za pobjedom motor je sportskog uspjeha, ponekad je to pitanje pobjede drugoga, a ponekad pobjede samoga sebe.
Imperativ “Brže, više, jače” vjerni je pratitelj modernih olimpijskih igara, od prvih održanih u Ateni 1896. pa do danas. Premda je donekle ublažen 1908. onom utješnom kako ”Nije najvažnije pobijediti već sudjelovati”, više od stoljeća dominirala je sublimirana poruka – “Želiš li zasjesti na božanski Olimp, moraš nadići ljudske granice”. Dodavanjem četvrte riječi “Zajedno” 2021. godine,
olimpijski slogan dobio je jednu posve ljudsku komponentu.
Težnja osobnoj ili timskoj izvrsnosti ostaje i dalje vrijedan cilj, no riječju zajedno naglašena je ujedinjujuća snaga sporta i olimpijskih igara. Iako olimpijski duh još od antike nosi mirovnu poruku o prekidu svih sukoba za trajanja manifestacije, novom porukom o solidarnosti i zajedništvu naglašena je, kao nikad dosad, globalna dimenzija kao viši cilj sporta.
Tekst je nastao u suradnji s HOO-om
